Pratite nas

Hrvatska

Krstičević: Kad bi se veličina našeg Matijaša mogla opisati u nekoliko riječi, one bi bile – nesebično davanje!

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov u utorak su u Marini nazočili obilježavanju 23. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata, general-bojnika Andrije Matijaša – Pauka, a Krstičević je istaknuo da bi se sva veličina Andrije Matijaša mogla opisati riječima – nesebično davanje.

Na groblju u Pozorcu članovi obitelji i izaslanstva položila su vijence na grobu Andrije Matijaša – Pauka, a u crkvi “Sv. Jakova” u Marini misu zadušnicu predvodio je vojni ordinarij mons. Jure Bogdan i župnik don Darko Poljak, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

„Ako bi se takva veličina mogla opisati u nekoliko riječi, one bi bile – nesebično davanje! Bila je čast biti u istom stroju s čovjekom u brigadi koju je s toliko ljubavi gradio – u našoj Četvrtoj, onoj koju je ratni ministar Gojko Šušak s pravom nazvao udarnom“, rekao je ministar Krstičević.

Naglasio je da hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu ima svoj puni smisao onda kada se nastavi izgradnja Hrvatske na svim područjima.

„Znam koliko bi general Matijaš bio sretan da vidi današnju Hrvatsku vojsku, onu kojoj je gradio temelje i s kojom je ostvarivao pobjede. Ali paradigmu jake vojske ne gradimo samo na opremi i naoružanju. Gradimo je na ljudima, jer upravo ljudi su temelj obrambenog sustava. Pokojni Matijaš nam je to svojim životom i potvrdio“, poručio je ministar obrane Krstičević.

General Šundov istaknuo je kako se osobno imao priliku uvjeriti u njegovo junaštvo i hrabrost i veličinu koju je imao kao čovjek.

„Uvijek je vodio računa o brizi za ljude i kako će drugi proći, a najmanje o sebi. To je zasigurno jedan dobar okvir za mlade časnike i pripadnike Hrvatske vojske i danas mi je drago što imamo priliku na ovaj način zahvaliti mu se za sve ono što je učinio u Domovinskom ratu“, rekao je general Šundov.

U povodu obilježavanja 23. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata u Marini je održana komemoracija u sklopu koje je prikazan dokumentarni film o Andriji Matijašu Pauku. U ime Predsjednice Republike i predsjednika Vlade RH ministar Krstičević zahvalio je svima koji su pridonijeli snimanju filma te se prisjetio ratnih dana koje je kao zapovjednik 4. gardijske brigade proveo s tim junakom Domovinskog rata, kojega naziva istinskim vođom i velikim čovjekom koji je u potpunosti bio posvećen svojoj domovini, ljudima i suborcima.

Okupljeni na skupu rekli su kako će Matijašev lik i njegov doprinos u stvaranju samostalne i neovisne hrvatske države ostati zauvijek zapamćeni, kao i njegova legendarna najava oslobađanja okupiranog teritorija Hrvatske: “Kad krenemo, gorjet će nebo i zemlja!”

Obilježavanju 23. obljetnice pogibije Andrije Matijaša – Pauka, nazočili su državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivan Vukić, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te predstavnici braniteljskih udruga Splitsko-dalmatinske županije.

General bojnik Andrija Matijaš Pauk (1947.-1995.) bio je pripadnik 4. gardijske brigade od 1992. godine, do svoje pogibije 9. listopada 1995., tijekom akcije “Južni potez”, u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić Grad u BiH.

Od prvih zarobljenih tenkova ustrojava oklopnu bojnu i postaje njezinim zapovjednikom. Nakon uspješnih borbi za Dubrovnik, tijekom kojih je najzapaženiju ulogu odigrao prilikom oslobađanja sela Uskoplje i Golubovog kamena, nastavlja nizati pobjede na šibenskom i zadarskom bojištu, a u operaciji “Maslenica” biva čak triput ranjen u istom danu.

Nizale su se akcije i operacije jedna za drugom – “Zima ’94”, “Skok-1”, “Skok-2”, “Ljeto ’95”, itd. Kao načelnik stožera uspješno vodi 4. gbr u pripremama za “Oluju”, a sa svojim tenkistima u Knin je ušao kao zamjenik zapovjednika te čuvene brigade OS RH. Posmrtno mu je dodijeljen čin general bojnika.

Njemu u spomen Četvrta gardijska brigada dobila je naziv “Pauci”, a danas s ponosom njegovo ime nosi i bojna u sastavu Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske.

Matijaševo ime nosi i Časnička škola Hrvatskog vojnog učilišta te jedna od vojarni Hrvatske vojske u Kninu.

(Hina)

Nemojte, molim vas, zaboraviti Andriju Matijaša Pauka!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Svjetlost dolazi”, u Iloku je u srijedu navečer obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta, koji su 17. listopada 1991. pod prijetnjom bivše JNA bili prisiljeni napustiti svoje domove i otići u progonstvo.

Kolona sjećanja je bila formirana od osobnih automobila u znak sjećanja na kolonu automobila, traktora, prikolica, kamiona i ostalih vozila kojima su Iločani i stanovnici Bapske, Šarengrada, Opatovca, Mohova u drugih napuštali svoje domove.

U koloni koja je 17. listopada 1991. napustila grad našlo se oko 10 tisuća Hrvata s iločkog područja, od kojih je bilo oko 4 tisuće Iločana, a ostali su bili mještani Tovarnika, Lovasa, Sotina, Bapske, Mohova, Opatovca i Šarengrada. Svi oni napustili su Ilok te preko mosta s Bačkom Palankom ušli u Srbiju odakle su u Hrvatsku ponovno ušli kod Lipovca te završili u progonstvu diljem Hrvatske.

U spomen na progonstvo i stradanje u agresiji 1991. ,vijence podno spomenika položila su i svijeće zapalila izaslanstva Grada Iloka, Vukovarsko-srijemske županije te stradalničkih i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.

Gradonačelnica Iloka Marina Budimir poručila je u prigodnom obraćanju kako današnji dan budi loša sjećanja, ali i zadovoljstvo što što je došlo do povratka u Ilok te je Iločanima pružena prilika da svoj grad učine još boljim mjestom za život.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari