Pratite nas

Nebuloze

Krešo Beljak opravdava Udbine egzekucije – žali što ih nije bilo još više

Objavljeno

na

cropix/isječak twitter

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak napisao je u subotu na svojem profilu na Twitteru da UDBA očigledno nije ubila dovoljno emigranata. Na to mu je uzvratio Marko Sladoljev, Mostov saborski zastupnik, poručivši da je žalosno što je Beljak predsjednik stranke koja je u komunističkom režimu bila progonjena od “takozvanih antifašista”. Sladoljev post prenosimo u cijelosti:

“Krešo Beljak opravda egzekucije Udbe nad hrvatskom emigracijom i žali što tih egzekucija nije bilo više. Kaže da su za ratove 90-ih i agresiju na Hrvatsku krivi fašisti sa obje strane koji su po Beljaku nažalost izbjegli krvavu ruku Udbinih egzekutora.

U normalnoj zemlji njegova politička karijera bi bila gotova! Njegova izjava je u suprotnosti sa europskim rezulucijama koje osuđuju totalitarne i autoritarne režimima, ali i s Deklaracijom o Domovinskom ratu koja uzrok rata s pravom prepoznaje u velikorpskoj agresiji a ne fašistima u svim državama bivše Jugoslavije koje Udba nije dohvatila.

Ono što je žalosno je činjenica da je on predsjednik stranke koja je u komunističkom režimu bila progonjenja od takozvanih antifašista.

HSS je bila stranka koja je bila protiv svih oblika totalitarizma i zato je nastradala i od komunizma i fašizma. Tvrditi da 100 ubijenih ljudi od strane UDBA-e nije dovoljno znači pozivati na egzekuciju svih onih koji ne misle kao ti.

Krešo Beljak nakon ovog mora dati ostavku ili se ispričati svim žrtvama totalitarnih režima. Druge opcije nema”, piše Sladoljev.

Sladoljev se  referirao na   neka stajališta koja je Beljak  iznio na  svom Twitter profilu.

Beljak kreće Stazićevim stazama revolucije! I on je jedan u plejadi onih koji Titu i njegovim skojevcima zamjeraju samo to – što nisu ‘dovršili posao’.

Nenad Stazić dosegnuo je dno dna svojom izjavom

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Nebuloze

Erdogan najavio ‘oslobađanje džamije Al Aksa’ u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je “oslobađanje džamije Al Aksa” od Izraela, nakon što je u petak “uskrsnuo” Aja Sofiju kao džamiju, prenosi Jeruzalem post.

“Prosvjetljenje Aja Sofije najavljuje oslobađanje džamije Al Aksa”, navodi se na internet prezentaciji Ureda turskog predsjednika.

“Oslobađanjem Aja Sofije je ponovo zapaljena vatra nade muslimana i svih potlačenih, poniženih i odbačeni”, prenosi izraelski list.

Govor koji je bio na turskom jeziku preveden je malo drugačije na arapski i engleski jezik, kao način da se sakrije dio stavova Ankare o tome na koji način povezuje Aja Sofiju sa širim planom, ocjenjuje Jeruzalem post.

Na arapskom jeziku navodi se da je pretvaranje Aje Sofije u džamiju dio “povratka slobode Al Akse”, što u stvari znači da bi Izrael trebao biti isključen iz kontrole starog grada Jeruzalema u kome se nalazi Al Aksa, ocjenjuje list.

Turski predsjednik povezao je odluku o oživljavanju islama iz Bukure u Uzbekistanu s Andaluzijom u Španjolskoj. Ova terminologija, koja povezuje Al Aksu u Jeruzalemu s Aja Sofijom i Španjolskom, svojevrsna je šifrirana terminologija za širu vjersku agendu, prema tumačenju ovog lista.

Turski nobelovac Orhan Pamuk razočaran Erdoganovom odlukom o Aja Sofiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Unatoč međunarodnim upozorenjima, Aja Sofija opet postala džamija

Objavljeno

na

Objavio

Tursko državno vijeće, najviše sudište u zemlji, poništilo je odluku iz 1934. godine kojim je Aja Sofija proglašena muzejom. Odluka je bila očekivana od onog trenutka kad je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predložio vraćanje statusa džamije toj znamenitosti pod UNESCO-ovom zaštitom od 1985. godine.

Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopolis, i pretvorio već 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.

Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu, čije je sjedište na Fanaru u Istanbulu, unaprijed je najavio je da će takva presuda razočarati kršćane i “podijeliti” Istok i Zapad.

Riječ je o još jednoj odluci turskog predsjednika kojom nastoji ojačati muslimanski karakter Turske koju je Kemal paša Atatürk nakon Prvog svjetskog rata proglasio sekularnom republikom. Pretvaranje Aja Sofije iz džamije u muzej bio je jedan od koraka kojim je potvrđena sekularizacija zemlje. Sve do dolaska Erdoğana na vlast 2002. godine ta politika nije se dovodila u pitanje.

Ako i jest, reagirala bi vojska kao čuvar sekularnosti. No, Erdoğan je u sklopu priprema za otvaranje pregovora s EU stavio vojsku pod civilnu kontrolu. Prije četiri godine vojska je pokušala srušiti Erdoğana traljavo organiziranim pučem, što mu je dalo dodatni prostor za djelovanje.

Priča s Aja Sofijom ima još jednu razinu. Erdoğan je izgubio lokalne izbore u Istanbulu, gradu iz kojeg potječe, u kojem je bio gradonačelnik i koji se smatrao njegovim uporištem. Sada se nada da će ovim potezom vratiti povjerenje svojih bivših sugrađana.

Reakcije na odluku turskog suda bit će burne. Kršćanske zemlje tražit će da se odluka preispita i doći će do novih ozbiljnih tenzija. Grčka je poručila da Turska riskira stvaranje “golemog emocionalnog razdora” s kršćanskim zemljama.

– Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti, koje su oblikovale tursku republiku, i da jamče da će ostati otvorena za sve – bio je napisao američki državni tajnik Mike Pompeo.

Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost) remek-djelo je bizantske arhitekture. Gradnja je započela 532. AD u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537., a 558. godine urušila se glavna kupola nakon potresa. Novu, 7 m višu, sagradio je Izidor Mlađi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari