Pratite nas

BiH

Krišto pojasnila razloge povlačenja apelacije: Željela sam ostaviti prostor za dogovor

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obznanio je danas da je predsjedateljica Zastupničkog doma te dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto povukla apelaciju podnesenu Ustavnom sudu BiH. U apelaciji se osporavaju odredbe Ustava FBiH prema kojima se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH ako je isti izabran u županijsku skupštinu, što je, prema apelaciji, suprotno odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.Identičnu odredbu u Izbornom zakonu BiH, naime, godinu dana ranije kao neustavnu Ustavni sud BiH je stavio izvan snage.

Upitana da pojasni razloge povlačenja apelacije Krišto je za Hrvatski Medijski Servis kazala da je svojim postupkom političkim strankama u BiH željela ostaviti prostor za dogovor kako bi se donijele izmjene Izbornog zakona  koje će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. 

-Moram podsjetiti javnost da smo mi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH podnijeli već prije godinu i pol dana. Naravno da je taj zahtjev po svemu bio prioritetan s obzirom na to da je BiH prošle godine ulazila u opće izbore. Tu apelaciju svakako je trebalo riješiti, rekla je Krišto.

Krišto pojašnjava da se nakon toga otišlo u pokušaj pronalaska rješenja za provedbu posrednih izbora u Federaciji BiH (način izbora izaslanika u Dom naroda federacije BiH).

-Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) na neki je način nametnulo i dodatno usložnilo sve političke i demokratske procese u BiH. U ožujku sam poslala dopis Ustavnom sudu BiH u kojem sam navela da, u trenucima kada imamo konstituiranu zakonodavnu i razgovara se o formiranju izvršne vlasti, apelacija na neki način nije prioritet, rekla je Krišto.

Strankama ostaviti prostor 

Dopredsjednica HDZ-a istaknula je da je u dopisu Ustavnom sudu BiH pojasnila kako je mišljenja da bi se političkim strankama u BiH trebalo ostaviti prostora da dogovorom dođu do rješenja kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH.

„Za odluku Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni van snage mora se naći rješenje kroz izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH“, rekla je Krišto, dodajući da nije željela dodatno usložnjavati političku situaciju u BiH.

Političko i medijsko Sarajevo dirigira procese

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH u izjavi za HMS komentirala je i utjecaj bošnjačkih medija i političkog Sarajeva na njenu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kazala je kako su se pojavili različiti natpisi koji govore da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH.

„Voljela bih da mi netko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH. Upravo oni su ti koji dirigiraju procese i imaju svoje ustavne suce, bilo da su međunarodni ili bošnjački. Oni kreiraju priču i politiku te znaju kakva bi trebala biti odluka te je li ili nije nešto povučeno“, istaknula je Krišto.

Proces se odvija jako teško

Krišto ponavlja da se prvo obratila Ustavnom sudu BiH kazavši da njena apelacija sada nije prioritet u smislu stavljanja na dnevni red kada se već do sada stvar nije riješila.

„Mjesec dana nakon toga sam povukla zahtjev iz istih razloga kako bismo pokušali naći rješenja kada je u pitanju implementacija odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Izborni zakon. Ovaj proces ide jako teško iako je za izmjene Izbornog zakona nužna prosta, odnosno obična većina u Parlamentarnoj skupštini“ pojasnila je Krišto.

Apelacija “Krišto” = Apelacija “Ljubić”

Visoka dužnosnica HDZ-a BiH i HNS-a smatra da, imajući u vidu promjene Ustava Federacije BiH te obrazloženje i utemeljenje zahtjeva ova apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno predstavljanje (presuda „Ljubić“).

Razlika u vrijednosti glasa puta 

Podsjećamo. predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH 12. siječnja 2018. godine koja osporava pravilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH ukoliko je takav izabran u skupštinu županije.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika, gdje je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta, suprotne odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.

Krišto je mišljenja da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima./B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mostar: Stari most u bojama turske zastave na obljetnicu neuspješnog državnog udara

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Bljesak.info

Nizom manifestacija u ponedjeljak je diljem BiH obilježena obljetnica neuspješnog navodnog državnog udara u Turskoj, a u Mostaru je Stari most obasjan s turskom zastavom.

S bočne strane Staroga mosta projektorom je obasjana crvena turska državna zastava s polumjesecom, što je iznenadilo brojne prolaznike. Na zastavi je uz polumjesec i zvijezdu ispisan i broj 15 u spomen na 15. srpnja 2016. godine kada je navodno, kako tvrdi režim u Turskoj, “teroristička” organizacija FETO pokušala državni udar.

U organizaciji Yunus Emre instituta i veleposlanstva Turske u BiH, u Mostaru je sinoć ograniziran prigodan program povodom treće godišnjice od neuspjelog pokušaja državnog udara. Na Starome mostu nalazili su se brojni “aktivisti” koji su nosili turske zastave.

U Sarajevu je istodobno održana “Trka za demokraciju” u čast obilježavanja treće godišnjice pokušaja puča u Turskoj. Institut Yunus Emre, kojega je osobno osnovao predsjednik Recep Tayyip Erdogan, te ima ulogu promoviranja interesa turske države u javnoj diplomaciji kroz predstavljanje turske kulture, književnosti, jezika, umjetnosti i povijesti, organizirao je u ponedjeljak niz događaja u Mostaru kojim je nastojao približiti događanja iz 2016. godine.

Foto: Bljesak.info

(Hina)

 

Potezanje oružja Erdoganovaca na djelatnike zračne luke u Sarajevu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Šest godina zatvora pripadniku tkz Armije BiH zbog ubojstva civila hrvatske nacinalnosti

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je pravomoćno osudio bivšeg pripadnika Armije BiH Fikreta Mrkonjića na šest godina zatvora nakon što ga je proglasio krivim za ratni zločin ubojstva civila hrvatske nacionalnosti.

Fikret Mrkonjić (65) je osuđen po optužnici koju je 2016. godije protiv njega podignulo Županijsko tužiteljstvo u Tuzli. Presudom je potvrđeno kako je on kriv jer je kao pripadnik vojne policije Armije BiH u rujnu 1993. godine prouzročio smrt jednog Hrvata.

Mrkonjić i još jedan vojni policajac u Banovićima su na ulici zaustavili muškarca hrvatske nacionalnosti, potom ga odveli u imrpovizirani zatvor i tamo ga metalnim palicama pretukli do smrti.

Drugi sudionik u tom zločinu nakon rata je preminuo.

Mrkonjić je osuđen zbog kršenja odredbi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata i Dopunskog protokola o zaštiti žrtava oružanih sukoba.

Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio je prvostupanjsku presudu koju je u studenom 2018. godine donio Županijski sud u Tuzli. Izricanje te presude obilježio je incident u kojemu se Mrkonjić u sudnici pokušao spaliti, a brzom intervencijom život su mu spasili pripadnici Pravosudne policije.

Mrkonjić je pri tom ipak zadobio opekline na nozi a ozlijeđen je i pravosudni policajac koji je intervenirao kako bi ugasio vatru.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari