Pratite nas

Pregled

Kristina Pavlović: Uvođenjem Istanbulske Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama

Objavljeno

na

Istanbulska konvencija (IK) danas je stupila na snagu. Što taj dokument donosi Hrvatskoj? Koje zakonske mjere Vlada mora uvesti u prevenciji i kažnjavanju nasilja? Zašto se tekst konvencije iščitava na različite načine? Uvodi li doista tzv. “rodnu ideologiju” i gdje je to vidljivo? U kojoj fazi je provjera potpisa za referendum inicijative “Istina o Istanbulskoj”?

Pitanja su to na koja su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku; Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb; Helena Štimac Radin, ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova; Kristina Pavlović, koordinatorica građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji” i Branka Žigante Živković, sutkinja Višeg prekršajnog suda.

“Ja, Ministarstvo, cijela Vlada i svi koji smo radili na ovom dokumentu vjerujemo da će doći do smanjivanja nasilja, a kada – ovisi o tome koliko ćemo biti predani tom poslu. Za iskorjenjivanje ovakvog negativnog fenomena trebamo biti predani svi – cijelo društvo”, kazala je ministrica Nada Murganić. Naglasila je da je dokument priznat od Vijeća ministara Europe zajedno s interpretativnom izjavom koja isključuje rodnu ideologiju.

Kristina Pavlović, koja tvrdi da uvođenjem Konvencije neće doći do smanjivanja nasilja nad ženama – na početku svog izlaganja kazala je kako se u studiju nalazi kao “jedna nasuprot četiri” i smatra da je u emisiju trebao doći netko iz stranke Hrast, koja je iz vladajuće koalicije istupila zbog Istanbulske koalicije. “Nasilje se nije smanjilo u zemljama koje su je usvojile, čak se u nekima i povećalo, a Hrvatska u postojećim zakonima već ima neke odredbe Istanbulske konvencije. Kad bi se te odredbe dosljedno poštovale IK ne bi bila potrebna”, kazala je.

“Volim navesti primjer Finske koja je na vrhu po ravnopravnosti spolova – ima sličan problem kao Hrvatska, a to je mali broj skloništa. Nakon ratifikacije IK taj se broj povećao”, kazala je Helena Štimac Radin. Dodala je da kod svih zemalja ima određenih prepreka. Na inzistiranje Kristine Pavlović da navede imena zemalja kod kojih je došlo do smanjenja nasilja odgovorila je: “Ne možemo to jednostavno statistički izračunati”. Neistinama je nazvala navode da je “u Turskoj i Portugalu došlo do eskalacije nasilja”. “Jedan od navjećih problema na nivou EU-a je komparativnost statističkih podataka. Jedan od ciljeva IK je razvijanje jedinstvene metodologije statističkih podataka. Tek onda možemo uspoređivati podatke”, dodala je Štimac Radin.

“IK nije čarobni štapić. Nužno je, korak po korak, razvijati priču dalje”, kazala je Neva Tolle. Kristinu Pavlović zamolila je da ne malipulira pitanjima. “Tražite podatke koji se tek ustrojavaju, a ja osobno i kolegica odvjetnica iz Autonomne kuće deset godina smo radile na ratifikaciji IK. Naprosto je netočno da će ona negativno utjecati na tradicionalnu obitelj”, dodala je. Naglasila je kako IK ima dva segmenta: nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. “Članovi obitelji su šira grupacija i svatko može nasilje počiniti. Nasilje nad ženama je rodno uvjetovano, ali pritom se ne govori o rodnoj ideologiji”, kazala je.

“Ne mislim da će, ovog trenutka, zbog IK nasilnici promisliti hoće li udariti ženu”, kazala je Branka Žigante Živković. Stajališta je da se radi o dugoročnom procesu. Naglasila je kako se radi o međunarodnom dokumentu koji za cilj ima da sve žrtve nasilja budu jednako zaštićene u svim zemljama koje su ratificirale IK. “U fokusu je žrtva, a nasilnik će se zamisliti hoće li biti nasilan u trenutku kad počnemo primjenjivati sve instrumente IK ugrađene u zakonodavstvo, ali i u našu svijest”, dodala je.

Referirajući se na izjavu Neve Tolle da je “obitelj najopasnije mjesto za ženu” Kristina Pavlović je kazala kako je “to dokaz da primarni cilj IK nije smanjiti nasilje, nego malo po malo mijenjati kulturu i tradicionalne kršćanske vrijednosti”. “To nije dobro jer je obitelj stup društva”, dodala je. “IK uvodi rod, uvodi spol odvojen od roda”, smatra. Helena Štimac Radin podsjetila je da je pojam roda uveden u hrvatsko zakonodavstvo 2003. u Zakon o ravnopravnosti spolova te da je kriva interpretacija da je rod nešto drugo od spola. “Ustav RH spominje samo diskriminaciju po spolu, dok IK razdvaja spol i rod”, nastavila je Pavlović.

Ministrica Nada Murganić pitala je Kristinu Pavlović “zašto se boji potpisivanja konvencije koja u naslovu i tekstu spominje zaštitu od nasilja u obitelji”. “Gdje to piše da ćemo razoriti obitelj” i koji su njeni odgovori za suzbijanje ovako negativnog fenomena.  “Ako je s IK sve u redu, zašto je premijer Plenković morao donijeti interpretativnu izjavu. To znači da se IK može tumačiti na više načina. Ima zemalja u kojima su već duže vrijeme u primjeni nazivi ‘roditelj 1’ i ‘roditelj 2’. Italija je već to ukinula i vratila se na ‘mamu’ i ‘tatu’. Ministarstvo obrazovanja u RH već je poslalo ravnateljima naputak kako se ponašati s djecom koja su promijenila spol ili žive u drugom rodnom identitetu”, kazala je Pavlović. Nije znala odgovoriti na pitanje koliko je takve djece u Hrvatskoj.

Helena Štimac Radin smatra da se radi o “paranoji kojom se zbunjuje javnost” za koju nema osnova te da IK nema nikakve veze s tim. Neva Tolle je kazala kako jako puno žena biva pretučeno u obitelji, ne na ulici. “Prema IK – ne postoji privatnost doma kad se radi o obitelji. To ne znači razaranje obitelji. Nasilje razara obitelj. Ljudsko pravo je pravo na život bez nasilja, a o ljudskim pravima se ne može razgovarati referendumom i skupljanjem potpisa”, dodala je Tolle. Pavlović je kazala kako se svako nasilje treba sankcionirati, ali to ne znači da se mora govoriti protiv obitelji.

Branka Žigante Živković kazala je kako od 2013. većina slučajeva nasilja u obitelji prešla iz prekršajne u kaznenu sferu. “Jedna od osnovnih stvari koje IK zahtjeva od pravosuđe jest da su kazne učinkovitije i brže. Tvrdim da naši zakoni dobro propisuju kaznenu politiku, ali se ona ne primjenjuje kako bi trebala. To je nešto što je IK potvrdila”, kazala je. Naglasila je kako se radi na problemu rješavanja komparativnosti statističkih podataka.

Komentirajući podatak da je u Hrvatskoj od 2013. ubijena 91 žena Kristina Pavlović je kazala kako je rješenje “edukacija, odgoj mladih za kršćanske općeljudske vrijednosti – za odgoj i brak”. “IK želi smanjiti nasilje, ali govori protiv tih vrijednosti”, dodala je. Neva Tolle je odgovorila kako je Hrvatska sekularna država, a Kristinu Pavlović je optužila da “manipulira i laže”. Helena Štimac Radin napomenula je kako se očito ne zna što je sadržaj konvencije te da se ljude dovodi u zabludu. U studiju se razvila žučna rasprava oko prikupljanja potpisa za referendum protiv Istanbulske konvencije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Raspudić: Predsjednički izbori su važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su Izbori za predsjednika i Schengen. Gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Tomev Mitrikeski i Lana Bobić.

Službeno još nije počela kampanja, no odnosi među potencijalnim kandidatima već su zaoštreni.

Mitrikeski upozorava da kandidati prvo moraju skupiti 10 tisuća potpisa, a kandidate je podijelio u četiri skupine – profesionalce, amatere, rekreativce i diletante.

“Profesionalci se odnose na ozbiljne pretendente, poput Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića iza kojih stoji ozbiljna stranačka mašinerija.”

Među amatere ubraja Miroslava Škoru, a među rekreativce i diletante svrstava Mislava Kolakušića, Ivana Pernara, Milana Bandića i dr. potencijalne predsjedničke kandidate.

Raspudić: Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima

Raspudić ocjenjuje da su predsjednički izbori važni zbog unutarstranačkih izbora koji slijede netom nakon njih.

“Iznenađenja su još uvijek moguća. Ovlasti predsjednika su sužene, no imamo izravan izbor što osobi daje ozbiljan legitimitet, za razliku od trenutne vlade, koja ne predstavlja većinu birača. Vlada je legalna, ali ne i legitimna.”, naglašava Raspudić navodeći trgovačku koaliciju.

Ističe da će moguća pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović poljuljati Plenkovićev položaj unutar stranke.

“Plenković se priprema za opstanak na unutarstranačkim izborima, bojeći se poraza od Stiera. Njima kao stranci odgovara pobjeda aktualne predsjednice, no ako pobijedi, njen krug ljudi jača, što je loše za Plenkovića.”

“Situacija Zorana Milanovića je neobična, jer uskače u zadnji tren. Zapeo je u kaljuži ljevice. Poseban je iritantan njegov slogan (Normalno op.a.)”.

Raspudić se dotaknuo i ostalih kandidata.

“Škoro je trebao ići i prema drugim temama – ovršeni, blokirani, demografija. Marginalna kandidatkinja Dalija Orešković gura se u novi debakl i optužuje predsjednicu za krađu izbornog programa jer je spomenula antikorupciju. Antikorupcija je hit sezone. Kolakušić je pomoću nje došao do EP-a, a SDP okuplja antikorupcijski savez, dok se istovremeno otkriva da je Bernardić dobio 250 tisuća kuna stipendije.”

Bobić: Milanoviću bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva

“Antikorupcija je tema koja može mobilizirati birače. Grabar-Kitarović i Škoro potpiruju svoje birače.”, navodi Bobić.

“Milanović se ogriješio o svoje birače, njemu bi bilo pametnije da ništa ne radi, jer na ljevici nije gužva. Škoro uzima dio iz HDZ-ovog bazena birača.”, smatra Bobić.

Raspudiću je upitna i “Kolakušićeva izjava da će u zatvor poslati 20 tisuća ljudi”. Otkud mu ta brojka?, upitao je Raspudić.

Schengen

Europska komijsija je nakon mnogih evaluacija dala zeleno svjetlo Hrvatskoj, Raspudić postavlja pitanje:

“Je li u interesu Hrvatske ući u Schengen, čime se djelomično odričemo suvereniteta.”

Smatra da je Hrvatska vladajuća elita zadala dva cilja, a to je uvođenje eura i Schengen

“U početku je to bila dobra ideja, sada je Schengen fikcija. Nemamo kontrolu nad svojim granicama, a bez granica na sjeveru i zapadu, povećava se mogući ulazak džihadista iz Francuske i dr. zemalja.”, ističe Raspudić.

Raspudić upozorava i na demokratski deficit u institucijama EU.

“Elita se otuđila od ljudi. Politička zajednica se ne može temeljiti samo na interesima.”

Smatra apsudrnim i isticanje hrvatskog predsjedanja EU.

“Od birokratske rotacije napravili su spektakl.”, zaključuje Raspudić.

(HRT / narod.hr)

 

Nino Raspudić: Milanoviću je medvjeđu uslugu učinio PR genijalac koji mu je osmislio slogan ‘Normalno’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dužnosnik State Departmenta zamolio RH da podrži film ‘Dara iz Jasenovca’?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Dužnosnik američkog State Departmenta uputio je hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek zamolbu da Hrvatska podrži filmski projekt „Dara iz Jasenovca“ srpsko-američkog redatelja Predraga Gage Antonijevića, piše u subotu beogradski tisak.

Provladin tabliod Kurir objavio je danas presliku e-maila izaslanika State Departmenta za pitanja holokausta Thomasa K. Yazdgerdia hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, poslanog još u ožujku ove godine, sa zamolbom da podupre filmski projekt „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje je već započelo uz potporu srbijanske vlade.

„Volio bih vam predstaviti srpsko-američkog spisatelja i redatelja Predraga Gagu Antonijevića. On je režirao velika filmska ostvarenja, kao što je ’Spasitelj’, film koji je smješten u Bosnu tijekom rata sa Dennisom Quaidom u glavnoj ulozi, a Oliver Stone je njegov producent. Gaga je zainteresiran da snima film o Jasenovcu. Ne bi to bio dokumentarac, već drama“, napisao je u ožujku Yazdgerdi ministrici Obuljen Koržinek.

List Kurir je, provjeravajući autetičnost pisma, zatražio komentar producenta filma Makse Ćatovića, koji je potvrdio da će pojedine scene filma biti smimljene u Hrvatskoj.

„Pismo je autentično. Pojedine scene bit će snimljene u Hrvatskoj, na autentičnim lokacijama“, rekao je Ćatović za Kurir.

List navodi kako je Yazdgerdi odlučio napisati pismo hrvatskoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek nakon susreta s Antonijevićem, koji je boravio u Washingtonu.

Kurir piše da je zatražio komentar hrvatske ministrice kulture, ali ga do zaključenja subotnjeg izdanja nije dobio.

Ekipa filma „Dara iz Jasenovca“ priopćila je 2. studenoga da bi projekt trebao biti završen do kraja godine, te da je premijera planirana za svibanj 2020. godine, na 75. obljetnicu oslobađanja logora u Jasenovcu.

Uz film „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje financiraju Vlada Srbije i Filmski centar Srbije (FCS) sa 2,3 milijuna eura, stali su i američki ekspert za holokaust Michael Berenbaum te producent Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana.

>>> ‘Dara iz Jasenovca’ – Srbi snimaju film o Jasenovcu, a mi i dalje nekakve jadne i čudne „komedije“

Film prati sudbinu djevojčice Dare i njezine obitelji u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon “ustaško-njemačke ofenzive na Kozari, kada su mnoga djeca s tih prostora odvedena u Jasenovac, a potom premještena u logor Stara Gradiška”.

Glavnu ulogu igra Biljana Čekić (12), djevojčica iz Potkozarja, čiji su preci bili u Jasenovcu, a scenarij je napisala Nataša Drakulić.

Film je po žanru akcijska drama, a autori naglašavaju kako su nastojali da “povijesne činjenice” budu što vjerodostojnije, dok redatelj Antonijević tvrdi kako je ekipi filma „jako važno da izraze estetiku smrti i ubijanja“.

Na pitanje ima li u filmu glumaca iz Hrvatske, Antonijević je odgovorio kako to – premda ima puno prijatelja u Hrvatskoj – nije moguće i da „nažalost nema hrabrih hrvatskih glumca“ koji bi glumili u njegovom filmu. (Hina)

 

Prof. dr. sc. Matko Marušić: Postoji laž nad lažima: srpski film ‘Dara iz Jasenovca’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari