Pratite nas

Hrvatska

Krstičević: Moramo biti ponosni na akciju Medački džep

Objavljeno

na

Foto: Hina

U Gospiću je danas 9. rujna svečano i dostojanstveno obilježena 25. obljetnica operacije Medački džep u nazočnosti visokih vojnih i civilnih dužnosnika među kojima su bili izaslanik predsjednika Vlade RH Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH-a Ante Deur, savjetnik za branitelje, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Marijan Kustić, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, generali Ante Gotovina i Mladen Markač, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Ivan Vukić, župan Ličko senjske županije Darko Milinović, gradonačelnici Gospića, Otočca i Udbine te hrvatski branitelji sudionici operacije i članovi obitelji poginulih, priopćio je MORH

Obilježavanje je počelo budnicom gradskim ulicama u izvođenju Orkestra OS te misom za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Nakon mise na Spomenik hrvatskim braniteljima u središtu grada položen je zajednički vijenac obitelji poginulih sudionika VRO “Medački džep” te zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske.

Gospićkim ulicama potom su u mimohodu prošli postroji ratnih zastava postrojbi iz Domovinskog rata, vatrogasaca, hrvatskih branitelja, povijesnih postrojbi i visoki državni i vojni uzvanici te je u kinu “Corso” održana svečana akademija uz podsjećanje na tijek operacije, a prikazan je i film o VRO “Medački džep” autora Nenada Šestića pod nazivom “Pobjednici”.

U prigodnom obraćanju izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je svim hrvatskim braniteljima i pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova na uspješno provedenoj operaciji, posebno braniteljima s prostora Like, a s posebnom zahvalnošću prisjetio se onih koji su za našu slobodu položili svoje živote. Istaknuo je zadovoljstvo što hrvatski branitelji čuvaju uspomene i vrijednosti Domovinskog rata podsjetivši kako je u spomen na poginule i na inicijativu veterana 9. gardijske brigade podignuto spomen obilježje u Ljubovu koje nosi naziv “Pobjednik”.

“Operacija “Medački džep” nakon prethodno uspješno provedene operacije Maslenica bila je nastavak povratka okupiranih hrvatskih teritorija. Uspješno planirana i provedena operacija rezultirala je otklanjanjem i potpunim neutraliziranjem topničke ugroze grada Gospića i oslobođenja ovog teritorija Republike Hrvatske. U organizacijskom smislu ova je operacija pokazala da je Hrvatska vojska dosegla razinu organiziranosti i opremljenosti koja je omogućila izvođenje složenih vojnih akcija i operacija, a u strateškom smislu da ima sposobnosti da sama može osloboditi okupirani teritorij”, podsjetio je ministar Krstičević te istaknuo kako je ovom akcijom osnažena vjera u pobjednički karakter Hrvatske vojske, sačuvan Velebit i nastavljeno daljnje oslobađanje  zemlje.

“Ova Vlada trajno čuva sjećanje na Domovinski rat i vraća povezanost hrvatske vojske s hrvatskim narodom”, kazao je ministar ističući važnost očuvanja identiteta, tradicije i uspomene na Domovinski rat te prenošenja sadašnjim i budućim naraštajima hrvatskih vojnika u naslijeđe pobjednički duh i požrtvovnost hrvatskih branitelja.

Stoga je i vojarna u Gospiću preimenovana u čast i spomen na slavnu ratnu 9. brigadu Hrvatske vojske, legendarne Vukove, a tradiciju 9. brigade danas nastavlja bojna Vukova u sastavu gardijske mehanizirane brigade.

Ministar je podsjetio i na veliki angažman i pomoć vojske na ovom području tijekom proteklih zimskih mjeseci u otklanjanju posljedica snježnog nevremena te istaknuo na kraju kako vojska neće napusti ovaj grad ni ovo područje. Zahvaljujući svim hrvatskim braniteljima za današnji mir i slobodu, ministar Krstičević poručio je: “Drago mi je što hrvatski vojnik danas živi i radi u Gospiću”.

Izaslanik Predsjednice i savjetnik za branitelje Ante Deur prenio je braniteljima poštovanje Predsjednice te im zahvalio na snazi i vjeri s kojom su branili i oslobađali domovinu. Ova je operacija pokazala da je Hrvatska vojska spremna za “Oluju”, kazao je Deur te istaknuo kako emocije tog vremena treba prenositi na buduće  naraštaje.

Marijan Kustić izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora kazao je kako se ove obljetnice Hrvatska ne treba sramiti jer branili smo svoje, a borba za Domovinu bila je časna i uzvišena zadaća. Naši poginuli branitelji dali su nam budućnost, kazao je te uvijek trebamo svjedočiti o njihovom domoljublju i žrtvi.

Josip Dragičević, sin poginulog branitelja u operaciji, podsjetio je kako su djeca poginulih branitelja odrastala s osjećajem tuge ali i ponosa jer su potomci najhrabrijih hrvatskih vitezova, onih koji su omogućili da živimo u slobodnoj Hrvatskoj, te kazao kako je obaveza svih nas čuvanje Domovine za koju su ginuli njihovi očevi i majke.

Operacija je poduzeta zbog  neizdrživog stanja na bojištu u kojem se Gospić nalazio u poluokruženju i bio izložen stalnim napadima neprijateljskog topništva te vrlo složene situacije obrane na Velebitu. Bila je to napadna operacija ograničenog karaktera, taktičke razine, s ciljem sprečavanja napada na grad i okolicu te osiguravanja uvjeta za potpunu kontrolu važnih točaka na Velebitu. Počela je u svitanje 9. rujna 1993. zajedničkim djelovanjem Hrvatske vojske i specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH .

Zapovjedno mjesto bilo je u vojarni “Eugen Kvaternik” u Gospiću, a izdvojeno zapovjedno mjesto u Bilaju. Postrojbe za napad prikriveno su dovedene polazne položaje, a početak napada hrvatskih snaga obilježila je jaka topnička priprema po točno definiranim vojnim ciljevima među kojima je precizno pogođeno zapovjedno mjesto 2. bataljuna 9. gračačke brigade i njegovo središte veze u Medku te je na svim smjerovima napada probijena neprijateljska obrana.

U samo nekoliko sati hrvatske snage oslobodile su oko 225 km kvadratnih okupiranoga teritorija tzv. Medačkog džepa koji je obuhvaćao tri sela Počitelj, Čitluk i Divoselo, odakle je srpsko topništvo razaralo Gospić. Uspješno izvedenom operacijom, otklonjen je dio topničke ugroze grada Gospića, skraćena je crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit te je trajno onemogućena težnja agresora da izbijanjem na jadransku obalu razdvoji Hrvatsku na dva dijela.

Sljedećih dana, od 10. do 14. rujna, hrvatske snage odbile su protuudar neprijateljskih snaga te su učvrstile dostignute položaje. No Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo je povlačenje Hrvatske vojske na položaje uspostavljene prije 9. rujna 1993., što je ona i učinila te su to područje zaposjeli su pripadnici Kanadskog bataljuna UNPROFOR-a.

U vojno redarstvenoj operaciji Medački džep u napadnim i obrambenim djelovanjima na hrvatskoj strani sudjelovali su pripadnici 9. gardijske brigade te skupnih snaga 19 Specijalnih jedinica policije MUP-a RH, kao i pripadnici domobranskih bojni Gospić i Lovinac, 263. Izvidničke satnije ZP-a Gospić, 71. bojne Vojne policije Rijeka i 111. brigade.

Tijekom borbenih djelovanja pa do povlačenja hrvatskih snaga, od 9. do 17. rujna 1993., poginulo je ukupno 6 pripadnika Hrvatske vojske i  7 pripadnika postrojbi specijalne policije MUP-a, a 53 su ranjena.

U sklopu obilježavanja ove važne obljetnice održan je i letački program akrogrupe Krila Oluje te su visoki dužnosnici na središnjem gradskom trgu obišli taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme, priopćio je MORH

Foto: MORH / T. Brandt

 

9. rujna 1993. – Operacija Medački džep

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zoran Milanović: Bit ću konstruktivni faktor

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović svečano je u utorak pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem prisegnuo za 5. predsjednika Republike Hrvatske, obvezavši se na vjernost Ustavu.

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, prisegnuo je Milanović na svečanosti u predsjedničkom Uredu na Pantovčaku, držeći ruku na Ustavu.

Potom je prisegu i potpisao, a u tijeku je njegov inauguracijski govor.

Uslijedit će i domjenak za uzvanike, a zatim će Grabar-Kitarović i Milanović otići u Kabinet predsjednice Republike na primopredaju dužnosti.

Milanović će nakon toga kod glavnog ulaza Ureda ispratiti Grabar-Kitarović koja odlazi s Pantovčaka.

Dužnost predsjednika Milanović počinje obnašati u srijedu, kada će potpisati i prve odluke o imenovanjima ljudi koji će biti dio njegovog Kabineta na Pantovčaku.

Za predstojnika Ureda predsjednika imenovat će Orsata Miljenića koji je bio i voditelj njegove kampanje na predsjedničkim izborima, za glasnogovornika Nikolu Jelića, koji je glasnogovornik bio i u kampanji, a očekuje se i još nekoliko odluka o imenovanjima.

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u utorak da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.

“Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene – predsjedniku Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i datim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali sam uvjeren, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera”, rekao je Milanović u inauguracijskom govoru.

“Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego – konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava”, kazao je Milanović.

U vanjskoj politici fokusirat će se također, kaže, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. “Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja”, dodao je.

Molim zrno razumijevanja za svoje greške

Zamolio je unaprijed “zrno razumijevanja za svoje greške, jer te greške nikad neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize”. “Nikad nisu niti bile. Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”, poručio je novi predsjednik Republike.

Pritom, istaknuo je, ne pristaje na to da je greška ili neka nesreća kad postoje razilaženja u mišljenjima i stavovima. “Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u sumnju motivaciju i patriotizam. Svakoga dana borit ću se za podršku građana u prokazivanju te štetne prakse koja nas prati, evo, već tri desetljeća”, naglasio je.

Pritom je ustvrdio da je patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. “Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili – i čine – boljima, slobodnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život”, ustvrdio je Milanović.

Istaknuo je da patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su poginuli i koji su patili za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. “Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratila naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća”, dodao je.

Naša obaveza i odgovornost je da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili isključenim

Milanović je poručio da su ratovi gotovi te da je danas naša obaveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je – drukčija ili drukčiji.

“Kad kažem drukčija, mislim i – slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama”, poručio je.

Naglasio da naša budućnost ovisi, ponajprije, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života. Dodao je i da naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi, “a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija”.

Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, ističe, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Milanović smatra da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.

Ističući da je Hrvatska domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika, poručio je i da su osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog raslojavanja.

“Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam. Živjeli, živjela Republika Hrvatska!”, zaključio je Milanović svoj govor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Viceadmiral Hranj na čelu Glavnog stožera

Objavljeno

na

Objavio

Viceadmiral Robert Hranj, glavni direktor Glavnog stožera, od 1. ožujka trebao bi biti novi načelnik Glavnog stožera, doznaje Jutarnji list.

Njegovo se ime nalazi u prijedlogu Vlade upućenom saborskom Odboru za obranu koji će o tome raspravljati na sjednici u četvrtak. Hranj bi na tom mjestu trebao zamijeniti generala Mirka Šundova, kojem 29. veljače istječe četverogodišnji mandat, navodi dnevnik u broju od utorka.

Prema važećem zakonu, ista osoba može biti izabrana na samo jedan mandat načelnika Glavnog stožera.

Saborski Odbor za obranu izdaje mišljenje na prijedlog Vlade. Nakon pribavljenog mišljenja nadležnog odbora Vlada prijedlog upućuje predsjedniku Zoranu Milanoviću koji imenuje načelnika Glavnog stožera.

Kako Jutarnji neslužbeno doznaje, problema oko imenovanja Hranja za prvog čovjeka vojske ne bi trebalo biti jer su već obavljene konzultacije između Vlade i Milanovića i postignut je dogovor o tom imenovanju. Uostalom, prema istim izvorima, Hranj je i bio Milanovićev izbor za ovu poziciju.

Tako je imenovanje načelnika Glavnog stožera zapravo prvi dogovor premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića. No, za vojsku je puno važnija činjenica da će prvi put u njezinoj povijesti na čelu Hrvatske vojske biti mornar, pripadnik Hrvatske ratne mornarice, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari