Pratite nas

Hrvatska

Krstičević: Kad bi se veličina našeg Matijaša mogla opisati u nekoliko riječi, one bi bile – nesebično davanje!

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov u utorak su u Marini nazočili obilježavanju 23. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata, general-bojnika Andrije Matijaša – Pauka, a Krstičević je istaknuo da bi se sva veličina Andrije Matijaša mogla opisati riječima – nesebično davanje.

Na groblju u Pozorcu članovi obitelji i izaslanstva položila su vijence na grobu Andrije Matijaša – Pauka, a u crkvi “Sv. Jakova” u Marini misu zadušnicu predvodio je vojni ordinarij mons. Jure Bogdan i župnik don Darko Poljak, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

„Ako bi se takva veličina mogla opisati u nekoliko riječi, one bi bile – nesebično davanje! Bila je čast biti u istom stroju s čovjekom u brigadi koju je s toliko ljubavi gradio – u našoj Četvrtoj, onoj koju je ratni ministar Gojko Šušak s pravom nazvao udarnom“, rekao je ministar Krstičević.

Naglasio je da hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu ima svoj puni smisao onda kada se nastavi izgradnja Hrvatske na svim područjima.

„Znam koliko bi general Matijaš bio sretan da vidi današnju Hrvatsku vojsku, onu kojoj je gradio temelje i s kojom je ostvarivao pobjede. Ali paradigmu jake vojske ne gradimo samo na opremi i naoružanju. Gradimo je na ljudima, jer upravo ljudi su temelj obrambenog sustava. Pokojni Matijaš nam je to svojim životom i potvrdio“, poručio je ministar obrane Krstičević.

General Šundov istaknuo je kako se osobno imao priliku uvjeriti u njegovo junaštvo i hrabrost i veličinu koju je imao kao čovjek.

„Uvijek je vodio računa o brizi za ljude i kako će drugi proći, a najmanje o sebi. To je zasigurno jedan dobar okvir za mlade časnike i pripadnike Hrvatske vojske i danas mi je drago što imamo priliku na ovaj način zahvaliti mu se za sve ono što je učinio u Domovinskom ratu“, rekao je general Šundov.

U povodu obilježavanja 23. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata u Marini je održana komemoracija u sklopu koje je prikazan dokumentarni film o Andriji Matijašu Pauku. U ime Predsjednice Republike i predsjednika Vlade RH ministar Krstičević zahvalio je svima koji su pridonijeli snimanju filma te se prisjetio ratnih dana koje je kao zapovjednik 4. gardijske brigade proveo s tim junakom Domovinskog rata, kojega naziva istinskim vođom i velikim čovjekom koji je u potpunosti bio posvećen svojoj domovini, ljudima i suborcima.

Okupljeni na skupu rekli su kako će Matijašev lik i njegov doprinos u stvaranju samostalne i neovisne hrvatske države ostati zauvijek zapamćeni, kao i njegova legendarna najava oslobađanja okupiranog teritorija Hrvatske: “Kad krenemo, gorjet će nebo i zemlja!”

Obilježavanju 23. obljetnice pogibije Andrije Matijaša – Pauka, nazočili su državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivan Vukić, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te predstavnici braniteljskih udruga Splitsko-dalmatinske županije.

General bojnik Andrija Matijaš Pauk (1947.-1995.) bio je pripadnik 4. gardijske brigade od 1992. godine, do svoje pogibije 9. listopada 1995., tijekom akcije “Južni potez”, u sukobu sa srpskim snagama na ulazu u Mrkonjić Grad u BiH.

Od prvih zarobljenih tenkova ustrojava oklopnu bojnu i postaje njezinim zapovjednikom. Nakon uspješnih borbi za Dubrovnik, tijekom kojih je najzapaženiju ulogu odigrao prilikom oslobađanja sela Uskoplje i Golubovog kamena, nastavlja nizati pobjede na šibenskom i zadarskom bojištu, a u operaciji “Maslenica” biva čak triput ranjen u istom danu.

Nizale su se akcije i operacije jedna za drugom – “Zima ’94”, “Skok-1”, “Skok-2”, “Ljeto ’95”, itd. Kao načelnik stožera uspješno vodi 4. gbr u pripremama za “Oluju”, a sa svojim tenkistima u Knin je ušao kao zamjenik zapovjednika te čuvene brigade OS RH. Posmrtno mu je dodijeljen čin general bojnika.

Njemu u spomen Četvrta gardijska brigada dobila je naziv “Pauci”, a danas s ponosom njegovo ime nosi i bojna u sastavu Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske.

Matijaševo ime nosi i Časnička škola Hrvatskog vojnog učilišta te jedna od vojarni Hrvatske vojske u Kninu.

(Hina)

Nemojte, molim vas, zaboraviti Andriju Matijaša Pauka!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Američki vojni helikopteri izveli desant na poligon ‘Eugen Kvaternik’ kod Slunja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto; HV/ V. Jovanovac

Na međunarodnoj vojnoj vježbi Imediate Response 19, koja se održava na teritoriju Republike Hrvatske, 18. svibnja 2019. izvršen je zračni desant američkih snaga na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja.

Planiranim slijedom događaja, nakon zauzimanja ključnog terena vojarne “Josip Jović” u Udbini, u petak, 17. svibnja 2019. provedeno je ubacivanje izvidničkog elementa talijanskih specijalnih snaga na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, sa svrhom prikupljanja podataka o snazi, broju i razmještaju protivničkih snaga.

U subotu, 18. svibnja 2019. godine, 1. borbena zračna brigada američkih snaga nastavila je operacije provedbom zračnog desanta iz vojarne “Josip Jović” u Udbini na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, sa četiri helikoptera CH-47 Chinook i osam helikoptera UH-60 Black Hawk.

Zračni desant proveden je u četiri naleta, svaki nalet sastojao se od dva vala, a svaki val bio je formiran od dva helikoptera CH-47 Chinook i četiri helikoptera UH-60 Black Hawk. Tijekom četiri i pol sata desantirano je preko 400 pripadnika američkih snaga iz sastava 173. pješačke brigade Oružanih snaga SAD-a te velika količina opreme i lakih jurišnih vozila koja su prevezena kao podvješeni teret helikopterima CH-47 Chinook.

Završetkom zračnog desanta pripadnici 173. pješačke brigade Oružanih snaga SAD-a pripremaju se za zauzimanje objekata u području interesa.

Zračni desant provodi se sa svrhom zauzimanja ključnog terena, objekta ili infrastrukture u protivničkom zaleđu, iznenadnim i brzim ubacivanjem snaga helikopterima, uz maksimalno korištenje elementa iznenađenja.

Vježba Immediate Response 19 provodi se od 10. svibnja do 6. lipnja 2019. na teritoriju Hrvatske na vojnom poligonu “E. Kvaternik” Slunj i u vojarni “Josip Jović” Udbina, te na području Slovenije i Mađarske.

U vježbi sudjeluje 1600 pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, Slovenije, Mađarske, SAD-a, Albanije, Crne Gore, Kosova, Poljske, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Litve, Sjeverne Makedonije, BIH, Italije i Njemačke

Vježbu planira i usmjerava Zapovjedništvo američkih snaga za Europu (USEUCOM) s težištem na uvježbavanju snaga zemalja članica A-5 inicijative, priopćio je MORH

Hrvatska vojska sudjeluje u vježbi Immediate Response u sastavu multinacionalne bojne s mehaniziranom satnijom PATRIA, zapovjednom satnijom, satnijom za potporu i vodom vojne policije.

 

MORH: 17 savezničkih helikoptera doletjelo u vojarnu Udbina (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Angela Merkel: Izvjesno je pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru i eurozoni u idućem mandatu EK

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu je rekla kako je izvjesno da će se Hrvatska tijekom mandata nove Europske komisije pridružiti šengenskom prostoru i eurozoni.

“Pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom prostoru u nadolazećem mandatu Europske komisije je izvjesno. Ima još toga što treba učiniti, ali je Hrvatska na dobrom putu, a Njemačka tu želi biti partner”, kazala je njemačka kancelarka u Zagrebu na konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković je naglasio kako je Zagrebu važno da “šengenski prostor bude ono što je nekad bio”, zbog čega je potreban širi dogovor unutar EU-a kako bi se ponovno vratio slobodan protok ljudi.

Njemački novinar televizije ARD premijera je upitao o izvještajima o navodnom okrutnom tretmanu policije prema ilegalnim migrantima koji prelaze hrvatsku granicu.

“Hrvatska u tom procesu ima 6500 svojih policajaca koji kontroliraju granicu, a u procesu kontrole granice poštujemo naše nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu.

“Želimo da kontrolu ulazaka na naš teritorij rade one tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa i to na najgori način, zarađujući na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članice EU-a”.

Njemačka kancelarka istaknula je da Berlin “načelno podržava” europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali da “pritom treba uzeti u obzir da kriteriji moraju biti ispunjeni”.

Njemačka predsjeda Europskom unijom nakon Hrvatske koja tu funkciju preuzima u prvom polugodištu iduće godine te je kao jedan od svojih prioriteta odredila jačanje europske perspektive jugoistoka Europe. Plenković je u tom kontekstu podsjetio na sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana koji će se iduće godine održati u Zagrebu na temu proširenja.

Hrvatski premijer izrazio je ambiciju da se tijekom hrvatskog predsjedanja donese i europski proračun, a s njemačkom kancelarkom je razgovarao o usklađivanju strateških ciljeva tijekom dva predsjedanja tijekom kojih će dvije države, po riječima kancelarke, “tijesno surađivati”.

Kancelarka je istaknula kako 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, te 2,5 milijuna njemačkih turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku čine most između dviju država.

Naglasila je kako Njemačka želi postići da članstvo u EU-u dovede do daljnjeg gospodarskog rata i blagostanja u Hrvatskoj kako bi ljudi imali dobre uvjete za rad i život, te da se i to mora uzeti u obzir u novoj financijskoj perspektivi, no i da “sve ključne brojke pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom”.

“Moramo u Europi zadržati mir, sigurnost i slobodu ako želimo poslati signal protiv svake vrste populizma, a Hrvatska i Njemačka slijede taj put”, poručila je.

Na pitanje njemačkog novinara o novonastaloj političkoj krizi u Austriji i skupu ekstremno desnih stranaka u Milanu u subotu, Merkel je upozorila kako “postoje struje koje preziru europske vrijednosti i žele uništiti našu zajednicu – da se ne štite manjine, da se u pitanje dovode ljudska prava i slično”.
“Moramo vrlo odlučno postupati protiv toga”, upozorila je.

Plenković i Merkel podsjetili su kako je Njemačka najvažniji trgovinski partner Hrvatske s trgovinskom razmjenom od 5,3 milijarde eura, no da se investicije mogu poboljšati, posebice na području digitalne infrastrukture.

Merkel je u Zagreb doputovala kako bi dala podršku pred europske izbore. U Zagrebu je i kandidat EPP-a za čelnika Europske komisije Manfred Weber i kasnije će se s njim obratiti na predizbornom skupu HDZ-a koji će se održati u zagrebačkoj Ciboni.

Weber je član Kršćansko-socijalne unije, bavarske sestrinske stranke kancelarkine Kršćansko-demokratske unije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari