Pratite nas

Pregled

Kristina Pavlović: Uvođenjem Istanbulske Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama

Objavljeno

na

Istanbulska konvencija (IK) danas je stupila na snagu. Što taj dokument donosi Hrvatskoj? Koje zakonske mjere Vlada mora uvesti u prevenciji i kažnjavanju nasilja? Zašto se tekst konvencije iščitava na različite načine? Uvodi li doista tzv. “rodnu ideologiju” i gdje je to vidljivo? U kojoj fazi je provjera potpisa za referendum inicijative “Istina o Istanbulskoj”?

Pitanja su to na koja su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku; Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb; Helena Štimac Radin, ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova; Kristina Pavlović, koordinatorica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji” i Branka Žigante Živković, sutkinja Višeg prekršajnog suda.

“Ja, Ministarstvo, cijela Vlada i svi koji smo radili na ovom dokumentu vjerujemo da će doći do smanjivanja nasilja, a kada – ovisi o tome koliko ćemo biti predani tom poslu. Za iskorjenjivanje ovakvog negativnog fenomena trebamo biti predani svi – cijelo društvo”, kazala je ministrica Nada Murganić. Naglasila je da je dokument priznat od Vijeća ministara Europe zajedno s interpretativnom izjavom koja isključuje rodnu ideologiju.

Kristina Pavlović, koja tvrdi da uvođenjem Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama – na početku svog izlaganja kazala je kako se u studiju nalazi kao “jedna nasuprot četiri” i smatra da je u emisiju trebao doći netko iz stranke Hrast, koja je iz vladajuće koalicije istupila zbog Istanbulske koalicije. “Nasilje se nije smanjilo u zemljama koje su je usvojile, čak se u nekima i povećalo, a Hrvatska u postojećim zakonima već ima neke odredbe Istanbulske konvencije. Kad bi se te odredbe dosljedno poštovale IK ne bi bila potrebna”, kazala je.

“Volim navesti primjer Finske koja je na vrhu po ravnopravnosti spolova – ima sličan problem kao Hrvatska, a to je mali broj skloništa. Nakon ratifikacije IK taj se broj povećao”, kazala je Helena Štimac Radin. Dodala je da kod svih zemalja ima određenih prepreka. Na inzistiranje Kristine Pavlović da navede imena zemalja kod kojih je došlo do smanjenja nasilja odgovorila je: “Ne možemo to jednostavno statistički izračunati”. Neistinama je nazvala navode da je “u Turskoj i Portugalu došlo do eskalacije nasilja”. “Jedan od navjećih problema na nivou EU-a je komparativnost statističkih podataka. Jedan od ciljeva IK je razvijanje jedinstvene metodologije statističkih podataka. Tek onda možemo uspoređivati podatke”, dodala je Štimac Radin.

“IK nije čarobni štapić. Nužno je, korak po korak, razvijati priču dalje”, kazala je Neva Tolle. Kristinu Pavlović zamolila je da ne malipulira pitanjima. “Tražite podatke koji se tek ustrojavaju, a ja osobno i kolegica odvjetnica iz Autonomne kuće deset godina smo radile na ratifikaciji IK. Naprosto je netočno da će ona negativno utjecati na tradicionalnu obitelj”, dodala je. Naglasila je kako IK ima dva segmenta: nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. “Članovi obitelji su šira grupacija i svatko može nasilje počiniti. Nasilje nad ženama je rodno uvjetovano, ali pritom se ne govori o rodnoj ideologiji”, kazala je.

“Ne mislim da će, ovog trenutka, zbog IK nasilnici promisliti hoće li udariti ženu”, kazala je Branka Žigante Živković. Stajališta je da se radi o dugoročnom procesu. Naglasila je kako se radi o međunarodnom dokumentu koji za cilj ima da sve žrtve nasilja budu jednako zaštićene u svim zemljama koje su ratificirale IK. “U fokusu je žrtva, a nasilnik će se zamisliti hoće li biti nasilan u trenutku kad počnemo primjenjivati sve instrumente IK ugrađene u zakonodavstvo, ali i u našu svijest”, dodala je.

Referirajući se na izjavu Neve Tolle da je “obitelj najopasnije mjesto za ženu” Kristina Pavlović je kazala kako je “to dokaz da primarni cilj IK nije smanjiti nasilje, nego malo po malo mijenjati kulturu i tradicionalne kršćanske vrijednosti”. “To nije dobro jer je obitelj stup društva”, dodala je. “IK uvodi rod, uvodi spol odvojen od roda”, smatra. Helena Štimac Radin podsjetila je da je pojam roda uveden u hrvatsko zakonodavstvo 2003. u Zakon o ravnopravnosti spolova te da je kriva interpretacija da je rod nešto drugo od spola. “Ustav RH spominje samo diskriminaciju po spolu, dok IK razdvaja spol i rod”, nastavila je Pavlović.

Ministrica Nada Murganić pitala je Kristinu Pavlović “zašto se boji potpisivanja konvencije koja u naslovu i tekstu spominje zaštitu od nasilja u obitelji”. “Gdje to piše da ćemo razoriti obitelj” i koji su njeni odgovori za suzbijanje ovako negativnog fenomena.  “Ako je s IK sve u redu, zašto je premijer Plenković morao donijeti interpretativnu izjavu. To znači da se IK može tumačiti na više načina. Ima zemalja u kojima su već duže vrijeme u primjeni nazivi ‘roditelj 1’ i ‘roditelj 2’. Italija je već to ukinula i vratila se na ‘mamu’ i ‘tatu’. Ministarstvo obrazovanja u RH već je poslalo ravnateljima naputak kako se ponašati s djecom koja su promijenila spol ili žive u drugom rodnom identitetu”, kazala je Pavlović. Nije znala odgovoriti na pitanje koliko je takve djece u Hrvatskoj.

Helena Štimac Radin smatra da se radi o “paranoji kojom se zbunjuje javnost” za koju nema osnova te da IK nema nikakve veze s tim. Neva Tolle je kazala kako jako puno žena biva pretučeno u obitelji, ne na ulici. “Prema IK – ne postoji privatnost doma kad se radi o obitelji. To ne znači razaranje obitelji. Nasilje razara obitelj. Ljudsko pravo je pravo na život bez nasilja, a o ljudskim pravima se ne može razgovarati referendumom i skupljanjem potpisa”, dodala je Tolle. Pavlović je kazala kako se svako nasilje treba sankcionirati, ali to ne znači da se mora govoriti protiv obitelji.

Branka Žigante Živković kazala je kako od 2013. većina slučajeva nasilja u obitelji prešla iz prekršajne u kaznenu sferu. “Jedna od osnovnih stvari koje IK zahtjeva od pravosuđe jest da su kazne učinkovitije i brže. Tvrdim da naši zakoni dobro propisuju kaznenu politiku, ali se ona ne primjenjuje kako bi trebala. To je nešto što je IK potvrdila”, kazala je. Naglasila je kako se radi na problemu rješavanja komparativnosti statističkih podataka.

Komentirajući podatak da je u Hrvatskoj od 2013. ubijena 91 žena Kristina Pavlović je kazala kako je rješenje “edukacija, odgoj mladih za kršćanske općeljudske vrijednosti – za odgoj i brak”. “IK želi smanjiti nasilje, ali govori protiv tih vrijednosti”, dodala je. Neva Tolle je odgovorila kako je Hrvatska sekularna država, a Kristinu Pavlović je optužila da “manipulira i laže”. Helena Štimac Radin napomenula je kako se očito ne zna što je sadržaj konvencije te da se ljude dovodi u zabludu. U studiju se razvila žučna rasprava oko prikupljanja potpisa za referendum protiv Istanbulske konvencije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sud u Den Haagu 20. ožujka odlučuje o Karadžićevoj žalbi

Objavljeno

na

Objavio

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu odlučit će 20. ožujka o žalbi bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji je prvostupanjskom presudom 2016. osuđen na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata u BiH, objavljeno je u petak navečer.

“Žalbeno vijeće planira objaviti odluku o žalbi u slučaju Radovana Karadžića 30. ožujka”, objavio je Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, nasljednik Haaškog suda.

Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinama skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić.

ICTY-ju je izručen devet dana kasnije.

Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Treba razlikovati kompromitirani ustaški pozdrav od pokliča branitelja u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

“Za dom” je jedna od povijesnih varijanti hrvatskog pozdrava i pokliča, a “Za dom spremni” jest službeni, kompromitirani pozdrav Nezavisne države hrvatske (NDH) koji treba razlikovati od od pokliča “Za dom spremni” pripadnika postrojbi iz Domovinskog rata, koji je dio njihovih nikad zabranjenih insignija, rekla je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu intervju “S predsjednicom izvan protokola” jedno od pitanja bilo je vezano i uz njezino nedavno priznanje da je pogriješila kada je pozdrav “Za dom spremni” pravdala govoreći da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, što je izazvalo dosta negativnih reakcija na desnom političkom spektru.

“Za dom spremni” nije arija iz Nikole Šubića Zrinjskog

Upitana je li pogriješila s tim svojim priznanjem, predsjednica je odgovorila kako nije te da stoji kod svoje izjave, ponovivši da je “Za dom spremni” kompromitiran, ali i da treba razlikovati poklič “Za dom spremni” koji su u Domovinskom ratu koristile pojedine postrojbe, te je i danas dio njihovih službenih insignija.

“Dakle, poklič ‘Za dom’ ili bilo koja varijanta jest povijesni hrvatski pozdrav, odnosno poskočica, ili kako bismo to nazvali, koja se spominje u puno historijskih dokumenata ili pjesama, a meni je najdraža arija iz opere Nikola Šubić Zrinski. Međutim, poklič odnosno pozdrav ‘Za dom spremni’ jest isključivo službeni pozdrav NDH i kao takav kompromitiran”, rekla je Grabar-Kitarović.

Citirala je pritom i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i izjavu da je NDH bila kvislinška tvorevina i fašistički zločin, ali ipak i izraz želje hrvatskog naroda za svojim slobodom i za nezavisnošću od jugoslavenske države.

“I predsjednik Tuđman i svi mi slažemo se da je zbog činjenice da je NDH tada bila u koaliciji sa ‘Silama osovine’ i zbog svega što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, poklič odnosno službeni pozdrav ‘Za dom spremni’ – kompromitiran”, naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako tu postoji jedna iznimka.

Razlika između ustaškog pozdrava i pokliča u statutima pojedinih postrojbi

“Postoji razlika između ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ i pokliča ‘Za dom spremni’ koji postoji u statutima i ratnim insignijama pojedinih hrvatskih postrojbi koje su prvotno nastale izvan sustava Hrvatske narodne garde i slično, i koje i dan danas u svojim statutima legalno imaju pozdrav ‘Za dom spremni'”, kazala je.

Podsjetila je kako je Povjerenstvo za suočavanje sa simbolima totalitarnih režima “predložilo određene iznimke odnosno određene situacije u kojima se može koristiti pozdrav ‘Za dom spremni'”, te ustvrdila da su upravo u vrijeme Domovinskog rata postojali posebni uvjeti – kada su protiv Hrvatske zajednički nastupali “zvijezda petokraka, koja je tada potpuno kompromitirana zbog napada na Vukovar i druge dijelove Hrvatske, u savezništvu sa četničkom kokardom”.

“To su bili posebni uvjeti u kojima se reagiralo na malo drukčiji način i uz taj poklič, odnosno moto ‘Za dom spremni’ ljudi su branili Hrvatsku. Međutim, to ne znači da su oni htjeli istrebljivati ili svetiti se bilo kome drugome. Oni su željeli slobodnu, samostalnu Hrvatsku”, rekla je. dodavši kako HOS-ove oznake “Za dom spremni” ni jedna vlada nije dovela u pitanje, pa čak ni vlada premijera Zorana Milanovića.

Upitana kako razlikovati danas kada netko izvikuje “Za dom spremni” misleći na Domovinski rat, a ne na događanja iz vremena NDH, pogotovo s obzirom na neujednačenu sudsku praksu, Grabar-Kitarović kaže da to treba odlučiti zakonodavac. “Vlada treba dati prijedlog zakona”, dodala je.

I njezin otac je dao četiri lovačke puške za branitelje 

Podsjetila je pritom na vrijeme početka Domovinskog rata i na to da Hrvatska nije bila naoružana, pa su branitelji sami nabavljali oružje i odore, te je otkrila i da je njezin otac dao svoje četiri lovačke puške za branitelje.

“To je bila situacija koja neusporediva s bilo kojom drugom situacijom i to je nešto o čemu moraju danas znati građani Hrvatske, a posebno naša djeca”, rekla je. Uznemirena je stoga i kao majka kurikulumom povijesti za osnovne i srednje škole u kojima se, ustvrdila je, bježi od Domovinskog rata – najčasnijeg  razdoblja naše povijesti.

“Kad se ni milimetar rata nije vodio izvan hrvatskog teritorija, već su naši branitelji isključivo branili našu Hrvatsku – da u kurikulumu povijesti za osnovne škole ima nekoliko stranica koje su vrlo nedorečene, a da u srednjim školama umjesto da razgovaramo o tome što se dogodilo, kako je to sve skupa izgledalo, nažalost naša djeca moraju gledati nekakve filmove koji su snimili stranci o nama, koji nas ne razumiju, niti su razumjeli sve što se događalo”, rekla je.

“A mnogi od njih imali su i svoju agendu, sfere utjecaja. A ja tu ne bih niti izbacila novce koji su se ulagali u nekakve kampanje protiv Hrvatske i takozvano hibridno djelovanje koje i dan danas postoji protiv Hrvatske, kad se želi obezvrijediti kako Domovinski rat, tako i djelovanje naših branitelja”, ustvrdila je.

Zaključila je da tu raspravu treba ostaviti stručnjacima, povjesničarima i ostalima, i da se moramo usredotočiti na sadašnjost i budućnost.

Ne smijemo se gubiti u besplodnim pričama 

Drži da je jedan od razloga zbog kojih je pobijedila na predsjedničkim izborima upravo taj što je isticala da se ne smijemo gubiti u besplodnim pričama i raspravama o ideološkim pitanjima već se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja.

“A to znači kako ljudi danas žive u Hrvatskoj, zašto nam odlazi iz Hrvatske oni koji ostaju u Hrvatskoj da li rade i primaju plaću, je li ta plaća dostatna za njihov život u Hrvatskoj. Da li su uvjeti takvi da stvaraju raspoloženje optimizma i vjere u svoj narod i svoju državu, a ne nekakvog pesimizma, pa nam ljudi odlaze u druge države i onda shvate da zapravo nigdje ne teče med i mlijeko i da je uvijek najljepše doma. Ja vjerujem u to”, zaključila je predsjednica.

Još nije vrijeme, kazala je, za objavljivanje bilo kakve odluke oko drugog mandata, kazala je te, pročitavši pismo jedne od blokiranih osoba, poručila da je smisao njezina rada briga o malim ljudima, braniteljima, blokiranima, njih 260.000 plus članovi njihovih obitelji.

(Hina)

 

Odvjetnik Marka Perkovića Thompsona odgovorio Novoj TV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari