Pratite nas

Politika

Krim: Sukobili se proruski i antiruski prosvjednici

Objavljeno

na

Mašući ruskim zastavama i povicima “Rusija, Rusija”, prosvjednici na Krimu postali su zadnja utvrda otpora novim ukrajinskim vlastima. U krimskom glavnom gradu Simferopolju, deseci naoružanih muškaraca zauzeli su sjedište krimskog pokrajinskog parlamenta i podigli ruski barjak.

[dropcap]P[/dropcap]ad predsjednika Viktora Janukoviča prihvaćen je diljem goleme Ukrajine, čak i u njegovoj izbornoj bazi, rusofonim regijama na istoku zemlje. Međutim, Krim, crnomorski poluotok, spojen s Ukrajinom samo uskim kopnenim pojasom, zasad jedini pruža otpor vlastima u Kijevu. Kao jedina ukrajinska regija s većinskim ruskim stanovništvom i matičnom bazom ruske Crnomorske flote, strateški važan poluotok novo je bojište Rusije i Zapada o budućnosti Ukrajine.

ukraine_map_region_language
U Simferopolju rastu napetosti jer su separatisti iskoristili kaos nakon promjena u Kijevu i traže da se Krim vrati Rusiji, kojoj je i pripadao do odluke Nikite Hruščova 1954. godine.

Pedesetak separatista pod okriljem mraka upalo je u zgradu parlamenta. Krimski pokrajinski premijer razgovarao je s njima telefonom, ali nisu mu rekli zašto su ondje niti što traže. Obećali su da će se javiti kasnije, ali nisu.

Stotinjak ukrajinskih policajaca raspoređeno je ispred zgrade, a oko njih je još toliko prosvjednika koji mašu ruskim zastavama i traže referendum o statusu Krima.

Jedan od njih, Aleksej (30), kaže: “Imamo svoj ustav. Krim je autonoman. Kijevom vladaju fašisti i sve što rade je ilegalno”.

Kijev i Washington upozorili su Moskvu da ne intervenira na Krimu, što bi moglo dovesti do još jednog rata za područje koje je u povijesti mnogo puta išlo iz ruke u ruku. Ruski predsjednik Vladimir Putin napeo je svoje mišiće u srijedu podigavši rusku vojsku na zapadu u stanje pripravnosti i poručivši da će Rusija zaštititi svoje vojne instalacije u Sevastopolju, bazi Crnomorske flote.

Krimski separatisti smatraju da nikad nije bilo bolje vrijeme da se obrate Moskvi za pomoć. “Prošao sam dva oceana i četiri mora s ruskom mornaricom i sada će mi fašisti govoriti što da radim”, kaže ruski veteran Danijel Romanjenko (73). “Trebamo dobiti šansu da se ujedinimo s Rusijom”, rekao je na skupu u Sevastopolju, oponosno odjeven u svoju mornaričku odoru.

Blaga klima, zelena rivijera, vinogradi i voćnjaci učinili su Krim omiljenim odredištem za odmor ruskim carevima i sovjetskim čelnicima.

Prosvjedi u Kijevu odavno brinu više od milijun etničkih Rusa na Krimu, ali pad Viktora Janukoviča posebno im je podigao razinu nesigurnosti. Velika većina ih želi zaštitu majke Rusije s kojom imaju jake kulturne i vjerske veze.

“Nemamo legitimnu vladu i moramo se pobrinuti sami za sebe”, kaže 37-godišnji biznismen Vladimir. Da to stvarno i misle proruski su prosvjednici pokazali na skupu u nedjelju izborom Alekseja Šalija za ‘de facto’ gradonačelnika Sevastopolja. Uslijedili su drugi prosvjedi s pozivima na secesiju, a kaotični događaji, poput ovog u Simferopolju, pokazali su koliko će prijenos vlasti na Krimu biti teško izvediv.

Glasine da prosvjednici s kijevskih barikada namjeravaju doći na Krim kako bi i ondje ‘riješili stvari’ nagnale su dio stanovnika Krima da organiziraju neformalne jedinice za samoobranu. Samo se u Sevastopolju prijavilo 3000 dobrovoljaca, uključujući ruske vojne veterane i bivše članove interventne policije Berkut, omrznute u ostalom dijelu Ukrajine.

“Moramo se zaštititi od naoružanih kriminalaca koji maskirani dolaze na Krim izazivati nerede. Pretvorili su Ukrajinu u banana republiku”, kaže Genadij Basov, čelnik Ruskog bloka, stranke koja predstavlja etničke Ruse.

Ujedinjenje s Rusijom nije glavni cilj te stranke, koja vjeruje da podjela Ukrajine po pola, između ukrajinskog i ruskog govornog područja, ima ekonomskog i kulturnog smisla. “Većina ekonomske snage Ukrajine je na istoku – ondje gdje ljudi zapravo rade. Na zapadu samo hodaju po prosvjedima”, govori Basov.

Rusi na Krimu ove događaje u zemlji smatraju zadnjom slamkom. Povezan s Ukrajinom samo uskim kopnenim pojasom, na nekim mjestima širokim samo pet kilometara, Krim za njih nikad nije imao manje zajedničkog s ostatkom države.

“Ljudi ovdje ne shvaćaju da je ovo bila revolucija protiv kriminalne vlade, oni sve to vide kao zapadni utjecaj. Za njih su ljudi s barikada veći neprijatelji od korumpirane vlade koju su zbacili”, kaže Leonid Pilunskij, Ukrajinac čija se obitelj nekoliko generacija prije doselila na Krim.

Ankete, međutim, sugeriraju da većina Rusa smatraju Krim, koji je dopao pod vlast carske Rusije 1783. godine, ruskim teritorijem.

S njima se, pak, nikako neće složiti Tatari, tamošnje autohtono stanovništvo koje je Staljin protjerao u srednju Aziju ili na Ural, čiji su se potomci u znatnom broju vratili na Krim i užasavaju se mogućnosti da ponovo dospiju pod rusku vlast.

“Godine 1783. počeo je sav naš jad. Krimski Rusi mogu gledati prema Putinu, ali mi ostajemo s Ukrajinom”, kaže tatarski vođa Refat Čubarov. On tvrdi da Rusi namjerno raspiruju napetosti. “To je njihov plan: potpalili su vatru u Sevastopolju, sada žele to isto u Simferopolju, tako da cijeli Krim gori”.

Tatari, kojih je na Krimu 12 posto, i Rusi sukobili su se ispred krimskog parlamenta u srijedu, ali bez ozbiljnijih posljedica. A sukobi su za stanovnike Krima sve samo ne neobični.

Poluotok su napadali i osvajali Skiti, Grci, Goti, Huni, Bugari, Hazari, Mongoli i Turci, bio je djelom Rimskog, Bizantskog i Osmanskog carstva, prije nego li je dospio u ruske ruke. Bio je poprište žestokih bitaka u Krimskom i u Drugom svjetskom ratu, kad su ga okupirali nacisti.

“Naučeni smo da se tuku preko nas. Imali smo Turke, Britance, Nijemce, a sada i ovo”, zaključuje Igor, mladi poduzetnik iz Simferopolja.

politika+/cnn

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Iz SDP-a odlaze ljudi koje stranka ne bi trebala gubiti

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana bio je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin.

Kako gledate na prijedlog o odustajanju od ustavne stanke u Saboru?

Trebali smo 2013. glasati o promjenama Ustava i jedna od točaka je bila i promjena ukidanje ustavnih stanki, no te promjene nisu usvojene. Dok je predsjednik Sabora bio Josip Leko, nije bila rijetkost da produžimo zasjedanje ili počnemo ranije. Činjenica da je ustavna stanka zapisana ne sprečava onoga koji vodi Sabor da sazove sjednicu i treba pitati gospodina Jandrokovića zašto sada stajemo s radom i zašto smo radili kao na pokretnoj traci, a čitav niz točaka koje bi trebalo raspravljati neće biti raspravljene ne samo u ovoj godini, nego poznavajući njegov način rada vjerojatno nikad.

Koliko ste zadovoljni radom Sabora u ovoj godini?

Mislim da je razina odbijanja od strane vladajućih u posljednjih nekoliko mjeseci postala smiješna, a najbolji primjer toga je bio proračun kada su u jednom trenutku prestali uopće obrazlagati zašto odbijaju prijedloge za povećanje. Sporno je kada se ne prihvaća amandmane koji su tehničke prirode i kada si dopuštaju da ne odgovaraju, to je gušenje duha liberalne demokracije.

Osipate li se u SDP-u s obzirom na odlazak nekih dugogodišnjih članova?

Zasad je to srećom pojedinačno i držim da će na vodstvu stranke biti odgovornost da to ne prijeđe u nešto masovnije, nadam se i vjerujem da će predsjednik ili tajnik stranke kontaktirati kolege Meića i Krstinića i razgovarati o njihovim motivima i je li moguće da se predomisle. To su ljudi s obzirom na njihov dosadašnji rad kakve mi ne bi trebali gubiti.

Koliko ste zadovoljni rejtinogom stranke?

On ne bi trebao nikoga zadovoljavati, kada 60 do 70 posto ljudi daje Vladi negativnu ocjenu, najveća oporbena stranka bi trebala preuzeti vodstvo što se ne događa unašem slučaju i to predstavlja razlog za zabrinutost, ne može si dopustiti da zabije glavu u pijesak. Na nama je da se zbrojimo, da počnemo raditi, davati konkretne prijedloge i odgovarati na stvarna pitanja i probleme građana i tada će i naš rejting porasti i postati onakav kakav bi trebao biti s obzirom na okolnosti. Rejting je odraz viđenja onoga što građani vide da radimo. Ne vodi se protiv SDP-a hibridni rat, kao što bi to rekao Plenković, nego treba pogledati u sebe i naći razlog problema.

Što je s programom i statutom stranke?

Rad na programu je malo zastao, očito smo se više koncentrirali na statut nego na program, to je boljka koja se često javlja. Više se bavimo formom, nego sadržajem i nadam se da ćemo nastavit rad na programu. Kao član ću intervenirati i zatražiti da to što prije krene dalje.

Koliko se promijenila radna skupina?

Neki su otišli zbog drugih obaveza, to morate njih pitati, ali nadam se da ćemo u ovom obliku u kojem smo ostali privesti posao kraju i napraviti kvalitetan dokument.

Bili ste zagovornik dosta radikalnih promjena?

Danas su tu neka sasvim druga pitanja koja su prije par desetaka godina bili teme razgovora na marginama – primjerice, neutralnost interneta, no tu je i zaštita potrošača i jednakost … to su pitanja gdje socijaldemokracija mođe dati jasne odgovore.

Kad ste se posljednji put našli oko rada na programu?

Prije nekih dva mjeseca.

U Vladi kažu da se slažu oko esencijalnih pitanja, kako je s oporbom?

Naravno da se Vlada slaže oko esencijalnih putanaj – sve je drugo za njih efemerno. Vlast je ljepilo, vlast je slast. Mi koji smo u oporbi, nismo isti, čitav smo niz različitih političkih opcija, postoji čitav niz stvari oko kojih ćemo se složiti, no u oporbi je primjerice i Hasanbegović s kojim imam malo, a i ne želim ih imati, dodirnih točaka.

Koliko dodirnih stvari imate s Mostom, je li moguća suradnja?

Most bi prvo morao unutar sebe definirati što želi pa da vidimo koliko smo blizu ili daleko. Surađivat ćemo oko mnogih stvari, to je normalno, kao opozicija, u krajnjoj liniji, činimo to i s HDZ-om i komunikacije – premda ne ide lako – trebalo bi biti više. Razlika je puno, a Most kontinuirano nastoji sebe prikazati nekime tko je izvan establishmenta i govori da su svi isti, no oni moraju unutar sebe shvatiti tko su i što žele.

Jeste li ‘amsterdamskom koalicijom’ izgubili neke partnere, IDS, GLAS?

SDP je lijeva stranka, IDS, GLAS, Pametno se deklariraju kao liberalne, stranke centra i normalno mi je da se spoje s obzirom na izborni prag. Često se podudaramo, ali i razlikujemo. Teško mi je zamisliti da bi kolege iz IDS-a ili GLAS-a mogle surađivati s bilo kime drugime nego SDP-om kada dođe u pitanje upravljanje Hrvatskom u cjelini.

Davor Bernardić je u nekoliko navrata kazao da je SDP otvorenih vrata, očekujete li da vam se pridruži Vlaho Orepić?

To je pitanje za kolegu Orepića, a ako želi pristupiti, zna se koja je procedura. Bio je ministar i bojim se da se baš i nije iskazao. Koliko sam ga upoznao, radi se o dobrom čovjeku, koliko je dobar političar, druga je stvar.

Bernardić se nedavno pohvalio da je stekao novu akademsku titulu na prestižnoj biznis školi MBA – “Chief Executive MBA”, znate li kako je to platio, možda stipendijom, je li to prijavio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, smatrate li da će mu pomoći taj set vještina koje je stekao?

Nisam ga pitao za način kako je platio, je li prijavio Povjerenstvu provjerit ćete u njegovoj imovinskoj kartici, znam da se kontinuirano obrazuje, svako obrazovanje je dobro i može biti samo na korist, teško na štetu, a i sam sam se odlučio obrazovati dalje i jako mi koristi u radu.

 

Bruna Esih: Ovo je nije ništa drugo do nastavak specijalnog rata koji se vodi u Hrvatskoj

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari