Pratite nas

‘Krim je ukrajinski!’

Objavljeno

na

Posljednje ispitivanje javnog mnijenja, koje je relevantni kijevski Međunarodni institut za sociologiju proveo od 29. travnja do 11. svibnja, pokazuje da Porošenko ima golemu prednost nad protukandidatima – za njega misli glasovati 54 posto birača.

 pjotr-porosenko-ukrajina

Predsjednički izbori u Ukrajini održat će se u nedjelju, ne promijeni li se nešto dramatično u posljednji čas, i mogli bi toj zemlji donijeti nadu u bolje sutra, ali, s druge strane, i pogoršati sadašnju krizu ako se ostvare prijetnje proruskih pobunjenika na istoku zemlje o sprečavanju izbornog procesa i mogućeg odgovora ukrajinskih snaga na to.

Na izborima će se za naklonost većine od 36 milijuna birača natjecati 18 kandidata, od kojih je na Zapadu najzvučnije ime Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka i oporbena čelnica koja je za vladavine donedavnog predsjednika Viktora Janukoviča zbog navodnih malverzacija završila u dugogodišnjem zatvoru, iz kojeg je izašla tek njegovim svrgavanjem nakon masovnih javnih prosvjeda.

No Timošenko, kako pokazuju predizborne ankete, izgubila je svoju magičnu privlačnost iz Narančaste revolucije i neće biti nova ukrajinska predsjednica; najvišu političku dužnost u zemlji, i to već u prvom krugu, kako navode brojni analitičari i mediji, uključujući i one ruske, trebao bi preuzeti jedan od najbogatijih Ukrajinaca, tamošnji “kralj čokolade” Petro Porošenko (48).

Kralj čokolade

Posljednje ispitivanje javnog mnijenja, koje je relevantni kijevski Međunarodni institut za sociologiju proveo od 29. travnja do 11. svibnja, pokazuje da Porošenko ima golemu prednost nad protukandidatima – za njega misli glasovati 54 posto birača. Na drugom je mjestu Timošenko koja uživa potporu 9,6 posto, dok je na trećem mjestu Sergij Tihipko, bivši vicepremijer i čelnik središnje banke, sa 6,7 posto.

Privremenoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje. Problem, i to golem, velika je vjerojatnost da se u istočnim područjima Donjecka i Luhanska, na kojima su proruske snage proglasile “neovisne republike” nakon nedavnih referenduma, birališta neće ni otvoriti, a pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Porošenko je iskusna i poznata politička osoba u Ukrajini, koji je bio dijelom i prozapadne vlade Viktora Juščenka kao ministar vanjskih poslova i proruske vlade Viktora Janukoviča kao ministar gospodarstva i uspio se izvući neokaljan od bilo kakvih značajnijih političkih skandala. Popularnost u narodu mu je izrazito porasla nakon što je svoje golemo bogatstvo stavio na raspolaganje prozapadnim prosvjednicima.

Uz to, njegovo milijarde dolara vrijedno poslovno carstvo slatkiša Rošen funkcionira, po ukrajinskim standardima, razmjerno pošteno pa je njegovo ime, misle analitičari, “najčišće” od svih predsjedničkih kandidata.

Porošenko kaže da ne podupire lustraciju, političku čistku političara iz bivše vlasti koji su i dalje na položajima, ali je obećao da će, ako dođe na vlast, do kraja ove godine raspisati parlamentarne izbore kako bi udovoljio onima koje frustriraju kadrovi iz Janukovičevog doba koji još sudjeluju u vlasti.

No, njegov su forte u predizbornoj kampanji slogani poput “snažna vojska”, “povećanje proračuna za vojsku”, “tisuću grivnja (465 kuna) dnevno vojnicima koji riskiraju svoje živote”. Glasače uvjerava kako je “za prestanak kaosa i rata nužna legitimna politička vlast” i da će brzo vratiti red u istočna područja koja su u velikoj mjeri pod kontrolom dobro naoružanih proruskih separatista, koji, kako tvrdi, “ubijaju seljake, siluju žene i uzimaju inspektore OESS-a za taoce”.

“Jamčim vam da će stanje na istoku biti riješeno za manje od tri mjeseca”, poručuje Porošenko s predizbornih skupova. Tumači kako je za to potrebno izabrati predsjednika, pri čemu – jasno – misli na sebe, u prvom krugu, kako bi imao odriješene ruke za pregovore s Rusijom.

“Dobro poznajem Putina, imam puno iskustva u pregovorima s njim, to je snažan i težak pregovarač”, kaže Porošenko, ocjenjujući kako je kompromis ipak moguć.

Najizgledniji pretendent na položaj ukrajinskog predsjednika u konačnici ističe da se pregovarati može o svemu, osim o dvjema stvarima – statusu Krima, “koji je bio, jest i bit će ukrajinski” i “proeuropskom usmjerenju Ukrajine”.

I čini se da uspijeva prodrijeti do Ukrajinaca. Podršku mu je dao i jedan od vođa Euromajdana, bivši svjetski boksački prvak Vitalij Kličko.

“U ovom je trenutku on najpragmatičniji izbor. Uspješan je poslovni čovjek s velikim iskustvom i vrlo razborit”, ocijenila je profesorica ekonomije Janna Lozinska, ističući sukus razmišljanja Porošenkovih pristalica.

No dok Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji, tome se, više ili manje otvoreno, protivi Rusija.

Ruski doministar vanjskih poslova Grigorij Karasin početkom tjedna kao posljednji u nizu ruskih dužnosnika ustvrdio je da će izbori produbiti političke podjele u Ukrajini ako se prije toga ne postigne prekid neprijateljstava i ne počnu provoditi OESS-ove “smjernice” za budućnost te zemlje, pojačavši bojazan da bi Moskva mogla ocijeniti izbore nelegitimnim i ne priznati rezultate.

Zapadne zemlje u nekoliko su navrata upozoravale Rusiju da ne čini ništa kako bi omela održavanje izbora ili će se u suprotnom suočiti s novim krugom sankcija.

Šimonović: Ne očekujte čudo

U strahu od mogućih provokacija, osobito u svjetlu najave separatista iz Donjecka i Luhanska da će spriječiti održavanje izbora na istoku zemlje, ukrajinske vlasti odlučile su angažirati više od 55 tisuća policajaca i 20 tisuća volontera koji će se brinuti za sigurnost građana i članova izbornih povjerenstava.

Visoki dužnosnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Andrij Čalij ocijenio je da održavanje izbora ugrožavaju “prijetnja ruske agresije i djelovanje separatista na istoku”.

Pomoćnik Glavnog tajnika UN za ljudska prava Ivan Šimonović, koji se nedavno vratio iz Donjecka, izjavio je kako UN raspolaže podacima o otmicama, maltretiranju i zastrašivanju pripadnika izbornih povjerenstava na istoku Ukrajine, a upozorio je i na mogući masovni egzodus stanovništva s istoka zemlje koje se sprema za odlazak ne samo zbog političkih napetosti nego i zbog sve učestalijeg kriminala.

“Izbori će biti početak nove faze”, rekao je. “Ali očekivati čudo od ovih izbora, mislim da je nerealno”.

Izbore će pratiti gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzirat će ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD, koje su za provedbu ukrajinskih izbora izdvojile 11,4 milijuna dolara.

Od ukupno 213 izbornih jedinica u cijeloj Ukrajini, 11 ih vjerojatno neće raditi u Donjecku i Lugansku, ali će ih 23 na tom području ipak biti otvoreno. Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samog grada.

Novi ukrajinski izborni zakoni jamče valjanost izbora čak i ako milijuni birača ne uspiju ostvariti svoje pravo.

“Čak i ako mnogi u Donjecku i Lugansku ne uspiju glasovati, izbori će ipak biti valjani”, napominje Gabrielle Baumann iz ukrajinske podružnice njemačke zaklade Konrad Adenauer.

Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom, drugi krug će biti 8. lipnja. hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Probošnjačke stranke kontra Ustava: Danas potpisuju prijedlog zakona o izbornim jedinicama u FBiH

Objavljeno

na

Objavio

klix

Predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a danas će potpisati prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Riječ je o pokušaju rješavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon listopadskih izbora, a koji je nastao kao rezultat odbijajanja bošnjačkih stranaka da provedu presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše portal Dnevnik.ba

Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH potpisat će šefovi klubova parlamentarnih stranaka i to Ismet Osmanović iz SDA, Nasir Beganović iz SBB-a, Elvir Karajbić iz SDP-a i Dženan Đonlagić iz DF-a.

Riječ je o skoro identičnom prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali u ovom slučaju s određenim tehničkim izmjenama. Za pretpostaviti je kako ovaj prijedlog neće podržati HNS BiH – HDZ BiH koji tvrdi da se odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati izmjenama zakonodavstva u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne zakonom donesenim u Parlamentu Federacije BiH.

Nakon nedavnog sastanka predstavnika parlamentarnih stranaka u BiH s ekspertima Venecijanske komisije je rečeno da su međunarodni eksperti utvrdili da se problem izbornog zakonodavstva može riješiti i na razini Parlamenta FBiH.

Ovakav odnos stranih eksperata začuđujući je ukoliko se uzme u obzir raniji stav Izaslanstva Europske unije u BiH koje je imala identičan stav kao HDZ BiH, odnosno da se presuda Ustavnog suda BiH mora implementirati u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i njegovi suradnici tražili su od političkih stranaka da se obvežu provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovništva koje predstavljaju. U istom zaključku je navedeno da bi sve to “trebalo provesti putem Parlamentarne skupštine BiH”.

Pojednostavljeno, međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke stranke pokušale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Zanimljivo je i što je međunarodna zajednica početkom 2018. godine predložila tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva od kojih svaka zastupa tezu o legitimnosti kao natkrovljujućem načelu, a što u konačnici bošnjački predstavnici nisu prihvatili.

Nijedan predstavnik stranih veleposlanstava u našoj zemlji, a koja su bila izravno uključena u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, nije se oglasio o najnovijem antiustavnom dogovoru SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a.

Prema popisu iz 1991. godine

U prijedlogu SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a navodi se da su broj i struktura izaslanika u Domu naroda utvrđeni u skladu s odredbom Ustava FBiH, koja predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svake županije dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu županije, kao i s popisom stanovništva iz 1991. godine kao osnovom za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke do provođenja Anexa 7. (Op.a. – Ovo je besmisleno iz više razloga. Naime, teza da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav u zakonodavnom tijelu kantona nema smisla jer ukoliko ne postoji, svakako ne može ni teoretski dobiti mjesto u Domu naroda FBiH. Nadalje, pozivanje na popis iz 1991. također je besmisleno jer se demografska struktura od tada mnogo promijenila, a Anex 7 Daytonskog sporazuma na koji se uporno poziva nikada u potpunosti neće biti proveden).

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH (OHR) Valentin Inzko nedavno je dostavio Ustavnom sudu BiH odgovor u vezi s apelacijom Borjane Krišto (HDZ BiH) koja je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava FBiH. Krišto je u zahtjevu osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda, ukoliko je takav izabran u županijsku skupštinu.

Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u lipnju prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Iz odgovora koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH može se iščitati i kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da se odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebale proglašavati neustavnim te da postojeći sustav izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.

Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini. Odluka da takav izaslanik nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini”, piše u odgovoru OHR-a.

Novo preglasavanje?

SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probošnjačke stranke imaju dovoljno glasova da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji de facto odbija provedbu presude Ustavnog suda.

Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja izaslanika u Domu naroda gdje probošnjačke stranke imaju većinu.

Klub izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH mogao bi pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega bi o tom prijedlogu stav trebao dati Ustavni sud Federacije BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Takozvani povjesničar Ivo Goldstein je iznio veliku laž i prekršio hrvatski USTAV

Objavljeno

na

Objavio

Tražim od HRT-a da se ogradi od stavova iznesenih u emisiji NU2 17. lipnja 2018.godine, ovog mrzitelja Hrvatske nezavisne države i takozvanog povjesničara Ive Goldsteina koji je iznio veliku laž i prekršio hrvatski USTAV, a voditelj ga nije upozorio na iznesenu laž i obmanu javnosti te postao suučesnik u kršenju zakona.

Naime ovaj takozvani povjesničar Ivo izrekao je grozomornu laž kako je Hrvatska nastala isključivo na temeljima ZAVNOH-a.
Osim što bi mu trebalo provjeriti kompetencije, sposobnost čitanja s razumijevanjem, a nije na odmet pregledati i kvalifikacije, diplomu i slično neka mu neko predškolsko dijete pročita hrvatski Ustav, možda lakše shvati!

Ovaj takozvani povjesničar zaostao je u bespućima lažne povijesti Drugog svjetskog rata što je ispisaše nekompetentni “pobjednici” partizani i komunisti, ali kompetentni koljači koji su izvršili masovna ubojstva i pogubljenja stotine tisuća Hrvatica i Hrvata, a sada pokušavaju spriječiti svaki dokaz istine o tome.

No hrvatska povijest seže u daleku prošlost i sviđalo se to ovom tzv povjesničaru ili ne to je činjenica, stvarnost koju on i njemu slični nikada neće moći promijeniti niti krivotvoriti. Jalovi su ti neinteligentni pokušaji Ivo, ISTINA IZLAZI NA VIDJELO!!

“Ustav RH – Izvorišne osnove
Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
– u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;
– u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;
– u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;
– u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;
– u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
– u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;
– u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;
– u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
– u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.
– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.
Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.
Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.”

Zorica Gregurić
Zagreb, 18,lipnja 2018.godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori