Pratite nas

Vijesti

Krpanje proračuna: Linić uzima dio prihoda fakultetima! Sveučilišta zgrožena!

Objavljeno

na

Iako pregovori o proračunu još traju – gostujući u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog, ministar financija Slavko Linić potvrdio je da fakulteti ostaju bez dijela svojih prihoda – procijenjenih na milijardu i 600 milijuna kuna.


Jedan dio da, prema tome u ovom trenutku nam je želja da sa prihodima umanjimo negativan efekt, jer svako smanjivanje rashodovne strane je opet negativan efekt na gospodarski rast. I to je nešto što, moram reć u ovom trenutku, kad imate razumijevanje i kod Komisije, i kod MMF-a, i to je razlog da moramo posegnuti za povlačenjem dijela dividendi iz trgovačkih društava, ali i odstupiti od toga da su dosada – pravo na vlastite prigode, da ih ne unesu u proračun, imale – samo ustanove u obrazovanju, zaključio je Linić.

Na predstavljanju novog programa mobilnosti EU Erasmus +, ministar obrazovanja Željko Jovanović ne vidi ništa sporno u Linićevoj najavi. Tvrdi – nema otimanja prihoda fakultetima.

Zarada se neće uzeti, nego će se vlastiti prihodi sveučilišta provući kroz proračun i bit će vidljiviji, koliko prihoda ostvaruju, da osiguramo da značajan dio prihoda bude usmjeren za povećanje kvalitete nastave, stud. standarda, i zapošljavanja, a ne bildanje plaća profesora, rekao je Jovanović.

Ako fakulteti ostanu bez novca kojim i tako financiraju dvije trećine svojih obveza, nema nam budućnosti, uvjerena je, s druge strane, prorektorica Zagrebačkog sveučilišta.

Naše VSS ustanove više ne bi bile konkurentne kvalitetom ni opremom, treba dobro odvagnuti, takav se projekt teško može provesti, a da ima pozitivne učinke, učinci će biti katastrofalni!, rekla je Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije.

[quote]Ministar financija Slavko Linić izjavio je u intervjuu Večernjem listu kako se nije prihvatio toga posla da bi otišao na pola mandata, nego da ga odradi do kraja.

Znam se nositi s problemima i nema razloga da sam odem. Vjerujem da je to jasna poruka, rekao je u intervjuu za Večernji list u broju od ponedjeljka. Kao čelni čovjek Ministarstva financija obavljam svoje poslove najnormalnije… i u tom dijelu dobivam potporu premijera i ostalih članova Vlade, rekao je Linić. Dodao je kako postoje kolege u Vladi s kojima ima različit pristup nekim pitanjima. [/quote]

hrt

Akademska zajednica zgrožena je izjavama ministra financijaSlavka Linića da na računima sveučilišta, fakulteta i instituta postoji 1,6 milijardi kuna koje se ne koriste. Rektor najvećeg hrvatskog sveučilišta, zagrebačkog, prof. Aleksa Bjeliš izjavu naziva apsurdnom, ali kaže da ga ona nije iznenadila ni začudila jer se sličnih naslušao od resornog ministraŽeljka Jovanovića.

Namjenski novac

– Nas se dugo stigmatizira i optužuje da se brinemo samo o bildanju svojih plaća. Ako to govori naš ministar, onda mi je razumljivo da to kaže i ministar financija – komentirao je Bjeliš. A u ponedjeljak je ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović kazao da se sveučilištima novac neće oduzeti.

– Prihodi koji se ostvaruju na sveučilištima provući će se kroz proračun kako bi bilo vidljivije koliko prihoda fakulteti ostvaruju. Tako će znatni iznosi biti usmjereni u kvalitetu nastave i povećanje studentskog standarda, a ne bildanje plaća profesora – kazao je Jovanović.

Rektor Bjeliš kaže da je Zagrebačkom sveučilištu potrebno oko dvije milijarde kuna. Iz državnog proračuna dobiju oko 1,3 milijarde, a ostalo zarade sami.

– Razvijene zemlje potiču svoja sveučilišta da zarađuju i razvijaju projekte, a nama se poručuje da im je to što radimo sumnjivo. I svaka naša kuna na računu namjenska je. Neke su za projekte, a neke su za međunarodnu suradnju ili rezerva za crne dane. Ne znam što se ovim želi postići, sa 0,7 posto izdvajanja iz BDP-a na dnu smo europske ljestvice. Unatoč tome uspijevamo zadržati kakav-takav renome – zaključuje Bjeliš.

Marko Jurinec/PIXSELL

Zagrebački Ekonomski fakultet, kaže dekan prof. Tonći Lazibat, lani je uprihodio oko135 milijuna kuna, od toga je iz proračuna dobio 79. Ostalo su osigurali sami, a troškovi su im bili 133 milijuna kuna.

– Da ne zarađujemo sami, mogli bismo zatvoriti fakultet. Ne vjerujem da igdje ima nekih viškova i ne vidim gdje su našli taj novac – komentira Lazibat. Slično kaže i dekan Filozofskog fakulteta prof. Damir Boras.

– Ako nešto imamo na računima, to je namjenski novac, točno se za svaku kunu zna u što će se utrošiti. Teško nam je, mislim čak i nemoguće uzeti novac koji smo već isplanirali. Treba razmišljati o posljedicama – upozorava Boras čiji fakultet od oko 180 milijuna kuna godišnjih prihoda sam zaradi oko 28 milijuna.

Godišnje se iz proračuna za znanost i fakultete izdvaja 3,2 milijarde kuna, a u resornom ministarstvu ističu da oni povrh toga ostvare od 1,3 do 1,5 milijardi kuna vlastitih prihoda. Sad na računu imaju gotovo 1,2 milijarde kuna, od čega je oko 450 milijuna kuna oročeno u kunama ili u stranim valutama.

– Oko 50 posto tog novca prihodi su koje uplaćuju sami studenti. S druge pak strane, najmanje trećinu tog novca institucije koriste za isplatu dodataka na plaće. Od preostale dvije trećine velik se dio, deklariran kao materijalni rashodi, troši na putovanja, dnevnice i slično – tvrde u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Navode Ministarstva da se dobar dio sredstava iz vlastitih prihoda troši za plaće i udio u dobiti autora projekata donekle su nam potvrdili i neovisni sugovornici iz sustava znanosti.

– To su dva odvojena problema. Kontrola trošenja i bolji sustav potrebni su, ali novac iz znanosti ne smije se koristiti za krpanje proračuna – kaže naš sugovornik. EU također ima rigoroznu regulativu trošenja sredstava koja znanstvene ustanove ostvare na tržištu jer one su javno dobro, a i zarada je nastala korištenjem javnih resursa. Primjerice, znanstvenicima se rad na tržišnim projektima plaća po radnom satu, a nikako kao udio u dobiti, što je u Hrvatskoj čest slučaj. Naše vlasti dosad nisu uspjele regulirati taj dio jer su znanstveni lobiji prilično jaki.

Analiza posljedica

– Nisam za paušalna rješenja, a sve se, nažalost, često radi bez analiza posljedica. Pitanje riznice i rizničnog poslovanja na razini sveučilišta i upravljanja financijama visokih učilišta nije još riješeno. Usmjeravanje sredstava u državnu riznicu radi pokrića proračunskog deficita, a ne unapređenja djelatnosti nije dobro rješenje jer otvara niz strukturnih pitanja – komentira Bajo.

Iz Jovanovićeva ministarstva odgovaraju da bi se uplatom sredstava iz vlastitih prihoda umjesto na račune fakulteta u državni proračun osigurali transparentnost i povećanje likvidnosti proračuna.

– Sredstva bi i dalje bila njima na raspolaganju, ali bi se trošila transparentnije i u jasno definirane svrhe – poručuje Jovanović.

Hrt/vecernji/kamenjar

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari