Pratite nas

Pregled

Krstičević: Jedan od strateških ciljeva je uspostava i razvoj Sustava domovinske sigurnosti

Objavljeno

na

Krstičević na Odboru Platforme za smanjenje rizika od katastrofa

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević je u četvrtak, 2. studenog 2017. predsjedao prvom sjednicom Odbora Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa, koja se održala u prostorima Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Tom prilikom ministar Krstičević istaknuo je kako se spektar prijetnji, ugroza i rizika s kojima se suočavaju današnja moderna društva i države, pa tako i Republika Hrvatska,  promijenio i proširio.

„Nakon 15 godina promijenili smo model nacionalne sigurnosti i donijeli Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.

Strategija nacionalne sigurnosti potvrdila je da prirodne nesreće i katastrofe mogu pogoditi stanovništvo, prirodna i materijalna dobra te kritične infrastrukture Republike Hrvatske i susjednih država, dok nesreće u rizičnim industrijskim postrojenjima, u Republici Hrvatskoj ili susjednim državama, mogu izazvati teške ekološke i sigurnosne posljedice.

Kako bismo se mogli suprotstaviti takvim i sličnim prijetnjama nužno je razviti učinkoviti sigurnosni sustav koji će osigurati visoku integriranost i koordinaciju svih relevantnih institucionalnih i neinstitucionalnih čimbenika, njihovih sposobnosti i djelatnosti, njihovih inicijativa.

Stoga je jedan od strateških ciljeva uspostava i razvoj Sustava domovinske sigurnosti. Cilj Sustava domovinske sigurnosti je sustavno upravljanje sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost i djelovanja u krizama“, poručio je ministar.

Govoreći o Hrvatskoj platformi za smanjenje rizika od katastrofa ministar Krstičević  je naglasio kako Platformu trebamo učiniti aktivnim tijelom koje će svojim radom pridonositi izgradnji sustava Domovinske sigurnosti.

„Radna tijela platforme vidim kao veliki potencijal koji će aktivnim provođenjem aktivnosti na području smanjenja rizika od katastrofa, izradom Strategije za smanjenje rizika od katastrofa i ostalih dokumenata te organizacijom Konferencija uvelike pridonositi izgradnji i unaprjeđenju sustava domovinske sigurnosti“, naglasio je ministar.

Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić istaknuo je kako je s obzirom na novu Strategiju nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti otvoreno novo poglavlje u ovom području te da je nužan sveobuhvatan pristup i preventivno djelovanje.

Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa osnovana je Odlukom Vlade RH 2009. godine, sukladno smjernicama UN-ovog Ureda za smanjenje rizika.

Na sjednici je predstavljena  misija i novi koncept Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa te su predstavljene obveze i prijedlog aktivnosti radnih tijela u 2017. i 2018. godini.

Na sjednici održanoj 14. rujna 2016. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju radnih tijela Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa za izradu dokumenata i provođenje aktivnosti na području smanjenja rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, kojom se želi uspostaviti aktivnija Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa te uspostaviti radna tijela.

Kroz elemente Nacionalne platforme svi sudionici moraju prepoznati svoje zadaće u razvoju kapaciteta za djelovanje i upravljanje u katastrofama i to na političkoj, tehničkoj i institucionalnoj razini.

Damir Krstičević: Pregovaramo sa SAD-om o nabavci dva Black Hawk helikoptera

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stižu paneuropske mirovine, novi oblik štednje za starost

Objavljeno

na

Objavio

Treći mirovinski stup i ostali oblici štednje za starost dobit će ozbiljnu konkurenciju. Europska unija krenula je u stvaranje paneuropskih mirovina, novog oblika štednje za starost koji bi se primjenjivao na cijelom području Europske unije prema istim uvjetima, piše u ponedjeljak Večernji list.

Komisija tvrdi da samo 27 posto Europljana u dobi od 25 do 59 godina dodatno štedi za starost, što predstavlja veliki problem kada dođu u mirovinu, navodi dnevnik.

Hrvatska je prema visini mirovina u odnosu na plaće od 39 posto druga najlošija članica EU nakon Irske. U Irskoj su obvezni mirovinski doprinosi niski što se u starosti prelijeva i na mirovine koje dosežu svega 35 posto plaće.

Mirovina prosječnog europskog umirovljenika (u dobi od 65 do 74 godine) iznosi 58 posto plaće koju zarađuju radnici između 50 i 59 godina. Ako kao pedesetogodišnjaci zarađuju 2000 eura na mjesec, kao 70-godišnjacima mirovina im je 1160 eura, navodi Europska komisija o studiji koja objašnjava razloge za formiranje paneuropskih mirovinskih fondova, prenosi Večernji list.

Hrvatska je stvarnost takva da će radniku čija je plaća u 50-im godinama bila 6000 kuna mirovina biti 2340 kuna! Nakon bogatog Luksemburga gdje su mirovine samo 12 posto manje od plaća, po visini mirovinskih primanja prednjače Italija (69 posto), Francuska (68 posto) i Mađarska (67 posto).

Austrijske, poljske i slovačke mirovine iznose 62 posto plaće, Češke su na polovici radničkih primanja, Sloveniji 47 posto, a Njemačkoj 46 posto, navodi dnevnik.

Paneuropske mirovine (PEEP) trebale bi dopunjavati postojeći mirovinski sustav s obveznim izdvajanjima kao dobrovoljna mirovinska štednja, slično onoj koju mi imamo u trećem stupu.

Nacrt uredbe kojom se uvodi paneuropska mirovina još jednom treba dobiti zeleno svjetlo Europskog vijeća i parlamenta te će se početi primjenjivati godinu dana nakon objave u službenom glasilu.

Funkcioniranje paneuropskog štednog modela nadzirat će EIOP, paneuropski regulator za osiguranje i mirovinsko osiguranje, čija je predstavnica Sandra Hack ovih dana boravila u Zagrebu kao gošća Hrvatskog aktuarskog društva na njihovoj godišnjoj konferenciji.

Sandra Hack je kazala da će uvođenje paneuropskog mirovinskog modela potrajati oko dvije godine, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zoran Erceg na splitsku povorku homoseksualaca došao ‘provocirati’ u majici Crvene zvezde

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dalmacijadanas.hr

Na devetoj splitskoj paradi homoseksualaca pojavio se i Zoran Erceg i to u majici Crvene zvezde, na čijoj je poleđini pisalo “Aleksandar Kralj”, inače je to vaterpolist koji je prije četiri mjeseca skočio sa splitske Rive u more bježeći od napadača.

Smatram da kao građanin Splita imam građansku dužnost da podržim ljude kojima su ugrožena ljudska prava jer i meni kao invalidu su ugrožena u nekom drugom dijelu moja ljudska prava. Svi ljudi koji budu čitali ovu izjavu su pripadnici neke manjine kojoj su ugrožena ljudska prava. Da li su to samohrane majke, djeca bez roditeljske skrbi… Svi mi pripadamo nekoj skupini kojoj su ugrožena ljudska prava. Ovo je majica momka koji je potjeran od splitskih huligana, od vaterpolista koji je bačen u more. Mi imamo problem sa sobom. Sutra će to biti građani Zagreba, pa Šibenika i to samo zato što ne navijaju za neki drugi klub”, rekao je Erceg, prenosi Dalmacija Danas.

Zoran Erceg kontroverzni je splitski snimatelj u zadnje vrijeme poznat po zabrani pristupa Tuđmanovom spomeniku nakon incidenta koji je izazvao na otkrivanju istoga.

Ranije je rekao NE prosvjedu u Savskoj 66 , nakon što je na Facebooku pokrenuo stranicu ‘DOSTA JE – Stop agresiji šatordžija iz Savske’, koja se internetskim žargonom može okarakterizirati kao ‘Hate group’ (stranice na kojima se okupljaju članovi s primarnom svrhom promicanja mržnje, neprijateljstva i zlobe protiv pripadnika druge rase, vjere, invalidnosti, seksualne orijentacije, ili nacionalnosti/nacionalnog podrijetla a koji se razlikuje od onog od članova organizacije).

Njegove fotografije snimanja Ratka Mladića i aktivnosti kninskog korpusa kružile su internetom.

Na fotografijama iz 1991. godine jasno se vidi kako je Herceg snimao dogovoreni pregovarački sastanak Mladića s jedne i hrvatskih snaga s druge strane predvođenih Nikolom Vukošićem, tadašnjim zapovjednikom hrvatskih redarstvenih snaga i Josipom Jurasom članom Kriznog stožera.

Hrvatske kamere pri tom su tajno najprije zabilježile dolazak Ratka Mladića u “kampanjoli” kao i snimatelja Zorana Ercega koji se s njim osobno dovezao te iz vozila izvukao kameru i snimao cijeli događaj.

“Kada sam došao u Knin, tražio sam dozvolu za snimanje aktivnosti kninskog korpusa i dobio je”, prepričao je Erceg na više portala te naglasio kako mu je pri tom Ratko Mladić kazao: “Je li ustašo, hoćeš li ići sa mnom da vidiš što ja radim s tvojima”, te dodao da u skradinskom zaleđu ima grupu ustaša koje su opkolili i da ide s njim vidjeti kako će ih srediti. Radilo se o Velikoj Glavi gdje su hrvatski branitelji u pokušaja neprijateljskoga proboja postavili uspješnu crtu obrane koja ih je od agresora dijelila jedva 70 metara i do Oluje je bila jedna od najtežih kota bojišnice u cjelokupnom Domovinskom ratu. U opisu te snimateljske epizode, Erceg danas tvrdi kako se dolaskom na položaj našao u neugodnoj situaciji s okupirane strane i da je “ispalo” da je Mladićev snimatelj.

Pritom evocira kako je tada napravio fatalnu pogrješku jer kasetu s materijalom nije predao nekome od kolega iz šibenskog ili splitskog dopisništva, te da mu je istu po povratku u Knin oduzeo Mladić s opaskom da se sutra vrati po nju nakon čega je iz Knina po njegovom daljnjem opisu istjeran hicima iz vatrenog oružja i da je živu glavu spasio bježeći u Renaultu 4, pod paljbom kojim je upravljao skoro u ležećem položaju.

Po povratku u Knin gdje je ostavio svoju Renault četvorku, Mladić mu je rekao da mu da kazetu da je pregleda te da se sutra vrati po nju.

“Rekao sam mu da je odmah pogleda, njegovi tjelohranitelji su mi stavili cijev uz glavu. Krenuo sam prema Splitu, kada su na mene otvorili paljbu. Vozio sam ležeći, virio sam da vidim kuda vozim”, prisjeća je. U Knin se drugog dana nije vratio.

Erceg je više puta naglasio da je prošao niz ratišta te istaknuo kako je dva puta ranjen u Hrvatskoj, a da mu je ranjavanje u Sarajevu bilo gotovo fatalno s posljedicom, jednom tvrdi 80 % a potom 50 % ustanovljenog invaliditeta. Po informacijama iz Registra branitelja Zoran Erceg rođen u Kninu 1959. u borbenom sektoru Ministarstva obrane proveo je 18 mjeseci (546 dana).

Aktivnosti u Dalmatinskoj akciji

Oštro je napao braniteljske udruge koje su se suprotstavile tome da se jedna ulica u Splitu nazove “Prvog partizanskog odreda”, a za rata je bio, nakon ranjavanja, dopredsjednik separatističke Dalmatinske akcije koju je Vrhovni sud 2000. godine oslobodio optužbi za teroristički čin – postavljanje eksploziva u vlastite prostorije u središtu Splita.

Uz njegovo ime veže se i humanitarna afera prema kojoj nije izvršio potpunu primopredaju sakupljenih donacija. Više možete pročitati ovdje.

Također, bile su razne kontroverzije vezane uz ranjavanje Ercega jer je često sniman sa štakama iako vrlo dobro hoda i bez njih, planinari po Mosoru i snima iz helikoptera u ekstremnim uvjetima.

Na stranicama Ercegove Fotoakademije moglo se vidjeti niz video zapisa u kojima je bez problema hodao bez štaka i pomagala.

Đuri Glogoškome predbacivao je zloporabu branitelja “Kada bih sebično vodio računa samo o svojim materijalnim interesima, ja bih sada bio sa Đurom i bio bih s drugim braniteljima u šatoru jer kad bi se oni izborili za ovo što žele, bilo bi mi u materijalnom smislu bolje. Moramo se izdignuti iznad vlastitih interesa i boriti se za ono što smo se borili u ratu, a to je demokratska, tolerantna, slobodna, ravnopravna Hrvatska u kojoj će se poštivati ustavno-pravni poredak, a ne da mi zbog naših interesa rušimo cijelu državu. Nismo se za to borili niti su zato poginuli naši prijatelji”, moralizirao je ranije Erceg.

“Glogoški je pojasnio kako nije u Savskoj 66 zbog materijalnih interesa. “Meni je osigurana egzistencija, hrvatska država mi je osigurala egzistenciju, osigurala mi je stambeno pitanje, ne tražim više ništa za sebe od ovoga što imam. Ovdje smo zbog ljudi, kao što je gospodin Erceg, koji imaju probleme s institucijama ove države. Žao mi je što gospodin Erceg nije prvo došao u šator da nas upozna koji su to njegovi problemi kao i tisuće onih drugih koji su nas upoznali sa svojim problemima”, odgovorio mu je Glogoški.

“Ako je za hrvatsku državu problem 460 i nešto ratnih invalida prve skupine, mi ćemo se odreći svojih prava”, rekao je Glogoški.

Ercega se nitko ne sjeća kao člana postrojbe

Na taj Ercegov nastup i moraliziranje Glogoškome reagirala je Udruga branitelja Dubrovnika.

Udruga branitelja Dubrovnika demantirala je navode Zorana Ercega da je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, “nitko ga se ne sjeća kao člana te postrojbe, nema ga u popisu branitelja grada, a optužuju ga i za otuđenje video zapisa obrane Dubrovnika”, reagirala je udruga priopćenjem koje potpisuje predsjednik Izvršnog odbora Udruge branitelja Dubrovnika profesor Marko Mujan:

“Potaknuta sinoćnjom emisijom na Al Jazeera televiziji, u kojoj su gostovali predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški i samo prozvani protu prosvjednik i branitelj Zoran Erceg, Udruga branitelja Dubrovnika odlučila je reagirati i pozvati institucije pravne države da istraže ratni put i okolnosti ranjavanja navodnog branitelja.

Naime, Udruga branitelja Dubrovnika, tragom izjave Zorana Ercega da je tijekom Domovinskog rata i obrane Dubrovnika bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, stupila je u kontakt sa Joškom Koprivecom i Rudijem Butkovićem, pripadnicima navedene postrojbe.

Prema izjavi Rudija Butkovića, jednog od osnivača ONB-a, Zoran Erceg nikada nije bio pripadnik te časne i proslavljene postrojbe, ali je ostao upamćen kao navodni snimatelj, koji je u nedostatku vlastitih posudio video zapise pripadnika ONB-a koje nikada nije vratio.

Nakon više nego uspješnog djelovanja te održavanja Dubrovnika na životu, kao svojevrsna žila kucavica, a zbog prestanka opsade Dubrovnika, dana 31. prosinca 1992. godine Odred naoružanih brodova je raspušten.

Tijekom djelovanja ove postrojbe kroz nju je prošlo 118 pripadnika, a na odluci o raspuštanju su potpisi Rudija Butkovića, generala Nojka Marinovića i pokojnog pukovnika Aljoše Nikolića. Među tih 118 pripadnika nema imena Zorana Ercega, pa je očito, a i vrlo lako provjerljivo, da isti nikada nije bio pripadnik te postrojbe te da je svjesno lagao hrvatsku javnost.

U istoj emisiji Zoran Erceg je spominjao svoje ranjavanje no ni Joško Koprivec ni Rudi Butković nemaju nikakva saznanja o tom navodnom ranjavanju. Zbog svega navedenog pozivamo institucije pravne države da preispitaju ratni put navodnog branitelja Zorana Ercega, a sve zbog vjerojatnosti da je u navedenom dijelu taj ratni put moguće lažiran.

Zoran Erceg je javno, pred televizijskim kamerama, lagao hrvatskoj javnosti, pa postoji vjerojatnost da je uporište za svoje laži imao u možebitnoj lažiranoj dokumentaciji o pripadnosti različitim postrojbama.”, zaključuje se u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnik.

(Dalmacija danas / narod.hr)

 

Mladen Pavković: Zoran Erceg nije ništa drugo nego srbijansko-četnički provokator

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari