Pratite nas

Vijesti

Krizni sastanak u Minsku: Rukovanje Putina i Porošenka

Objavljeno

na

Prvi put nakon više mjeseci ukrajinski i ruski predsjednik pozdravili su se stiskom ruke. Obojica traže uspostavu mira u kriznom području. Ali na istoku Ukrajine je stvarnost sasvim drukčija.
putin porošenko
U sjeni teških borbi u istočnoj Ukrajini ruski predsjednik Putin i ukrajinski predsjednik Porošenko sastali su se u potrazi za izlazom iz krize. “U Minsku se odlučuje sudbina svijeta i Europe”, rekao je Petro Porošenko u glavnom gradu Bjelorusije. Vladimir Putin je od Ukrajine zatražio mirno rješenje sukoba. Vojska i pobunjenici su, međutim, izvijestili o stotinama mrtvih u samo 24 sata. Rusija je priznala da su na kriznom području i njezini vojnici.

Na početku razgovora su se ruski i ukrajinski predsjednik pozdravili stiskom ruke. To je bio njihov prvi susret nakon lipnja ove godine. Porošenko se u Minsku ponovno založio za svoj mirovni plan. Cilj razgovora je, rekao je, zaustavljanje krvoprolića u njegovoj zemlji i pronalazak političkog kompromisa. On je, prema izvještajima ruskih novinskih agencija, članove Euroazijske carinske unije – Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan – da sudjeluju na donatorskoj konferenciji za istok Ukrajine. Prema navodima promatrača, Porošenko i Putin su izbjegavali međusobne optužbe.
Moskva je spremna za nastavak dijaloga o krizi, rekao je Putin. Prozapadno vodstvo u Kijevu bi, dodao je, trebalo pregovarati i s pobunjenicima. Na sastanku je sudjelovala i delegacija iz Bruxellesa na čelu s povjerenicom EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton.
lukašenko

Zarobljeni vojnici – glavna vijest u Minsku

Veliku prašinu u Minsku su podigle vijesti o zarobljavanju deset ruskih padobranaca na rubu zone borbi u regiji Donjeck. Ukrajina predbacuje Rusiji da potpomaže pobunjenike na istoku Ukrajine svojim vojnicima. Jedan djelatnik ministarstva obrane u Moskvi je, prema pisanju agencija, potvrdio zarobljavanje ruskih vojnika. Radilo se, rekao je, o graničnoj ophodnji koja je na neoznačenoj trasi slučajno prešla na ukrajinski teritorij.

Vodstvo u Kijevu i pobunjenici javljaju o žestokim borbama. U samo 24 sata ubijeno je gotovo 250 militantnih pobunjenika, priopćilo je ukrajinsko Sigurnosno vijeće. Prema navodima separatista, više od 80 ukrajinskih vojnika je ubijeno ili ranjeno i peko 40 zarobljeno, javljaju ruske agencije. Sigurnosno vijeće u Kijevu je pak priopćilo da su ubijena i četiri graničara. Prema navodima gradskog vijeća u Donjecku, u paljbi na grad su poginula i tri civila.
minsk
Porošenko: Eurointegracije nisu provokacija Rusije

Po dolasku u Minsk Porošenko se prvo sastao s Catherine Ashton. On je naglasio da integracija Ukrajine u strukture EU-a nije provokacija susjedne Rusije: “Naprotiv, Sporazum o pridruživanju EU-u bi trebao ojačati trgovinu”. Euroazijsku carinsku uniju je pozvao da stvori prostor za suradnju sa slobodnom trgovinskom zonom između Ukrajine i EU-a. On je signalizirao spremnost za daljnje pregovore između Euroazijske unije, Ukrajine i EU-a. I Putin je pozdravio tu ideju.
Nove izbore za parlament koje je Porošenko sazvao za 26. listopada pobunjenici na istoku zemlje, pak, shvaćaju kao provokaciju. Glasnogovornik separatista Sergej Kavtaradse je rekao kako na područjima koje kontroliraju pobunjenici neće biti glasovanja i zaprijetio je “oštrim reakcijama”. Porošenko se, pak, nada da bi prijevremeni izbori mogli stabilizirati Ukrajinu.
Izvor:DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari