Pratite nas

Krešimir Planinić: Želite li glasovati za političare s imenom i prezimenom?

Objavljeno

na

Nedavni izbori za Europski parlament učinili su nam mnoga dobra u ponovnom otkrivanju i ponavljanju iskustva s preferencijalnim glasovanjem. Želja hrvatskih birača da zaokružuju za konkretno ime i prezime zastupnika “hoda ruku pod ruku“ s demokratskom težnjom ostvarivanja načela pravične zastupljenosti. Kako u Europskom parlamentu, tako i u Hrvatskom saboru! Ipak, uvedeni cenzus od potrebnih 10% osvojenih glasova pojedine stranačke liste na svibanjskim euro izborima pokazuje očigledno strah političke vrhuške od  stvarne volje naroda. Zar nije pravedno da predstavnik jedne zemlje bude onaj tko je na određenoj stranačkoj ili nezavisnoj listi dobio najviše glasova birača, pa tako redom na niže? Tada bi bila pravičnija zastupljenost, ne idealna, ali pravičnija. Istina, kad bi svi znali koliko njihova glava glasova nosi i da je to politička ulaznica, zabrinuli bi se oni koji s kokicama u krilu, lagano grickajući, sjede u zastupničkim klupama samo iz razloga jer podržavaju svojeg predsjednika dušom i tijelom, a biračko tijelo im se svodi na prijatelje i glasače s istim prezimenom.

Kako nam je već blisko zaokruživati broj ispred osobe koja ponajviše predstavlja naša životna stajališta, nameće se kao nužda mijenjati sada već nakaradan hrvatski izborni sustav. Zanimljivo je da su izbori za Hrvatski sabor održavani zadnja četiri puta po istom modelu, a broj izgubljenih glasova daje nevjerojatan podatak. Na prošlim parlamentarnim izborima 2011. godine 606.356 glasova od ukupno važećih 2.353.465, dakle ¼ ili 25,76%, bilo je „bačeno“. Ili, bolje reći, svaki četvrti birač dao je glas za saborskog zastupnika kojeg nije odabrao (dani glasovi onima ispod izbornog praga dodjeljuju se tzv. izbornim pobjednicima po D’Hondtovoj metodi).  Znači, izborni sustav više nema misao vodilju legitimnosti niti odražava narodnu zastupljenost, što je razvidno i iz kontinuiranog raznovrsnog prkosa sadašnjih predstavnika javne vlasti  prema većini stanovnika ove zemlje. Nije tome uzrok samo spomenuta D’Hondtova metoda obračuna, već i potreba smanjenja izbornog praga, te drugačije veličine izbornih jedinica s manjim odstupanjem broja birača nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.

Stoga, valja nam baciti rukavicu demokracije s upitnikom: Želite li glasovati za političara s imenom i prezimenom? Svakako! Želimo preferencijalno glasovanje na izborima za Hrvatski sabor, tako da redoslijed zastupnika koji ulaze u najvažnije državno tijelo određujemo mi, a ne predsjednici stranaka. Tako će odgovarati više nama, a manje svojim šefovima, jer jedini šef i vlast su glasovi – volja birača. Osim toga, ako preferencijalno glasovanje valja za Europski parlament, tada, prema prirodi stvari, vrijedi i za Hrvatski sabor.

 

*Krešimir Planinić je odvjetnik, član organizacijskog odbora građanske inicijative “U ime obitelji”. Njegovo poznavanje Ustava i zakona Republike Hrvatske osiguralo je čvrste pravne temelje svih koraka inicijative te omogućilo raspisivanje prvog građanskog referenduma u Hrvatskoj  i ustavnu zaštitu braka kao  zajednice žene i muškarca. Živi i radi u Zagrebu.

Izvor: Narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade.

Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar.

Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje – poručila je predsjednica. – Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje.

Rekla sam rekla nekoliko puta  još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih – rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije.

Vukovar umire da Hrvatska živi, cijelog sebe Domovini dade

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari