Pratite nas

Iz Svijeta

Krstičević: Jačamo strateško partnerstvo između Države Izrael i Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Foto: MORH

Krstičević s izraelskim predsjednikom i ministrom obrane

Jačamo strateško partnerstvo između Izraela i Hrvatske, a dugoročna politička i gospodarska suradnja otvorit će prostor novim investicijama koje će utjecati na razvoj hrvatske obrambene industrije i gospodarstva u cjelini, rekao je u utorak hrvatski ministar obrane u razgovoru sa svojim kolegom po dužnosti tijekom posjeta Izraelu.

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak se sastao s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i izraelskim ministrom obrane Avigdorom Liebermanom, priopćeno je iz njegova ministarstva.

Razgovor u Tel Avivu bio je prvi susret ministara obrane Hrvatske i Izraela otkako je hrvatska vlada odlučila kupiti višenamjenske borbene avione F-16 Barak.

Razgovarali su o strateškoj suradnji Hrvatske i Izraela, daljnjoj realizaciji projekta nabave višenamjenskog borbenog aviona, proširenju obrambene suradnje s naglaskom na kibernetičku sigurnost, obuku i školovanje.

Također, razgovarali su o mogućnostima buduće suradnje izraelske i hrvatske ratne mornarice, kopnenih vojski te specijalnih snaga, kao i o daljnjem povezivanju obrambenih industrija i perspektive gospodarske suradnje u drugim područjima, navodi se u tekstu.

„Prije dvije godine, kada je državi Izrael bilo potrebno, mi smo uputili našu protupožarnu eskadrilu i od tada je ovo naš već četvrti sastanak. Jačamo strateško partnerstvo između Države Izrael i Republike Hrvatske“, izjavio je nakon sastanka ministar Krstičević.

„Strateško partnerstvo te dugoročna politička i gospodarska suradnja otvorit će prostor za nove investicije s utjecajem na razvoj hrvatske obrambene industrije i gospodarstva u cjelini. Razgovarali smo o unaprjeđenju vojno-vojne suradnje, posebno suradnji naših kopnenih i specijalnih snaga te po prvi puta i suradnji na području mornarice, kao i o suradnji na području izobrazbe i cybera. Trebaju nam ta izraelska iskustva u području cybera“, istaknuo je.

Odluka vlade o kupnji izraelskih borbenih aviona otvorila je novu dimenziju, rekao je.

„Nama je ta sposobnost strateški važna, to će biti golemi tehnološki iskorak za Hrvatsku vojsku i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Dobili smo priliku surađivati s najboljima i učiti od najboljih kakvo je izraelsko ratno zrakoplovstvo. Taj avion je zauvijek u funkciji mira i sigurnosti na prostoru Republike Hrvatske“, zaključio je Krstičević.

Ministar obrane Izraela Avigdor Liberman zahvalio je hrvatskom kolegi na dolasku.

„Vaš posjet Izraelu znak je našeg prijateljstva i naše suradnje. Razgovarali smo o dosadašnjoj i budućoj suradnji te se nadam da ćemo nastaviti s realizacijom svih naših zajedničkih planova“, izjavio je Liberman, čestitajući ujedno Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na dosadašnjem uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

Nakon sastanka s izraelskim kolegom, Krstičević se susreo s predsjednikom Izraela Reuvenom Rivlinom i s njime razgovarao o globalnim sigurnosnim izazovima s naglaskom na sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi i na Bliskom Istoku.

Predsjednik Izraela Reuven Rivlin posjetit će uskoro prvi put Hrvatsku te je s ministrom Krstičevićem razgovarao o predstojećem posjetu Hrvatskoj.

Tijekom službenog posjeta Izraelu, ministar Krstičević posjetio je i Memorijalni centar sjećanja na žrtve holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, gdje je rasplamsao vječni plamen i položio vijenac te odao počast žrtvama te se upisao u knjigu sjećanja.

„Na ovom svečanom mjestu koje svjedoči o tragičnoj žrtvi i dubokoj patnji, želim izraziti suosjećanje čitavom židovskom narodu. Želim izraziti i pijetet obiteljima poginulih i uputiti im poruku ohrabrenja jer prijateljski narodi poput mojega neće nikada dopustiti da se ova tragedija zaboravi.

Ponosan sam što imam priliku i osobno doprinijeti jačanju prijateljstva Židova i Hrvata, odnosno Hrvatske i Izraela, i uvjeren sam da je pred nama dugo razdoblje zbližavanja i izgradnje vrlo bliskih, bratskih odnosa“, napisao je Krstičević.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari