Pratite nas

Pregled

Krešimir Planinić: Ne postoji ljudsko pravo na prekid trudnoće

Objavljeno

na

U emisiji ‘Otvoreno’ Domagoja Novokmeta na HRT-u govori se o odluci Ustavnog suda o ocjeni suglasnosti s Ustavom zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

Odluka Ustavnog suda je donesena nakon 26 godina, a Sabor mora u roku od dvije godine donijeti novi zakon. Ovu odluku komentiraju gosti emisije: odvjetnik Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji, Milan Kujundžić, ministar zdravstva (HDZ), Arsen Bauk (SDP) i Sanja Sarnavka iz Platforme 112.

Ustavni sud pobačaj nije zabranio, ali Sabor treba donijeti odluku u sljedeće dvije godine. Europske zemlje pobačaj zabranjuju od 10. tjedna, dok Malta i Andora pobačaj u potpunosti isključuju.

> Marko Jurič: Ustavni sud je donio sramotnu odluku o pobačaju

Ministar Kujundžić pozdravio je odluku Ustavnog suda. Zakon je star 39 godina i potrebne su izmjene. ‘Mislim kao i većina Hrvata, a to je da život počinje začečem, kao liječnik, ali i s duhovnog aspekta- duša ulazi u to biće začećem. Mislim da smo mi svi protiv abortusa. Treba učiniti sve kako bismo sačuvali život.’

Tih 10 tjedana je medicinska kategorija gdje je medicinski umjetno određena. U tih 10- 12 tjedana je zapravo vrijeme gdje ona odlučuje hoće li roditi ili ne. Mislim da se svi trebamo boriti sačuvati život.’- rekao je Kujundžić.

Sanja Sarnavka je rekla kako nema zagovornika pobačaja, ‘mene čini tužnom što mi svakodnevno svjedočimo odlasku mladih iz Hrvatske. Mi svakodnevno svjedočimo odlascima mladih ljudi, pa dok mi donosimo zakone možda mladih parova više ni neće biti, pa neće nitko možda ni tražiti pobačaj.’

Meni ono što je bitno je pravo na izbor. Za razliku od ultra konzervativnih snaga koje nas popriličan broj godina maltretiraju, vi nikada niste čuli od nas da smo mi nekome rekli da nije u redu da rodi.

Svatko tko misli da je pobačaj strašan čin i da će roditi pod svaku cijenu, bilo da je žena silovana ili siromašna, to je njezino pravo i mi joj ga nećemo osporavati. Međutim, netko meni koja se moram sama sa svojom savješću boriti osporava pravo da donesem odluku koja je moja i ja ću snositi njezine posljedice.’, rekla je Sarnavka.

‘Ja ovu odluku Ustavnog suda gledam kao pozitivnu. Do 10. tjedna nitko nema pravo ograničavati ženi, nakon 10. tjedna kreću odluke što će se dalje događati.’ komentirala je odluku Sarnavka.

Planinić je rekao kako je ovdje pozitivno ‘da barem imamo iskazano da takozvano pravo na pobačaj nije ustavno pravo. Niti je pobačaj ljudsko pravo. To je istina. Druga stvar, nakon 26 godina je konačno donesena odluka i treće-  život počinje začećem, o tome sada nema spora i o tome se izjasnila medicinska struka. Zanimljiva je kotradiktornost ove odluke- U prvom dijelu kaže da je zakon iz ’78. u skladu s Ustavom iz ’90. godine, a potom kaže da ipak taj zakon zbog formalno ustavnih stvari ipak zbog toga što je ostario treba osuvremeniti, pa dajte napravite novi.’

‘Dodatno je malo razočaravajuće da na sto stranica imate 7- 8 stranica obrazloženja, a nisu obrazložili na najvažnije pitanje, što znači ustavna kategorija, rečenica: Svako ljudsko biće ima pravo na život, što to ima svako ljudsko biće? I drugo, zašto se ova odluka temelji na plagijatu? To govorim zato što smo usporedili ustavnu odluku Ustavnog suda Slovačke sa ovom odlukom i naišli smo na identične rečenice. Problem je u tome što Ustav republike Slovačke ne prepisuje isto kao Ustav RH. Mi ćemo se i dalje zagovarati da svako ljudsko biće ima pravo na život.’- objasnio je Krešimir Planinić.

Planinić je rekao kako  je u kontradiktornosti kada se u uvodu te odluke kaže da je pravo na život iznad svih drugih prava, onda ne može pravo žene biti iznad prava života nerođenog djeteta.

‘Vidim da se spominju mnoge stvari koje se ne spominju u Odluci ustavnog suda- ne spominje se tih famoznih 10 tjedana. Ovaj zakon koji je na snazi je zastario u svim segmentima, ta informiranost, edukacija nije uopće spomenuta, postoje modeli i sa posvajanjem.’- kazao je Planinić te nastavio:

‘Što se nas tiče, udruge U ime obitelji jedino se može razmišljati o životu djeteta u odnosu na život majke. Sve ostalo su individualne želje koje se pokušavaju staviti u Ustav i zakon, a na taj način ne funkcionira društvo.’

Bauk je rekao da mu je odluka Ustavnog suda potpuno očekivana, jasno mu je bilo ‘da ovakva definicija u članku 21 Ustava ne isključuje pravo na pobačaj, odnosno pravo na prekid trudnoće’ nije bilo elemenata da se sa tom formulacijom iz Ustava ovaj zakon proglasi neustavnim nakon 26 godina’ rekao je Bauk te nastavio kako misli da je ovo početak javne rasprave o novome zakonu, ‘taj zakon će se donositi u Saboru, pripremat će se u Vladi RH i de facto borba počinje danas.’

Ja mogu samo reći da u ime SDP-a mi nećemo prihvatiti nijedno riješenje koje bi otežavalo ženi pravo na izbor i da ćemo uvijek biti predvodnik liberalnih prava u društvu.’, rekao je Bauk.

Kujundžić je napomenuo da se u Hrvatskoj zadnjih 15-ak godina broj legalnih abortusa se smanjuje. Prije je broj takvih pobačaja u jednoj godini iznosio 15 000, a danas je to oko 2600, pobačaja.

U daljnjoj raspravi se Sanja Sarnavka poziva na Deklaraciju o ljudskim pravima koju citira na sljedeći način:’ Sva ljudska bića rođena su s jednakim pravima i s jednakim dostojanstvom i vrijednostima’ pri čemu aludira na dio ‘rođena su’ koji tu ne spominje nerođene.

Kujundžić se nadovezao objašnjavajući kako ‘ne možemo pravne kategorije subjektiviteta izjednačavati sa životom.’ Dijete koje je još u majci pravno ne može imati osobnu kartu niti imovinu.’

Kujundžić je rekao kako je obveza države osigurati da se majke ne trebaju bojati ‘da će njihova država stati iza njih i njihova djeteta. I na tome tragu teba ustrajati i ova Vlada i druga koja dolazi iza nje.’

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Obračun Željka Glasnovića s Mirelom Holy: Mlada damo, nemojte se glupirati… Vi nemate pojma

Objavljeno

na

Objavio

Uoči današnje sjednice Sabora na Markovu trgu održan je prosvjed “udruga i aktivista”, koji traže od Vlade i saborskih zastupnika hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Željko Glasnović odbio je to podržati te se potom upustio u razgovor s Mirelom Holy

“Gdje su bili ovi stari ljudi, to nećete snimiti to ćete cenzurirati, kad su hrvatski politički zatvorenici bili davljeni, seksualno zlostavljeni, prisilno hranjeni, kada su dobivali četiri godine jer su čitali novine? Gdje ste bili kada su homoseksualci mučeni u ruskim zatvorima elektrošokovima itd. Kada su dobivali pet godina teške robije u Rumunjskoj? Gdje ste onda bili?”, rekao je Glasnović.

Neki su spalili partijske knjižice i danas legitimiziraju najkrvaviji zločin zapadno od Urala i sad su veliki kozmopoliti, borci za ljudska prava. Što je sa šest milijuna abortusa izvedeno tamo pod pokroviteljstvom Planned Parenthooda, gdje djecu raskomadaju u majčinoj utrobi škarama? O tome ne govorite?

Holy ga je potom upitala znači li to da je on za nasilje nad ženama.

“Mlada damo, nemojte se glupirati… Vi nemate pojma”, odvratio je Glasnović, na što mu je ona kazala da je doktorirala na feminizmu. “Možda ste vi doktorirali ljubavne navike afričke voćne muhe, ja sam 10 godina bio u pravosudnom sustavu i vidio sam više zlostavljanih žena nego što ćete vi ikada vidjeti”.

“Ima drugih zakona da se to zaštiti, pa vi nemate sustava gdje vam sustav vode bivši. O tome govorite? Cijeli sustav imate glave iz bivšeg sustava. sekretari narodne obrane, bivša partija, Ozna i tako dalje”, rekao je Glasnović.

Holy mu je na to kazala da se Istanbulska konvencija ne bavi time, već su u pitanju ljudska prava. “Gdje ste bili kada su prisilno hranili i zlostavljali u Zenici, gdje ste onda bili?”,rekao je Glasnović, na što mu je ona odgovorila da tada nije bila rođena.

“A, niste bili ni rođeni, prava isprika… A što ne govorite o tome? Imate tisuće masovnih grobnica u Sloveniji, o tome ne govorite i sad ste vi veliki kozmopoliti. Koliko ljudi ima ovdje koji su radili protiv svojeg naroda u tajnim službama, cinkaroša? Vi nemate nikakvih kredibiliteta, vi nemate moralno pravo govoriti u ime hrvatskog naroda. Doviđenja”, poručio joj je hrvatski saborski zastupnik Željko Glasnović i uputio se u sabornicu.

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari