Pratite nas

Iz Svijeta

Krstičević: Jačamo strateško partnerstvo između Države Izrael i Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Foto: MORH

Krstičević s izraelskim predsjednikom i ministrom obrane

Jačamo strateško partnerstvo između Izraela i Hrvatske, a dugoročna politička i gospodarska suradnja otvorit će prostor novim investicijama koje će utjecati na razvoj hrvatske obrambene industrije i gospodarstva u cjelini, rekao je u utorak hrvatski ministar obrane u razgovoru sa svojim kolegom po dužnosti tijekom posjeta Izraelu.

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak se sastao s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i izraelskim ministrom obrane Avigdorom Liebermanom, priopćeno je iz njegova ministarstva.

Razgovor u Tel Avivu bio je prvi susret ministara obrane Hrvatske i Izraela otkako je hrvatska vlada odlučila kupiti višenamjenske borbene avione F-16 Barak.

Razgovarali su o strateškoj suradnji Hrvatske i Izraela, daljnjoj realizaciji projekta nabave višenamjenskog borbenog aviona, proširenju obrambene suradnje s naglaskom na kibernetičku sigurnost, obuku i školovanje.

Također, razgovarali su o mogućnostima buduće suradnje izraelske i hrvatske ratne mornarice, kopnenih vojski te specijalnih snaga, kao i o daljnjem povezivanju obrambenih industrija i perspektive gospodarske suradnje u drugim područjima, navodi se u tekstu.

„Prije dvije godine, kada je državi Izrael bilo potrebno, mi smo uputili našu protupožarnu eskadrilu i od tada je ovo naš već četvrti sastanak. Jačamo strateško partnerstvo između Države Izrael i Republike Hrvatske“, izjavio je nakon sastanka ministar Krstičević.

„Strateško partnerstvo te dugoročna politička i gospodarska suradnja otvorit će prostor za nove investicije s utjecajem na razvoj hrvatske obrambene industrije i gospodarstva u cjelini. Razgovarali smo o unaprjeđenju vojno-vojne suradnje, posebno suradnji naših kopnenih i specijalnih snaga te po prvi puta i suradnji na području mornarice, kao i o suradnji na području izobrazbe i cybera. Trebaju nam ta izraelska iskustva u području cybera“, istaknuo je.

Odluka vlade o kupnji izraelskih borbenih aviona otvorila je novu dimenziju, rekao je.

„Nama je ta sposobnost strateški važna, to će biti golemi tehnološki iskorak za Hrvatsku vojsku i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Dobili smo priliku surađivati s najboljima i učiti od najboljih kakvo je izraelsko ratno zrakoplovstvo. Taj avion je zauvijek u funkciji mira i sigurnosti na prostoru Republike Hrvatske“, zaključio je Krstičević.

Ministar obrane Izraela Avigdor Liberman zahvalio je hrvatskom kolegi na dolasku.

„Vaš posjet Izraelu znak je našeg prijateljstva i naše suradnje. Razgovarali smo o dosadašnjoj i budućoj suradnji te se nadam da ćemo nastaviti s realizacijom svih naših zajedničkih planova“, izjavio je Liberman, čestitajući ujedno Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na dosadašnjem uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

Nakon sastanka s izraelskim kolegom, Krstičević se susreo s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i s njime razgovarao o globalnim sigurnosnim izazovima s naglaskom na sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi i na Bliskom Istoku.

Predsjednik Izraela Reuven Rivlin posjetit će uskoro prvi put Hrvatsku te je s ministrom Krstičevićem razgovarao o predstojećem posjetu Hrvatskoj.

Tijekom službenog posjeta Izraelu, ministar Krstičević posjetio je i Memorijalni centar sjećanja na žrtve holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, gdje je rasplamsao vječni plamen i položio vijenac te odao počast žrtvama te se upisao u knjigu sjećanja.

„Na ovom svečanom mjestu koje svjedoči o tragičnoj žrtvi i dubokoj patnji, želim izraziti suosjećanje čitavom židovskom narodu. Želim izraziti i pijetet obiteljima poginulih i uputiti im poruku ohrabrenja jer prijateljski narodi poput mojega neće nikada dopustiti da se ova tragedija zaboravi.

Ponosan sam što imam priliku i osobno doprinijeti jačanju prijateljstva Židova i Hrvata, odnosno Hrvatske i Izraela, i uvjeren sam da je pred nama dugo razdoblje zbližavanja i izgradnje vrlo bliskih, bratskih odnosa“, napisao je Krstičević.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iran za atenat optužio SAD i njegove saveznike, obećao strašan odgovor

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Iranski predsjednik Hasan Rohani obećao je “strašan” odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U službenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat “nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država koji pokušavaju sijati nesigurnost u našoj dragoj zemlji”.

Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Država koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.

“Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan”, naveo je Rohani u službenom priopćenju.

Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.

Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980. do 1988.).

Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvježbava i plaća strani režim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.

Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podržava Saudijska Arabija.

U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.

Optuženi su “tafkiri”

Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.

Državna televizija optužila je “tafkiri elemente”, referirajući se na sunite. Pojam “tafkiri” muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.

Glasnogovornik iranske vojske, brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

“Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava… nego su povezani sa SAD-om i Mossadom”, rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.

Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije

Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.

Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.

Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.

Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u subotu u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši “toleranciju i gostoprimstvo” Litavaca.

Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.

U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo “glasove koji siju podjelu i sukobljavanje”, stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili “naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preživljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih”.

U tom smislu, nastavio je on, “vi, Litavci, vi imate originalnu izreku: ‘prihvatiti razlike’. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe”.

Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.

Papa voli pružiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izražavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.

Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem kolovoza u Irskoj, obilježenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.

Papu Franju optužio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.

Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.

No, uoči odlaska za Vilnius, papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.

U utorak će njemačka crkva objaviti službeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo žrtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.

Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.

Litva i ostale baltičke zemlje doživjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.

Važan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika žrtvama geta u Vilniusu.

Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 Židova a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tijekom nacističke okupacije između 1941. i 1944. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari