Pratite nas

Pregled

Kristina Pavlović: Uvođenjem Istanbulske Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama

Objavljeno

na

Istanbulska konvencija (IK) danas je stupila na snagu. Što taj dokument donosi Hrvatskoj? Koje zakonske mjere Vlada mora uvesti u prevenciji i kažnjavanju nasilja? Zašto se tekst konvencije iščitava na različite načine? Uvodi li doista tzv. “rodnu ideologiju” i gdje je to vidljivo? U kojoj fazi je provjera potpisa za referendum inicijative “Istina o Istanbulskoj”?

Pitanja su to na koja su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku; Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb; Helena Štimac Radin, ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova; Kristina Pavlović, koordinatorica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji” i Branka Žigante Živković, sutkinja Višeg prekršajnog suda.

“Ja, Ministarstvo, cijela Vlada i svi koji smo radili na ovom dokumentu vjerujemo da će doći do smanjivanja nasilja, a kada – ovisi o tome koliko ćemo biti predani tom poslu. Za iskorjenjivanje ovakvog negativnog fenomena trebamo biti predani svi – cijelo društvo”, kazala je ministrica Nada Murganić. Naglasila je da je dokument priznat od Vijeća ministara Europe zajedno s interpretativnom izjavom koja isključuje rodnu ideologiju.

Kristina Pavlović, koja tvrdi da uvođenjem Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama – na početku svog izlaganja kazala je kako se u studiju nalazi kao “jedna nasuprot četiri” i smatra da je u emisiju trebao doći netko iz stranke Hrast, koja je iz vladajuće koalicije istupila zbog Istanbulske koalicije. “Nasilje se nije smanjilo u zemljama koje su je usvojile, čak se u nekima i povećalo, a Hrvatska u postojećim zakonima već ima neke odredbe Istanbulske konvencije. Kad bi se te odredbe dosljedno poštovale IK ne bi bila potrebna”, kazala je.

“Volim navesti primjer Finske koja je na vrhu po ravnopravnosti spolova – ima sličan problem kao Hrvatska, a to je mali broj skloništa. Nakon ratifikacije IK taj se broj povećao”, kazala je Helena Štimac Radin. Dodala je da kod svih zemalja ima određenih prepreka. Na inzistiranje Kristine Pavlović da navede imena zemalja kod kojih je došlo do smanjenja nasilja odgovorila je: “Ne možemo to jednostavno statistički izračunati”. Neistinama je nazvala navode da je “u Turskoj i Portugalu došlo do eskalacije nasilja”. “Jedan od navjećih problema na nivou EU-a je komparativnost statističkih podataka. Jedan od ciljeva IK je razvijanje jedinstvene metodologije statističkih podataka. Tek onda možemo uspoređivati podatke”, dodala je Štimac Radin.

“IK nije čarobni štapić. Nužno je, korak po korak, razvijati priču dalje”, kazala je Neva Tolle. Kristinu Pavlović zamolila je da ne malipulira pitanjima. “Tražite podatke koji se tek ustrojavaju, a ja osobno i kolegica odvjetnica iz Autonomne kuće deset godina smo radile na ratifikaciji IK. Naprosto je netočno da će ona negativno utjecati na tradicionalnu obitelj”, dodala je. Naglasila je kako IK ima dva segmenta: nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. “Članovi obitelji su šira grupacija i svatko može nasilje počiniti. Nasilje nad ženama je rodno uvjetovano, ali pritom se ne govori o rodnoj ideologiji”, kazala je.

“Ne mislim da će, ovog trenutka, zbog IK nasilnici promisliti hoće li udariti ženu”, kazala je Branka Žigante Živković. Stajališta je da se radi o dugoročnom procesu. Naglasila je kako se radi o međunarodnom dokumentu koji za cilj ima da sve žrtve nasilja budu jednako zaštićene u svim zemljama koje su ratificirale IK. “U fokusu je žrtva, a nasilnik će se zamisliti hoće li biti nasilan u trenutku kad počnemo primjenjivati sve instrumente IK ugrađene u zakonodavstvo, ali i u našu svijest”, dodala je.

Referirajući se na izjavu Neve Tolle da je “obitelj najopasnije mjesto za ženu” Kristina Pavlović je kazala kako je “to dokaz da primarni cilj IK nije smanjiti nasilje, nego malo po malo mijenjati kulturu i tradicionalne kršćanske vrijednosti”. “To nije dobro jer je obitelj stup društva”, dodala je. “IK uvodi rod, uvodi spol odvojen od roda”, smatra. Helena Štimac Radin podsjetila je da je pojam roda uveden u hrvatsko zakonodavstvo 2003. u Zakon o ravnopravnosti spolova te da je kriva interpretacija da je rod nešto drugo od spola. “Ustav RH spominje samo diskriminaciju po spolu, dok IK razdvaja spol i rod”, nastavila je Pavlović.

Ministrica Nada Murganić pitala je Kristinu Pavlović “zašto se boji potpisivanja konvencije koja u naslovu i tekstu spominje zaštitu od nasilja u obitelji”. “Gdje to piše da ćemo razoriti obitelj” i koji su njeni odgovori za suzbijanje ovako negativnog fenomena.  “Ako je s IK sve u redu, zašto je premijer Plenković morao donijeti interpretativnu izjavu. To znači da se IK može tumačiti na više načina. Ima zemalja u kojima su već duže vrijeme u primjeni nazivi ‘roditelj 1’ i ‘roditelj 2’. Italija je već to ukinula i vratila se na ‘mamu’ i ‘tatu’. Ministarstvo obrazovanja u RH već je poslalo ravnateljima naputak kako se ponašati s djecom koja su promijenila spol ili žive u drugom rodnom identitetu”, kazala je Pavlović. Nije znala odgovoriti na pitanje koliko je takve djece u Hrvatskoj.

Helena Štimac Radin smatra da se radi o “paranoji kojom se zbunjuje javnost” za koju nema osnova te da IK nema nikakve veze s tim. Neva Tolle je kazala kako jako puno žena biva pretučeno u obitelji, ne na ulici. “Prema IK – ne postoji privatnost doma kad se radi o obitelji. To ne znači razaranje obitelji. Nasilje razara obitelj. Ljudsko pravo je pravo na život bez nasilja, a o ljudskim pravima se ne može razgovarati referendumom i skupljanjem potpisa”, dodala je Tolle. Pavlović je kazala kako se svako nasilje treba sankcionirati, ali to ne znači da se mora govoriti protiv obitelji.

Branka Žigante Živković kazala je kako od 2013. većina slučajeva nasilja u obitelji prešla iz prekršajne u kaznenu sferu. “Jedna od osnovnih stvari koje IK zahtjeva od pravosuđe jest da su kazne učinkovitije i brže. Tvrdim da naši zakoni dobro propisuju kaznenu politiku, ali se ona ne primjenjuje kako bi trebala. To je nešto što je IK potvrdila”, kazala je. Naglasila je kako se radi na problemu rješavanja komparativnosti statističkih podataka.

Komentirajući podatak da je u Hrvatskoj od 2013. ubijena 91 žena Kristina Pavlović je kazala kako je rješenje “edukacija, odgoj mladih za kršćanske općeljudske vrijednosti – za odgoj i brak”. “IK želi smanjiti nasilje, ali govori protiv tih vrijednosti”, dodala je. Neva Tolle je odgovorila kako je Hrvatska sekularna država, a Kristinu Pavlović je optužila da “manipulira i laže”. Helena Štimac Radin napomenula je kako se očito ne zna što je sadržaj konvencije te da se ljude dovodi u zabludu. U studiju se razvila žučna rasprava oko prikupljanja potpisa za referendum protiv Istanbulske konvencije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zbog neodazivanja na poziv da dođe na razgovor uhićen novinar Gordan Duhaček

Objavljeno

na

Objavio

Novinar portala Index Gordan Duhaček priveden je u ponedjeljak na zagrebački Prekršajni sud zbog objave na društvenim mrežama u kolovozu u kojoj je na uvredljiv način preradio riječi pjesme ”Vila Velebita”, doznaje se u policiji.

Neslužbeno se doznaje da je Duhaček uhićen u 11,30 sati u zagrebačkoj zračnoj luci te je oko 15 sati priveden prekršajnom sucu zbog remećenja javnog reda i mira objavom uvredljivog sadržaja na svojem Twitter profilu.

Riječ je o objavama u kojima je, prema vlastitom priznanju, potaknut izlijevanjem otpadnih voda u Nacionalnom parku Plitvička jezera preradio riječi domoljubne pjesme ”Vila Velebita”. Pritom je u prerađenom tekstu pjesme, između ostalog, zamijenio riječ ”vila” s riječju ”govno”.

Portal Index navodi da je sporna i Duhačekova ranije objava u kojoj je komentirao policijsku intervenciju u jednom zadarskom fast foodu, popraćenom uvredljivim komentarom na račun policije.

Zagrebačka policija se još uvijek nije službeno oglasila o događaju, a nije poznato je li policija postupala po službenoj dužnosti ili je Duhaček priveden na temelju prijave građana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sindikati traže raspisivanje referenduma o mirovinskoj reformi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Čelnici triju sindikalnih središnjica zatražili su u ponedjeljak od Hrvatskog sabora raspisivanje referenduma na temelju inicijative “67 je previše” o mirovinskoj reformi, inače su spremni pozvati građane na ulice kako bi osigurali poštovanje volje 750.000 potpisnika zahtjeva.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora da su prije više od tri mjeseca predali gotovo 750.000 potpisa za raspisivanje referenduma, ali osim potvrde Ministarstva uprave da ima dovoljan broj potpisa od Vlade i Sabora dosad nema nikakvih informacija o daljnjim postupcima vezanim uz sindikalnu inicijativu.

Novosel ističe kako sindikati očekuju da se do kraja mjeseca u Saboru utvrdi termin održavanja referenduma. Bude li se referendumsko pitanje slalo na Ustavni sud, postoji rok od 30 dana i eventualno još 30 za odgovor Hrvatskom saboru. U tom terminu sigurno ćemo tražiti da Ustavni sud što prije donese odluku, najavio je Novosel.

Poručio je da sigurno neće biti novih pregovora ili sporazuma u vezi referenduma, Sabor treba donijeti tehničku odluku, a u Vladi se kroji vrijeme. Sindikalna inicijativa “67 je previše” nije nastala iz političkih interesa nego zbog želje da budućim umirovljenicima bude bolje.

Referenduma mora biti jer se volja građana mora poštivati, zastupnici su u Sabor ušli voljom građana, a ako ju ne žele poštivati naša je dužnost da pozovemo građane na ulice kako bi rekli što misle o takvoj Vladi i Saboru, kaže Novosel.

Za raspisivanje referenduma prije izbora za predsjednika i Sabor

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da referendum treba raspisati što prije te poručio vladajućima – neka nas ne tjeraju u političke vode, ne se želimo baviti politikom niti politizirati.

Ustvrdio je kako su ih upravo iz vlasti “gurnuli” u prikupljanje potpisa za referendum u vrijeme predizborne kampanje za Europski parlament. “Nadam se i želim vjerovati da neće napraviti istu pogrešku i ‘dva puta stati na iste na grablje i da ih udare po čelu'”, rekao je Sever.

Još uvijek ima dovoljno vremena za raspisivanje referenduma negdje u listopadu, kaže Sever, kako bi se moglo relaksirano pristupiti izborima za predsjednika države i Hrvatski sabor.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ponovio je da se sindikati neće odazvati pozivu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića na sastanak dok se referendum ne raspiše.

Prikupljenih 750.000 potpisa jednako je broju glasova s kojim HDZ obnaša vlast u Hrvatskoj, rekao je Ribić dodavši kako ne vjeruje da se netko s time može poigravati.

Poručio je kako je izuzetno važno održati referendum kao znak demokratske kulture, te pozvao premijera Andreja Plenkoviću, koji odlučuje hoće li Sabor referendumsko pitanje poslati na Ustavni sud, da donese odluku “na tragu demokratskih, civiliziranih i kulturnih standarda” i raspiše referendum. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari