Pratite nas

Pregled

Kristina Pavlović: Uvođenjem Istanbulske Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama

Objavljeno

na

Istanbulska konvencija (IK) danas je stupila na snagu. Što taj dokument donosi Hrvatskoj? Koje zakonske mjere Vlada mora uvesti u prevenciji i kažnjavanju nasilja? Zašto se tekst konvencije iščitava na različite načine? Uvodi li doista tzv. “rodnu ideologiju” i gdje je to vidljivo? U kojoj fazi je provjera potpisa za referendum inicijative “Istina o Istanbulskoj”?

Pitanja su to na koja su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku; Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb; Helena Štimac Radin, ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova; Kristina Pavlović, koordinatorica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji” i Branka Žigante Živković, sutkinja Višeg prekršajnog suda.

“Ja, Ministarstvo, cijela Vlada i svi koji smo radili na ovom dokumentu vjerujemo da će doći do smanjivanja nasilja, a kada – ovisi o tome koliko ćemo biti predani tom poslu. Za iskorjenjivanje ovakvog negativnog fenomena trebamo biti predani svi – cijelo društvo”, kazala je ministrica Nada Murganić. Naglasila je da je dokument priznat od Vijeća ministara Europe zajedno s interpretativnom izjavom koja isključuje rodnu ideologiju.

Kristina Pavlović, koja tvrdi da uvođenjem Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama – na početku svog izlaganja kazala je kako se u studiju nalazi kao “jedna nasuprot četiri” i smatra da je u emisiju trebao doći netko iz stranke Hrast, koja je iz vladajuće koalicije istupila zbog Istanbulske koalicije. “Nasilje se nije smanjilo u zemljama koje su je usvojile, čak se u nekima i povećalo, a Hrvatska u postojećim zakonima već ima neke odredbe Istanbulske konvencije. Kad bi se te odredbe dosljedno poštovale IK ne bi bila potrebna”, kazala je.

“Volim navesti primjer Finske koja je na vrhu po ravnopravnosti spolova – ima sličan problem kao Hrvatska, a to je mali broj skloništa. Nakon ratifikacije IK taj se broj povećao”, kazala je Helena Štimac Radin. Dodala je da kod svih zemalja ima određenih prepreka. Na inzistiranje Kristine Pavlović da navede imena zemalja kod kojih je došlo do smanjenja nasilja odgovorila je: “Ne možemo to jednostavno statistički izračunati”. Neistinama je nazvala navode da je “u Turskoj i Portugalu došlo do eskalacije nasilja”. “Jedan od navjećih problema na nivou EU-a je komparativnost statističkih podataka. Jedan od ciljeva IK je razvijanje jedinstvene metodologije statističkih podataka. Tek onda možemo uspoređivati podatke”, dodala je Štimac Radin.

“IK nije čarobni štapić. Nužno je, korak po korak, razvijati priču dalje”, kazala je Neva Tolle. Kristinu Pavlović zamolila je da ne malipulira pitanjima. “Tražite podatke koji se tek ustrojavaju, a ja osobno i kolegica odvjetnica iz Autonomne kuće deset godina smo radile na ratifikaciji IK. Naprosto je netočno da će ona negativno utjecati na tradicionalnu obitelj”, dodala je. Naglasila je kako IK ima dva segmenta: nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. “Članovi obitelji su šira grupacija i svatko može nasilje počiniti. Nasilje nad ženama je rodno uvjetovano, ali pritom se ne govori o rodnoj ideologiji”, kazala je.

“Ne mislim da će, ovog trenutka, zbog IK nasilnici promisliti hoće li udariti ženu”, kazala je Branka Žigante Živković. Stajališta je da se radi o dugoročnom procesu. Naglasila je kako se radi o međunarodnom dokumentu koji za cilj ima da sve žrtve nasilja budu jednako zaštićene u svim zemljama koje su ratificirale IK. “U fokusu je žrtva, a nasilnik će se zamisliti hoće li biti nasilan u trenutku kad počnemo primjenjivati sve instrumente IK ugrađene u zakonodavstvo, ali i u našu svijest”, dodala je.

Referirajući se na izjavu Neve Tolle da je “obitelj najopasnije mjesto za ženu” Kristina Pavlović je kazala kako je “to dokaz da primarni cilj IK nije smanjiti nasilje, nego malo po malo mijenjati kulturu i tradicionalne kršćanske vrijednosti”. “To nije dobro jer je obitelj stup društva”, dodala je. “IK uvodi rod, uvodi spol odvojen od roda”, smatra. Helena Štimac Radin podsjetila je da je pojam roda uveden u hrvatsko zakonodavstvo 2003. u Zakon o ravnopravnosti spolova te da je kriva interpretacija da je rod nešto drugo od spola. “Ustav RH spominje samo diskriminaciju po spolu, dok IK razdvaja spol i rod”, nastavila je Pavlović.

Ministrica Nada Murganić pitala je Kristinu Pavlović “zašto se boji potpisivanja konvencije koja u naslovu i tekstu spominje zaštitu od nasilja u obitelji”. “Gdje to piše da ćemo razoriti obitelj” i koji su njeni odgovori za suzbijanje ovako negativnog fenomena.  “Ako je s IK sve u redu, zašto je premijer Plenković morao donijeti interpretativnu izjavu. To znači da se IK može tumačiti na više načina. Ima zemalja u kojima su već duže vrijeme u primjeni nazivi ‘roditelj 1’ i ‘roditelj 2’. Italija je već to ukinula i vratila se na ‘mamu’ i ‘tatu’. Ministarstvo obrazovanja u RH već je poslalo ravnateljima naputak kako se ponašati s djecom koja su promijenila spol ili žive u drugom rodnom identitetu”, kazala je Pavlović. Nije znala odgovoriti na pitanje koliko je takve djece u Hrvatskoj.

Helena Štimac Radin smatra da se radi o “paranoji kojom se zbunjuje javnost” za koju nema osnova te da IK nema nikakve veze s tim. Neva Tolle je kazala kako jako puno žena biva pretučeno u obitelji, ne na ulici. “Prema IK – ne postoji privatnost doma kad se radi o obitelji. To ne znači razaranje obitelji. Nasilje razara obitelj. Ljudsko pravo je pravo na život bez nasilja, a o ljudskim pravima se ne može razgovarati referendumom i skupljanjem potpisa”, dodala je Tolle. Pavlović je kazala kako se svako nasilje treba sankcionirati, ali to ne znači da se mora govoriti protiv obitelji.

Branka Žigante Živković kazala je kako od 2013. većina slučajeva nasilja u obitelji prešla iz prekršajne u kaznenu sferu. “Jedna od osnovnih stvari koje IK zahtjeva od pravosuđe jest da su kazne učinkovitije i brže. Tvrdim da naši zakoni dobro propisuju kaznenu politiku, ali se ona ne primjenjuje kako bi trebala. To je nešto što je IK potvrdila”, kazala je. Naglasila je kako se radi na problemu rješavanja komparativnosti statističkih podataka.

Komentirajući podatak da je u Hrvatskoj od 2013. ubijena 91 žena Kristina Pavlović je kazala kako je rješenje “edukacija, odgoj mladih za kršćanske općeljudske vrijednosti – za odgoj i brak”. “IK želi smanjiti nasilje, ali govori protiv tih vrijednosti”, dodala je. Neva Tolle je odgovorila kako je Hrvatska sekularna država, a Kristinu Pavlović je optužila da “manipulira i laže”. Helena Štimac Radin napomenula je kako se očito ne zna što je sadržaj konvencije te da se ljude dovodi u zabludu. U studiju se razvila žučna rasprava oko prikupljanja potpisa za referendum protiv Istanbulske konvencije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Otvoreno: Ugrožavaju li migranti sigurnost u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je međunarodna organizacija Border Violence Monitoring objavila snimke kolektivnog protjerivanja migranata iz Hrvatske u BiH, “Centar za mirovne studije” podnio je kaznenu prijavu protiv policije zbog nezakonitog postupanja na granici. MUP odgovara – nije bilo kršenja ljudskih prava.

Jesu li istinite priče o migrantima u medijima i na društvenim mrežama?  U Otvorenom su govorili pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno, pomoćnik direktora Granične policije BIH za organizaciju i operacije Slobodan Krstić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici Marinko Ogorec, SDP-ov zastupnik Joško Klisović i HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol.

“Hrvatska policija je dužna provoditi zakone i postupak koji je tajno snimljen pokazuje da je postupala po zakonu i institutu odvraćanja. Nismo vidjeli nikakvu uporabu sile i zlostavljanja, a posjedovanje oružja je legalno. Jedino što smo mogli vidjeti je zamahivanje nogom, a ne udarac”, kazao je Zoran Ničeno.

Dodao je kako se radi o migrantima koji su u šumi na samoj graničnoj crti trebali biti prepračeni na cestu i vraćeni natrag. Naglasio je kako “se namjerno prešućuje podatak da od 1039 tražitelja azila – njih 80 posto nestane prije nego što postupak započne”. “Nije Hrvaska dobila milijardu kuna iz Bruxellesa za zaštitu granice – da bi policija samo stajala”, dodao je.

“Odvraćanje se poduzima neposredno na graničnoj crti. Policija BiH to radi na sličan način kao i hrvatska policija. Mi dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije. Mi te migrante preuzimamo i zbrinjavamo u skladu s humanitarnim propisima”, kazao je Slobodan Krstić. Komentare ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića da hrvatska policija zlostavlja migrante nije želio komentirati.

Marinko Ogorec također smatra da je policija u konkretnom slučaju korektno radila svoj posao. “Međutim ima neelegalnih pristupa, a rade ih pojedine nevladine organizacije koje pokušavaju oblatiti hrvatsku policiju i nagovaranjem migranata na određene postupke ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Joško Klisović je kazao kako ne vidi motiv za kršenjem zakona kod navedenih nevladinih organizacija. “Njihovi standardi za ljudska prava su vrlo visoki i oni sigurno nisu ti koji tumače policijske pravilnike. Ti ljudi pokušavaju pomoći, a ne ugrožavati nacionalnu sigurnost”, kazao je Klisović. Upozorio je na dokument pravobraniteljice Lore Vidović, koja je u dokumentu upozorila na ugrožavanje ljudskih prava kod migranata.

“Ako bismo široko tumačili zakon poput nevladinih udruga, onda bi svi mogli doći u Hrvatsku. Postoji nešto što se zove svrhovito tumačenje zakona. Jedan od ciljeva EU-a je čuvanje granice. To je i jedan od uvjeta ulaska Hrvastke u Schengen”, kazao je Tomislav Sokol. Ne vidim da je itko iz EU-a prigovorio Hrvatskoj da je postupila na nelegalan način, dodao je.

Robert Markt kazao je kako HCK nije instrumentalizirana organizacija. “Imamo važnu ulogu u suradnji s policijom u slučajevima privođenja. Tim osobama, naročito ranjivim skupinama – HCK pomogne u hrani, odjeći… Niko nam se od migranata nije obratio s prigovorom i zahtjevom za zaštitom”, rekao je. Napomenuo je kako je u ovoj emisiji riječ o ilegalnim migrantima, a HCK radi s onima koji su legalni. Na to se nadovezao Ničeno – ne radi se o izbjeglicama, radi se o ljudima koji su prešli pet granica. S tim se složio i Ogorec. Makt je naglasio kako Hrvatska nema problema s migrantima te da bi trebalo više govoriti o njihovoj integraciji u hrvatsko društvo – u čemu smo vrlo uspješni.

“Tijekom godine u BiH je iz pravca Srbije i Crne Gore ušlo 23.500 osoba. Njih oko 3.500 do 4.000 se trenutno nalazi na teritoriju BiH. Zadnjih dana se broj ilegalnih migranata značajno smanjio. Njih oko 20-tak je na ulazu u BiH. Preko 2.600 osoba smo spriječili na ilegalni prelazak iz BiH u Hrvatsku”, kazao je Slobodan Krtsić.

Robert Markt, koji je obišao područje Bihaća i Kladuše, gdje se, kaže – nalazi između 5 i 8 tisuća ljudi. “Oni su zbunjeni i pitaju se zašto ih Hrvatska ne pušta da prođu kroz nju. Te ljude netko dezinformira i na krijumčarenju zarađuje. Njima se mora objasniti da više nema propuštanja i kanaliziranja prema finalnim odredištima kao 2015.”, dodao je.

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

MOL povukao tužbu protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski MOL iznenada je i bez objašnjenja povukao tužbu protiv Hrvatske podnesenu na Okružnom sudu u Washingtonu, objavio je “Večernji list” u broju od srijede.

Riječ je o postupku kojim je mađarska tvrtka lani zatražila da američki sud prizna i prihvati arbitražnu odluku Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno-trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi koja je prije točno dvije godine glatko odlučila u korist MOL-a, a protiv Hrvatske.

Prema dokumentima s tog suda, MOL je tražio da SAD “potvrde, priznaju i primjene konačnu odluku arbitražnog suda donesenu 23. prosinca 2016.” pozivajući se na newyoršku konvenciju o priznanju u izvršenju stranih arbitražnih odluka, čiji je i Hrvatska potpisnik.

Ukratko, to bi značilo da pravosuđe SAD-a tretira odluku suda u Ženevi kao da je donesena na bilo kojem od američkih sudova te da izvršenje podliježe američkim zakonima.

MOL je u prvoj verziji tužbe zatražio i da Hrvatska plati troškove koje joj je sud odredio, oko 14,5 milijuna eura, što je ona i napravila 6. studenoga. MOL potom djelomično prihvaća tužbu, potvrđujući da je Hrvatska platila dug, ali ne i kamate, i nastavlja s postupkom…

Američki je sud 13. studenoga lani obavijestio hrvatsku stranu tj. Ministarstvo gospodarstva da je protiv njih podnesena tužba.

Predzadnji dokument sa suda objavljen je 18. travnja ove godine kad su Hrvatskoj produljili rok za pripremu slučaja do 28. rujna, no pet dana prije isteka roka, 24. rujna, sa suda dolazi obavijest da je “tužitelj svojevoljno povukao tužbu”, piše, uz ostalo, “Večernji” ističući da nitko iz MOL-a nije htio komentirati ni podizanje ni povlačenje tužbe.

Podizanje tužbe mnogi su ocijenili taktičkim korakom kojim MOL želi dodatno učvrstiti poziciju dok traje arbitraža u Washingtonu koju su pokrenuli 2013. Naime, Hrvatska je na arbitraži u Ženevi, koju je 2014. pokrenula Vlada Zorana Milanovića, kao odgovor na MOL-ovu tužbu, izgubila.

“Večernji” navodi i kako je zanimljiva koincidencija da su 12. rujna europarlamentarci iz HDZ-a podržali mađarskog premijera Viktora Orbana u Europskom parlamentu, nakon čega je Mađarska povukla blokadu hrvatskog ulaska u OECD, a da je 24. rujna MOL odustao od tužbe protiv Hrvatske.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari