Pratite nas

Hrvatska

Krstičević: Moramo biti ponosni na akciju Medački džep

Objavljeno

na

Foto: Hina

U Gospiću je danas 9. rujna svečano i dostojanstveno obilježena 25. obljetnica operacije Medački džep u nazočnosti visokih vojnih i civilnih dužnosnika među kojima su bili izaslanik predsjednika Vlade RH Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH-a Ante Deur, savjetnik za branitelje, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Marijan Kustić, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, generali Ante Gotovina i Mladen Markač, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Ivan Vukić, župan Ličko senjske županije Darko Milinović, gradonačelnici Gospića, Otočca i Udbine te hrvatski branitelji sudionici operacije i članovi obitelji poginulih, priopćio je MORH

Obilježavanje je počelo budnicom gradskim ulicama u izvođenju Orkestra OS te misom za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Nakon mise na Spomenik hrvatskim braniteljima u središtu grada položen je zajednički vijenac obitelji poginulih sudionika VRO “Medački džep” te zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske.

Gospićkim ulicama potom su u mimohodu prošli postroji ratnih zastava postrojbi iz Domovinskog rata, vatrogasaca, hrvatskih branitelja, povijesnih postrojbi i visoki državni i vojni uzvanici te je u kinu “Corso” održana svečana akademija uz podsjećanje na tijek operacije, a prikazan je i film o VRO “Medački džep” autora Nenada Šestića pod nazivom “Pobjednici”.

U prigodnom obraćanju izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je svim hrvatskim braniteljima i pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova na uspješno provedenoj operaciji, posebno braniteljima s prostora Like, a s posebnom zahvalnošću prisjetio se onih koji su za našu slobodu položili svoje živote. Istaknuo je zadovoljstvo što hrvatski branitelji čuvaju uspomene i vrijednosti Domovinskog rata podsjetivši kako je u spomen na poginule i na inicijativu veterana 9. gardijske brigade podignuto spomen obilježje u Ljubovu koje nosi naziv “Pobjednik”.

“Operacija “Medački džep” nakon prethodno uspješno provedene operacije Maslenica bila je nastavak povratka okupiranih hrvatskih teritorija. Uspješno planirana i provedena operacija rezultirala je otklanjanjem i potpunim neutraliziranjem topničke ugroze grada Gospića i oslobođenja ovog teritorija Republike Hrvatske. U organizacijskom smislu ova je operacija pokazala da je Hrvatska vojska dosegla razinu organiziranosti i opremljenosti koja je omogućila izvođenje složenih vojnih akcija i operacija, a u strateškom smislu da ima sposobnosti da sama može osloboditi okupirani teritorij”, podsjetio je ministar Krstičević te istaknuo kako je ovom akcijom osnažena vjera u pobjednički karakter Hrvatske vojske, sačuvan Velebit i nastavljeno daljnje oslobađanje  zemlje.

“Ova Vlada trajno čuva sjećanje na Domovinski rat i vraća povezanost hrvatske vojske s hrvatskim narodom”, kazao je ministar ističući važnost očuvanja identiteta, tradicije i uspomene na Domovinski rat te prenošenja sadašnjim i budućim naraštajima hrvatskih vojnika u naslijeđe pobjednički duh i požrtvovnost hrvatskih branitelja.

Stoga je i vojarna u Gospiću preimenovana u čast i spomen na slavnu ratnu 9. brigadu Hrvatske vojske, legendarne Vukove, a tradiciju 9. brigade danas nastavlja bojna Vukova u sastavu gardijske mehanizirane brigade.

Ministar je podsjetio i na veliki angažman i pomoć vojske na ovom području tijekom proteklih zimskih mjeseci u otklanjanju posljedica snježnog nevremena te istaknuo na kraju kako vojska neće napusti ovaj grad ni ovo područje. Zahvaljujući svim hrvatskim braniteljima za današnji mir i slobodu, ministar Krstičević poručio je: “Drago mi je što hrvatski vojnik danas živi i radi u Gospiću”.

Izaslanik Predsjednice i savjetnik za branitelje Ante Deur prenio je braniteljima poštovanje Predsjednice te im zahvalio na snazi i vjeri s kojom su branili i oslobađali domovinu. Ova je operacija pokazala da je Hrvatska vojska spremna za “Oluju”, kazao je Deur te istaknuo kako emocije tog vremena treba prenositi na buduće  naraštaje.

Marijan Kustić izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora kazao je kako se ove obljetnice Hrvatska ne treba sramiti jer branili smo svoje, a borba za Domovinu bila je časna i uzvišena zadaća. Naši poginuli branitelji dali su nam budućnost, kazao je te uvijek trebamo svjedočiti o njihovom domoljublju i žrtvi.

Josip Dragičević, sin poginulog branitelja u operaciji, podsjetio je kako su djeca poginulih branitelja odrastala s osjećajem tuge ali i ponosa jer su potomci najhrabrijih hrvatskih vitezova, onih koji su omogućili da živimo u slobodnoj Hrvatskoj, te kazao kako je obaveza svih nas čuvanje Domovine za koju su ginuli njihovi očevi i majke.

Operacija je poduzeta zbog  neizdrživog stanja na bojištu u kojem se Gospić nalazio u poluokruženju i bio izložen stalnim napadima neprijateljskog topništva te vrlo složene situacije obrane na Velebitu. Bila je to napadna operacija ograničenog karaktera, taktičke razine, s ciljem sprečavanja napada na grad i okolicu te osiguravanja uvjeta za potpunu kontrolu važnih točaka na Velebitu. Počela je u svitanje 9. rujna 1993. zajedničkim djelovanjem Hrvatske vojske i specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH .

Zapovjedno mjesto bilo je u vojarni “Eugen Kvaternik” u Gospiću, a izdvojeno zapovjedno mjesto u Bilaju. Postrojbe za napad prikriveno su dovedene polazne položaje, a početak napada hrvatskih snaga obilježila je jaka topnička priprema po točno definiranim vojnim ciljevima među kojima je precizno pogođeno zapovjedno mjesto 2. bataljuna 9. gračačke brigade i njegovo središte veze u Medku te je na svim smjerovima napada probijena neprijateljska obrana.

U samo nekoliko sati hrvatske snage oslobodile su oko 225 km kvadratnih okupiranoga teritorija tzv. Medačkog džepa koji je obuhvaćao tri sela Počitelj, Čitluk i Divoselo, odakle je srpsko topništvo razaralo Gospić. Uspješno izvedenom operacijom, otklonjen je dio topničke ugroze grada Gospića, skraćena je crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit te je trajno onemogućena težnja agresora da izbijanjem na jadransku obalu razdvoji Hrvatsku na dva dijela.

Sljedećih dana, od 10. do 14. rujna, hrvatske snage odbile su protuudar neprijateljskih snaga te su učvrstile dostignute položaje. No Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo je povlačenje Hrvatske vojske na položaje uspostavljene prije 9. rujna 1993., što je ona i učinila te su to područje zaposjeli su pripadnici Kanadskog bataljuna UNPROFOR-a.

U vojno redarstvenoj operaciji Medački džep u napadnim i obrambenim djelovanjima na hrvatskoj strani sudjelovali su pripadnici 9. gardijske brigade te skupnih snaga 19 Specijalnih jedinica policije MUP-a RH, kao i pripadnici domobranskih bojni Gospić i Lovinac, 263. Izvidničke satnije ZP-a Gospić, 71. bojne Vojne policije Rijeka i 111. brigade.

Tijekom borbenih djelovanja pa do povlačenja hrvatskih snaga, od 9. do 17. rujna 1993., poginulo je ukupno 6 pripadnika Hrvatske vojske i  7 pripadnika postrojbi specijalne policije MUP-a, a 53 su ranjena.

U sklopu obilježavanja ove važne obljetnice održan je i letački program akrogrupe Krila Oluje te su visoki dužnosnici na središnjem gradskom trgu obišli taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme, priopćio je MORH

Foto: MORH / T. Brandt

 

9. rujna 1993. – Operacija Medački džep

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Uručeni ugovori HRZZ-a za istraživanje koronavirusa vrijedni 14 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna istraživanja su važna što potvrđuju i ugovori uručeni u petak voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati HRZZ.

Ugovori o finaciranju najbolje rangiranih projekata s natječaja “Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)”, što ga je 20. ožujka ove godine raspisala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) ,uručeni su u petak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, upravljanja krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.

Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme –  ”Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19″ i “Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19”, te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme “Društveni aspekti COVID-19 pandemije” i “Obrazovni aspekti pandemije”. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će finacirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.

Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu 

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvaliteljnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.

Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da “moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD – higijena, dezinfekcija i distanca”.

Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvaliteno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.

Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao inteektualnog angažmana.

Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.

Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.

Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.

Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.

Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje ‘vojska’ znanstvenika.

Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstevne zajednice.

Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije

Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.

Projekti i njihovi nositelji su – doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt:”Otpornost hrvatskog adruštva uslijed COVID-19 pandemije – SOCRES”, doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt “Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2”.

Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta “Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa”, dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta “Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg).”

Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta “Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19.”

Nositeljica projekta “Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19” je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta “Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima”.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta “Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu”, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta “Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta “Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Beroš o novim mjerama: Maske će biti obvezne za neke djelatnosti

Objavljeno

na

Objavio

U Banskim dvorima danas je održana sjednica Vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, nakon koje je ministar zdravstva Vili Beroš najavio nove mjere, poput obveze nošenja maski u nekim djelatnostima te povišenja kriterija za ulazak u zemlju.

Beroš je u izjavi novinarima rekao da razgovaraju o svim potrebnim mjerama te da će danas biti utanačene. Dodao je da je potpuno jasno da su okupljanja ta koja zadnjih dana uzrokuju povećan broj oboljelih te da su se u novim mjerama okrenuli prema okupljanjima, ali na način da ih neće zabraniti, već će naglasiti sve epidemiološke mjere koje su dosad polučile rezultate.

– Uz to svi koji organiziraju okupljanja morat će se malo više potruditi da poštuju epidemiološke mjere, ali i da vode evidenciju o broju i imenima svih sudionika, rekao je Beroš. Dodao je da su predvidjeli i određeni nadzor koji je očigledno potreban.

Situacija na granicama je znatno poboljšana, ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u nekim susjednim zemljama povisit ćemo kriterije za ulazak u RH i uvesti nove epidemiološke mjere samoizolacije u trajanju od 14 dana, ili samoizolacije koja će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR-testiranja, rekao je Beroš.

– To će se odnositi samo na građane koji nisu građani EU-a, odnosno hrvatski građani, rekao je.

Najavio je i novu uputu koja će definirati upotrebu zaštitnih maski u određenim djelatnostima gdje je najveći rizik za širenje infekcije.

– Za neke djelatnosti će biti obavezna. Ugostiteljstvo, trgovina, sve ono gdje je stvarno mogućnost širenja infekcija najveća, poručio je Beroš.

Beroš je rekao i da je broj novozaraženih veći od sto, ali da se točan broj još ne zna.

Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, koja se, kako je rekao Beroš, sa znanstvenog aspekta bavi ovom problematikom, rekla je kako misli da rade dobar posao jer ih ima dovoljno s različitim ekspertizama.

– Mislim da mjere koje će, ako će uslijediti i kada će uslijediti, nisu donesene bez dubokog promišljanja za dobrobit hrvatskog društva. Mislim da svi moramo biti svjesni da moramo preuzeti odgovornost, svatko za sebe, a isto tako i za društvo u cjelini, rekla je Ambriović Ristov.

– O mjerama ćete čuti kada za to dođe vrijeme, dodala je.

Rekle je i da cjepiva vrlo vjerojatno neće biti na jesen.

– Mi se moramo pripremiti da cjepiva možda neće biti godinu-dvije i moramo naučiti živjeti s ovim virusom i održati gospodarstvo i održati moral i ne posustati, rekla je Ambriović Ristov.

– Poštovanjem svih mjera koje Stožer donese mislim da se opet možemo vratiti gotovo na nulu zaraženih, rekla je Ambriović Ristov.

Rekla je i da je virus ostao isti.

Beroš je rekao da se na sastanku nije razgovaralo o većem broju testiranja.

Rekao je i da će, ako situacija bude zahtijevala, a u ovom trenutku misli da zahtijeva, razmisliti o ponovnom održavanju konferencija za medije Stožera civilne zaštite.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari