Pratite nas

Vijesti

Krstičević: NATO traži od RH da za mjesec i pol napravi plan za povećanje izdvajanja za obranu na dva posto

Objavljeno

na

Foto: MORH

Hrvatska treba za šest tjedana imati konkretan plan kako povećati izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a do 2024. godine, izjavio je u petak u Bruxellesu potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

“NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske. Za šest tjedana je sastanak šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a u Londonu i NATO smatra da Hrvatska mora doći s konkretnim planom kako doći do izdvajanja od dva posto”, rekao je ministar Krstičević koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a.

Čelnici zemalja Sjevernoatlantskog saveza obvezali su se na samitu u Walesu 2014. godine da u razdoblju od deset godina, do 2024. trebaju povećati izdvajanje za obranu na najmanje dva posto BDP-a, od čega najmanje 20 posto za modernizaciju i opremu. Na tome posebno inzistira američki predsjednik Donald Trump od početka svoga mandata.

Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja između 1,71 i 1, 75 posto BDP-a.
Krstičević kaže da će poruke NATO-a prenijeti predsjedniku Vlade i predsjednici Republike.
Hrvatska može povećati izdvajanje za obranu nabavom borbenih zrakoplova.

Nakon što je propao posao nabave zrakoplova od Izraela, pokrenut je drugi proces koji vodi međuresorno povjerenstvo. Prva faza toga procesa, slanje upita zemljama koje su zainteresirane prodati zrakoplove Hrvatskoj je završena, a druga faza kada će se od određenih država tražiti konkretne ponude trebala bi krenuti uskoro.

“Nadam se da će međuresorno povjerenstvo vrlo skoro krenuti s drugom fazom i tražiti od određenih država konkretne ponude koje će onda za to dobiti rok od nekoliko mjeseci”, rekao je Krstičević.

Na upit je li novi američki ministar obrane Mark Esper, s kojim je u četvrtak razgovarao, upoznat s pitanjem nabave borbenih zrakoplova za Hrvatsku vojsku, Krstičević je rekao da Esper upoznat sa svim aktivnostima u odnosima SAD-a i Hrvatske.

“Ja sam ga upoznao s planovima razvoja HV-a i on je ponovio da je SAD spreman i dalje vrlo intenzivno pomagati razvoj HV-a”, rekao je Krstičević.
Krstičević je rekao da su Sjedinjene Države ključni partner i saveznik Hrvatske, da surađuju u puno područja, “a tri su prioretna”.

Prvi prioritet je izgradnja sposobnosti HV-a kroz opremanje i modernizaciju, razvoj interoperabilnosti, zajedničke vojne vježbe i izobrazba, drugi je doprinos međunarodnoj sigurnosti kroz zajedničkoj sudjelovanje u operacijama i treći vrlo važan je promicanje stabilnosti u jugoistočnoj Europi kroz pomoć državama aspiranticama da uđu u NATO, pri čemu je Hrvatska već pomagala Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji i preostaje još Bosna i Hercegovina.

Ministar Krstičević je na marginama dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO-a imao niz bilateralnih susreta. Posjet završava bilateralnim susretom s njemačkom ministricom Annegret Kramp-Karrenbauer. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Željko Rohatinski iznenada preminuo u 68. godini

Objavljeno

na

Objavio

Iznenada je u 68. godini života preminuo bivši guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je u dva mandata obavljao dužnost guvernera Hrvatske narodne banke.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da ‘odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića’.

Vijest o smrti bivšeg guvernera potvrđeno je Tportalu od izvora iz bankarskih krugova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petir: Ružno je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/N1

Bivša europarlamentarka Marijana Petir u N1 Studiju uživo komentirala je predstojeće predsjedničke izbore.

Na pitanje hoće li iskoristiti svoj politički potencijal koji je zaradila na europskim izborima kako bi sugerirala onima koji su za nju glasali za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima, Petir kaže da ona to ne može učiniti.

“Moja lista osvojila je 50.000 glasova na izborima za EU parlament i vjerujem da ćemo s tim glasovima ući u borbu za parlamentarne izbore. Potrebno nam je uvesti reda da nam se ne bi dogodilo da nemamo koga birati i da biramo manje zlo. U sljedećim mjesecima pripremamo se za parlamentarne izbore. Uvijek je izazovno nastupati kao nezavisna osoba, za sada nemamo u planu osnivanje nove stranke.

Na predsjedničkim izborima ne mogu reći ljudima za koga da glasaju, ali mislim da mogu reći svoje mišljenje. Čini mi se, zahvaljujući djelovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nema nikoga tko ne zna za Hrvatsku, ne samo u političkim krugovima, nego i kod običnih ljudi. Taj je dio posla predsjednica dobro odradila. Na unutrašnjem političkom planu je velik problem demografije digla na vidljivu razinu, natjerala je vladu da krene s konkretnim mjerama, bila je stalno na terenu, obilazila županije… To su neki argumetni koji idu u prilog aktualnoj predsjednici, ali ne treba umanjiti važnost ni vrijednost niti jednog kandidata. Na dnevnoj se razini stalno nešto događa i prilično je burno.

U ovoj mi se kampanji ne sviđa nedostatak međusobnog poštovanja među kandidatima. Ružno mi je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici. Uvijek se može reći sve i bez vrijeđanja”, kazala je Marijana Petir.

Škoro kaže da je glas za Kolindu Grabar-Kitarović glas za Plenkovića.

“Ne vidim tu povezanost. Predsjednicu gledam kao neovisnu osobu, i neovisnu od establišmenta HDZ-a. Predsjednica je pokazala da zna obavljati svoj posao, a Zoran Milanović je pokazao što zna i ne zna dok je bio premijer i ne može dobiti moju podršku, a kod Škore nismo sigurni u kom smjeru ide.

Miroslav Škoro je rekao da će ići na Hod za život i to me oduševilo, a rekao je da Dan antifašističke borbe treba zadržati, dok se kod pitanja Titove biste u predsjedničkom uredu nije se odredio. Poruke koje šalje u diskoraku su s onim što se prezentira”, kazala je Petir.

Koga od kandidata vidite u drugom krugu?

“Birači će to najbolje odrediti. Sva su tri kandidata po anketama u razini statističke pogreške, ali smatram da Milanović nije kvalificiran biti predsjednik, jer je na mjestu predsjednika vlade pokazao da taj posao ne zna i ne želi obavljati i da mu nije pretjerano stalo do Hrvatskog naroda.

Kad analiziramo unazad nekoliko izbornih ciklusa, možemo zaključiti da neke populističke poruke padaju na plodno tlo. To nije čudno, ljudima je dosta establišmenta, ne dobivaju ono što su očekivali i traže nešto novo. U tom traženju se događa da se izaberu oni koji šalju  lijepe poruke i nemaju iskustvo vođenja vlasti, a kada dođu na vlast postanu destruktivni. Mislim da je jasno što nam se na parlamentarnim izborima dogodilo, te su se opcije ispuhale, a to se i na europskim izborima dogodilo.

Čini mi se da oko nekih važnih pitanja kandidati trebaju biti dovoljno hrabri i izreći svoje mišljenje”, kazala je Petir u N1 Studiju .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari