Pratite nas

Kroz priču o poplavama plasiraju neprimjerene teze o Hrvatima

Objavljeno

na

Hrvatski iseljenici iz New Yorka nezadovoljni su tekstom novinarke Tee Obreht objavljenim u New Yorkeru

poplava hrvatska

Hrvatski iseljenici iz New Yorka pripremaju demanti na tekst novinarke Tee Obreht koja je u najnovijem broju magazina New Yorker objavila priču pod nazivom “Zbog čega zapadnjačke medije nije briga za katastrofalne poplave na Balkanu?” Uredništvo uglednog New Yorkera žele uputiti na to da moraju biti oprezni kad objavljuju tekstove o državama bivše Jugoslavije te provjeravati činjenice i koji su motivi novinara. Hrvate u Americi, koji će se obratiti i hrvatskoj diplomaciji očekujući i da oni pošalju dopis New Yorkeru, ljuti stav novinarke da je na prostoru bivše Jugoslavije bio “neobjašnjivi, pretjeran i nemilosrdno brutalni građanski rat“. Pišući o poplavama u Srbiji, BiH i Hrvatskoj a nazivajući sve te zemlje Balkanom, novinarka je prozvala zapadne medije jer nisu dovoljno izvještavali o “kataklizmi” koja zaslužuje značajniju medijsku pažnju, ali je tu temu iskoristila da ubaci i poznate srpske teze o zajedničkoj krivnji za rat te komentira da je bila riječ o plemensko-krvnoj osveti te narodi “čija se imena teško izgovaraju nisu imali dovoljno samokontrole da se suzdrže od angažiranja u ratu te su sami za to krivi!”

Novinarka i književnica Tea Obreht rođena je kao Tea Bajraktarević 1985.godine u Beogradu. Otac joj je bio iz Bosne, a majka iz Slovenije. Devedesetih godina s obitelji je od rata pobjegla najprije u Cipar, a prije nego što se preselila u SAD, u New York, živjeli su i u Egiptu.

“Bivša Jugoslavija nikad nije bila naročito u modi. Njene zemlje su ‘tamo negdje’ u zadnjem redu Europe, skrivene između poželjnih prazničkih odredišta Italije i Grčke”, piše Obreht. Za nju se slika Balkana u SAD-u donekle jest promijenila pa su danas u svijetu poznati sportaši iz Hrvatske, Srbije i BiH, Hvar i novosadski Exit postali su sinonim za dobru zabavu, a Dubrovnik i Beograd privlače sve više turista. Obreht piše da su i dalje te zemlje poznate prije svega po ratnim stradanjima devedesetih.

“Kada čuju da ste iz tih krajeva, ljudi vam kažu ‘bio sam tamo 1973. i bilo je predivno, grozno je to što se u ratu dogodilo’, dok vi kimate glavom i pripremate se za neizbježan nastavak rečenice s pitanjem o tome poboljšava li se situacija. Onda im objasnite da se često vraćate, da je Twitter popularan i na Balkanu, da je tamo sada sasvim sigurno otputovati – osim, možda, kao i u drugim dijelovima svijeta zaraženima nogometom, kada igraju veliki rivali ili za vrijeme kvalifikacijskih utakmica za Svjetsko prvenstvo. Ako ste, poput mene, miješanog porijekla, objasnite im da je vaša obitelj puna Bosanaca i Slovenaca i Srba pa potpuno izvrnete naopačke one nepotpune činjenice koje ljudi u svojim glavama koriste kako bi shvatili regiju: da su Srbi nacionalistički divljaci, Bosanci od boga zaboravljeni seljaci, a Hrvati zgodni, ali pomalo sirovi emigranti s kojima je vaša frizerka neobavezno hodala u svojim ranim dvadesetima”.

Hrvatski iseljenici koji su prikupili novčanu pomoć za žrtve poplave u Slavoniji ogorčeni su što se humanitarna katastrofa koja je pogodila njihovu Domovinu koristi za političke pamflete u čitanom New Yorkeru te će mnogi otkazati pretplatu na taj magazin ako se uredništvo ne ispriča zbog subjektivnih i netočnih tvrdnja novinarke Obreht.

“Ona je jednu tužnu priču oko stradanja ljudi u poplavama iskoristila da podmeće hrvatskom narodu koji se uspješno obranio od velikosrpske agresije i to je potvrđeno u Haagu, u rezolucijama UN-a i na svim političkim adresama u svijetu. Hrvatski narod je bio napadnut i nije započeo rat te je Republika Hrvatska punopravna članica NATO-saveza i Europske unije i pripada zapadnoj europskoj civilizaciji, a ne Balkanu”, stajat će između ostalog u pismu uredništvu New Yorkera.

Jadranka Jureško Kero/vl

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Crkva ispunjava svoje financijske obveze

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ustvrdio je u petak kao nema ničega spornog u odluci kojom se dio crkvene imovine u Dubrovniku predaje hrvatskoj vladi kao udio za vraćanje duga po kreditnim obvezama ocijenivši pri tom kako su drukčije tvrdnje dio već viđene”negativne kampanje” protiv Crkve.

Komentirajući novinarima u Sarajevu otvoreno pismo što ga je hrvatski Centar za mirovne studije (CMS) uputio vladi zbog odluke o preuzimanju dijela duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) kardinal Puljić je kazao kako u tome ne vidi nikakav problem jer Crkva vraća svoje dugove.

“Ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često puta negativno pristupa bez da cjelovitu istinu sazna”, kazao je kratko kardinal Puljić.

CMS u otvorenom pismu kritizira odluku hrvatske vlade o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema HBOR-u uz tvrdnju kako je ionako riječ o kreditu kojega takva banka nije smjela odobriti.

Za kredit koji je bez kamata nešto veći od tri milijuna eura Vrhbosanska je nadbiskupija kao zalog dala nekretnine u Dubrovniku a u CMS-u tvrde kako su iste nekretnine dva puta založene odnosno kako je na isti način podignut još jedan kredit od 4,5 milijuna eura što smatraju krjanje problematičnim.

Prodajom nekretnina u Dubrovniku dug Vrhbosanske nadbiskupije HBOR-u bi trebao biti smanjen za oko milijun eura.

Iz CMS-a su od vlade i uprave HBOR-a zatražili pojašnjenje zbog čega je ta banka uopće dala kredit pravnoj osobi koja nije registrirana u Hrvatskoj ali i kako je moguće da zalog za vraćanje duga bude nekretnina koja je do 2007. godine bila vlasništvo Hrvatske a potom je prepisana Vrhbosanskoj nadbiskupiji te zašto HBOR tu nekretninu nije ovršio kada Vrhbosanska nadbiskupija više nije bila u stanju vraćati kredit.

Kardinal Puljić: Jednima se u Haagu sudi što su dijelili BiH, a drugi su nagrađeni jer su je podjelili

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari