Pratite nas

‘Krim je ukrajinski!’

Objavljeno

na

Posljednje ispitivanje javnog mnijenja, koje je relevantni kijevski Međunarodni institut za sociologiju proveo od 29. travnja do 11. svibnja, pokazuje da Porošenko ima golemu prednost nad protukandidatima – za njega misli glasovati 54 posto birača.

 pjotr-porosenko-ukrajina

Predsjednički izbori u Ukrajini održat će se u nedjelju, ne promijeni li se nešto dramatično u posljednji čas, i mogli bi toj zemlji donijeti nadu u bolje sutra, ali, s druge strane, i pogoršati sadašnju krizu ako se ostvare prijetnje proruskih pobunjenika na istoku zemlje o sprečavanju izbornog procesa i mogućeg odgovora ukrajinskih snaga na to.

Na izborima će se za naklonost većine od 36 milijuna birača natjecati 18 kandidata, od kojih je na Zapadu najzvučnije ime Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka i oporbena čelnica koja je za vladavine donedavnog predsjednika Viktora Janukoviča zbog navodnih malverzacija završila u dugogodišnjem zatvoru, iz kojeg je izašla tek njegovim svrgavanjem nakon masovnih javnih prosvjeda.

No Timošenko, kako pokazuju predizborne ankete, izgubila je svoju magičnu privlačnost iz Narančaste revolucije i neće biti nova ukrajinska predsjednica; najvišu političku dužnost u zemlji, i to već u prvom krugu, kako navode brojni analitičari i mediji, uključujući i one ruske, trebao bi preuzeti jedan od najbogatijih Ukrajinaca, tamošnji “kralj čokolade” Petro Porošenko (48).

Kralj čokolade

Posljednje ispitivanje javnog mnijenja, koje je relevantni kijevski Međunarodni institut za sociologiju proveo od 29. travnja do 11. svibnja, pokazuje da Porošenko ima golemu prednost nad protukandidatima – za njega misli glasovati 54 posto birača. Na drugom je mjestu Timošenko koja uživa potporu 9,6 posto, dok je na trećem mjestu Sergij Tihipko, bivši vicepremijer i čelnik središnje banke, sa 6,7 posto.

Privremenoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje. Problem, i to golem, velika je vjerojatnost da se u istočnim područjima Donjecka i Luhanska, na kojima su proruske snage proglasile “neovisne republike” nakon nedavnih referenduma, birališta neće ni otvoriti, a pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Porošenko je iskusna i poznata politička osoba u Ukrajini, koji je bio dijelom i prozapadne vlade Viktora Juščenka kao ministar vanjskih poslova i proruske vlade Viktora Janukoviča kao ministar gospodarstva i uspio se izvući neokaljan od bilo kakvih značajnijih političkih skandala. Popularnost u narodu mu je izrazito porasla nakon što je svoje golemo bogatstvo stavio na raspolaganje prozapadnim prosvjednicima.

Uz to, njegovo milijarde dolara vrijedno poslovno carstvo slatkiša Rošen funkcionira, po ukrajinskim standardima, razmjerno pošteno pa je njegovo ime, misle analitičari, “najčišće” od svih predsjedničkih kandidata.

Porošenko kaže da ne podupire lustraciju, političku čistku političara iz bivše vlasti koji su i dalje na položajima, ali je obećao da će, ako dođe na vlast, do kraja ove godine raspisati parlamentarne izbore kako bi udovoljio onima koje frustriraju kadrovi iz Janukovičevog doba koji još sudjeluju u vlasti.

No, njegov su forte u predizbornoj kampanji slogani poput “snažna vojska”, “povećanje proračuna za vojsku”, “tisuću grivnja (465 kuna) dnevno vojnicima koji riskiraju svoje živote”. Glasače uvjerava kako je “za prestanak kaosa i rata nužna legitimna politička vlast” i da će brzo vratiti red u istočna područja koja su u velikoj mjeri pod kontrolom dobro naoružanih proruskih separatista, koji, kako tvrdi, “ubijaju seljake, siluju žene i uzimaju inspektore OESS-a za taoce”.

“Jamčim vam da će stanje na istoku biti riješeno za manje od tri mjeseca”, poručuje Porošenko s predizbornih skupova. Tumači kako je za to potrebno izabrati predsjednika, pri čemu – jasno – misli na sebe, u prvom krugu, kako bi imao odriješene ruke za pregovore s Rusijom.

“Dobro poznajem Putina, imam puno iskustva u pregovorima s njim, to je snažan i težak pregovarač”, kaže Porošenko, ocjenjujući kako je kompromis ipak moguć.

Najizgledniji pretendent na položaj ukrajinskog predsjednika u konačnici ističe da se pregovarati može o svemu, osim o dvjema stvarima – statusu Krima, “koji je bio, jest i bit će ukrajinski” i “proeuropskom usmjerenju Ukrajine”.

I čini se da uspijeva prodrijeti do Ukrajinaca. Podršku mu je dao i jedan od vođa Euromajdana, bivši svjetski boksački prvak Vitalij Kličko.

“U ovom je trenutku on najpragmatičniji izbor. Uspješan je poslovni čovjek s velikim iskustvom i vrlo razborit”, ocijenila je profesorica ekonomije Janna Lozinska, ističući sukus razmišljanja Porošenkovih pristalica.

No dok Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji, tome se, više ili manje otvoreno, protivi Rusija.

Ruski doministar vanjskih poslova Grigorij Karasin početkom tjedna kao posljednji u nizu ruskih dužnosnika ustvrdio je da će izbori produbiti političke podjele u Ukrajini ako se prije toga ne postigne prekid neprijateljstava i ne počnu provoditi OESS-ove “smjernice” za budućnost te zemlje, pojačavši bojazan da bi Moskva mogla ocijeniti izbore nelegitimnim i ne priznati rezultate.

Zapadne zemlje u nekoliko su navrata upozoravale Rusiju da ne čini ništa kako bi omela održavanje izbora ili će se u suprotnom suočiti s novim krugom sankcija.

Šimonović: Ne očekujte čudo

U strahu od mogućih provokacija, osobito u svjetlu najave separatista iz Donjecka i Luhanska da će spriječiti održavanje izbora na istoku zemlje, ukrajinske vlasti odlučile su angažirati više od 55 tisuća policajaca i 20 tisuća volontera koji će se brinuti za sigurnost građana i članova izbornih povjerenstava.

Visoki dužnosnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Andrij Čalij ocijenio je da održavanje izbora ugrožavaju “prijetnja ruske agresije i djelovanje separatista na istoku”.

Pomoćnik Glavnog tajnika UN za ljudska prava Ivan Šimonović, koji se nedavno vratio iz Donjecka, izjavio je kako UN raspolaže podacima o otmicama, maltretiranju i zastrašivanju pripadnika izbornih povjerenstava na istoku Ukrajine, a upozorio je i na mogući masovni egzodus stanovništva s istoka zemlje koje se sprema za odlazak ne samo zbog političkih napetosti nego i zbog sve učestalijeg kriminala.

“Izbori će biti početak nove faze”, rekao je. “Ali očekivati čudo od ovih izbora, mislim da je nerealno”.

Izbore će pratiti gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzirat će ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD, koje su za provedbu ukrajinskih izbora izdvojile 11,4 milijuna dolara.

Od ukupno 213 izbornih jedinica u cijeloj Ukrajini, 11 ih vjerojatno neće raditi u Donjecku i Lugansku, ali će ih 23 na tom području ipak biti otvoreno. Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samog grada.

Novi ukrajinski izborni zakoni jamče valjanost izbora čak i ako milijuni birača ne uspiju ostvariti svoje pravo.

“Čak i ako mnogi u Donjecku i Lugansku ne uspiju glasovati, izbori će ipak biti valjani”, napominje Gabrielle Baumann iz ukrajinske podružnice njemačke zaklade Konrad Adenauer.

Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom, drugi krug će biti 8. lipnja. hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Život

Prof Matko Marušić: Biti konzervativan znači biti pametan i promišljen

Objavljeno

na

Objavio

„Slobodna Dalmacija donijela je 7. ožujka 2019. izvješće o istraživanju koje su 2018. proveli Zaklada “Friedrich Ebert” u Zagrebu i Institut za društvena istraživanja o vrijednostima i stavovima hrvatske mladeži u dobi od 14 do 29 godina. Da ne ponavljam sve objavljene nalaze, sažet ću ih u naslov članka: „Najviše vjeruju Crkvi, policiji i vojsci, a čak četvrtina ih želi da im je partner prije braka nevin“…

Nalaze su namršteno, ali bez zgražanja komentirali Mirjana Nazor i Sven Marcelić, ali se voditeljica istraživanja Vlasta Ilišin u tonu i dva navoda nespretno istrčala. Pisao sam „Slobodnoj Dalmaciji ovaj komentar ali zbog nekog nejasnog razloga nisu ga objavili. To nije dobro, jer je istraživanje ekipe gđe Ilišin donijelo sjajne rezultate koje moramo dobro zapamtiti, njima se ponositi i na osnovi njih pojačati vjeru u sjajnu budućnost hrvatskoga naroda i njegove države.

  1. Biti konzervativan znači biti pametan i promišljen

Prvo je gđa Ilišin, bez navođenja kriterija svojih ocjenjivanja, ocijenilada je to što je otkrila u hrvatske mladeži „neokonzervativizam“! Kao da je biti konzervativan nešto loše. Iako to kao sveučilišna profesorica u društvenim znanostima ne bi smjela ni misliti, a kamo li reći, moram je upozoriti na to da je ono što ona naziva „konzervativnost“dokazano vrlo primjeren opći životni stav jer poziva na razum, oprez, procjenu činjenica i poštovanje blistavih postignuća cjelokupnoga čovječanstva. To je suprotno od „progresivnosti“ kojoj ne valja ništa što je staro i tradicionalno, a pozitivno je sve što je novo makar bilo i suprotno zdravom razumu ili znanstvenim dokazima.

  1. Vjeronauk djecu uči ispravno, plemenito i poželjno

Drugo što je gđa Ilišin neoprostivo ružno rekla je da je konzervativnost mladeži pripisala „vjeronauku i nekim udrugama“. Ta izjava u sebi nosi nekoliko nelogičnosti, zapravo apsurda. Prvi je da nitko, a napose netko učen i plaćen od države da radi svoj posao, ne bi smjeo sumnjičavo govoriti o vjeronauku, jer je vjeronauk demokratski izbor i onaj tko je protiv vjeronauka dira u tuđu privatnost i pokazuje nedostatak „toleriranja različitosti“. Drugo, gđa Ilišinje izgovorila i sljedeću ružnu kvalifikaciju svojih ispitanika: (nalaz) „jednim dijelom proizlazi iz socijalizacije preko vjeronauka u školi, a vidimo i da posljednjih godina jača desni val konzervativizma… angažman pojedinih udruga“. Gle ti nje – smeta joj da vjeronauk djeluje na mladež!

Pa to smo mi vjernici (96% stanovnika Republike Hrvatske) i htjeli, jer mi u vjeronauk vjerujemo i cijenimo ga i poštujemo! Zašto bi nju smetalo to što mi radimo i kako odgajamo svoju djecu, navlastito ako su ta djeca u prosjeku toliko zadovoljna odgojem koji su primila od roditelja da i ona tako žele odgajati svoju djecu?! Zar to nije pokazatelj velikog uspjeha strategije tih roditelja u odgoju svoje djece?

  1. Gđa Ilišin očito diskriminira neke civilne udruge

Gđa Ilišinnije zadovoljna ni „utjecajem nekih udruga“ na stavove mladeži, a onda u sljedećim rečenicama zastupa uvođenje Građanskoga odgoja u škole – u kojemu upravo civilne udruge vode glavnu riječ! Kako to da su jednoj učenoj profesorici i u demokratskoj zemlji jedne udruge loše a druge dobre? Upravo ona bi morala na sve udruge, kao i na sve ljude i svjetonazore, gledati jednako i tretirati ih jednako.

  1. Prekrasne vijesti o stavovima i moralu hrvatske mladeži

Gđa Ilišin, kao da je pametnija, učenija i moralnija od nas, kaže da su stavovi hrvatske mladeži, koji joj se ne sviđaju, zapravo „desni val konzervativizma“! Ma, što je to taj njezin „desni val konzervativizma“, da nije neka kuga koja jača?Usprkos tome što je izraz skovala (preuzela od Marasa i Beljaka?) da bude derogativan, „desni val konzervativizma“ u stvarnosti je prekrasna činjenica da hrvatska mladež vjeruje u Boga, vjeruje u pristojnost, čistoću i moral i voli svoju domovinu čiji su glavni simboli vojska, policija i Crkva.

Pa simboli hrvatske države, slobodne, demokratske, svete i vječne Republike Hrvatske i jesu upravo vojska, policija i Crkva? I što bi moglo biti bolje i pozitivnije od toga?

Hrvatska mladeži i roditelji te lijepe mladeži, dopustite mi da vam čestitam: mladeži što je pametna i sretna, a roditeljima da su tako dobro odgojili svoju djecu! Gojili su ih toliko dobro da i ta djeca svoju djecu žele tako gojiti! „Slobodna Dalmacija“ nam nije mogla donijeti bolju vijest. Hvala joj.

Matko Marušić, profesor emeritus/Braniteljski portal

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednik Vlade primio mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija Perića. Uz predsjednika Vlade na sastanku je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predsjednik Vlade Plenković i mitropolit Porfirije izrazili su želju za nastavkom dijaloga i partnerstva između predstavnika Vlade i državnih institucija te predstavnika crkava i vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Mitropolit Porfirije založio se za zajedničko djelovanje u rješavanju pitanja koja su važna za vjernike Srpske pravoslavne crkve i srpsku nacionalnu manjinu.

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako hrvatska Vlada radi na jačanju zaštite prava svih nacionalnih manjina, uključujući i veća izdvajanja za gospodarski razvoj i rješavanje pitanja koja su se godinama odgađala.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari