Pratite nas

Razgovor

Krstičević: Njegujemo i poštujemo vrijednosti Domovinskog rata koje su bile zaboravljene

Objavljeno

na

Ministar obrane Damir Krstičević u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju istaknuo je kako Hrvatska vojska mora biti solidarna s ostatkom društva.

Ova Vlada od 2017. kontinuirano povećava izdvajanja za obranu. Ukupno je obrambeni proračun povećan za milijardu kuna, što nam omogućuje unaprjeđenje i modernizaciju, istaknuo je ministar obrane i potpredsjednik hrvatske Vlade.

Rezimirate li svoj dosadašnji ministarski mandat, jeste li zadovoljni učinjenim?

Uspoređujući stanje kada sam preuzeo Ministarstvo obrane2016. gdoine i danas, smatram kako možemo itekako biti zadovoljni postignutim. Hrvatskom vojniku smo vratili ponos i dostojanstvo kakvo je imao u Domovinskom ratu!

Značajno smo povećali obrambeni proralun. Svaka kuna utrošena je namjenski, kako bi našem vojniku, dočasniku i časniku bilo bolje.

Vojniku, kojem su bila oduzeta materijalna prava, vratili smo naknade za stražu, dežurstvo i rad na terenu., poboljšali smo uvjete života i rada u vojarnama, obnovili smještajne kapacitete i otvorili nove vojarne te osigurali sigurnost zaposlenja za naše pripadnike.

Sukladno novom operativnom rasporedu, realizirali smo povratak postrojbi Hrvatske vojske u gradove Sinj, Vukovar, Ploče i Varaždin, kako bi vojnici bili bliže svojim obiteljima, ali i kako bi poboljšali kvalitetu života i rada.

Vrlo je važno što smo zakonom omogućili sigurnost zaposlenja za vojnike, i tako nakon isteka prvog ugovora za vojnike na određeno vrijeme omogućili smo potpisivanje drugog ugovora za vojnike na neodređeno vrijeme.

Značajno smo podigli financijsku naknadu za dragovoljne ročnike s 1190 na 3000 kuna, te je ona najveća od uvođenja modela dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Sve ove mjere utjecale su i na povećan interes mladih za Hrvatsku vojsku, što mi je drago.

Hrvatska vojska nudi odlične uvjete za mlade, sigurno zaposlenje i brojne beneficije. Biti vojnik je poziv i čast služenja svojoj domovini i svome narodu.

Zbog čega ste posebno zadovoljni, na što ste posebno ponosni? Je li to možda povratak u Hrvatske vojske u Dalmaciju?

U mandatu ove Vlade obnovili smo Hrvatsku vojsku i vratili joj sjaj kakav je imala u Domovinskom ratu. Sustavno radimo na poboljšanju uvjeta za naše pripadnike, koji su svojim zalaganjem za domovinu to zaista zaslužili.

Naravno da sam ponosan što je hrvatski vojnik ponovno u viteškom Sinju i u Pločama. Novi operativni razmještaj Hrvatske vojske je od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku , posebno se to odnosi na ovaj dio u Dalmaciji jer imamo bržu reakciju tijekom protupožarne sezone.

Također, prije ustrojavanja satnije mornaričko-desantnog pješaštva nismo imali manevarsku postrojbu južno od Knina. Sada to imamo u Pločama, a znamo kolika je važnost Ploča u oslobađanju južne Dalmacije u Domovinskom ratu.

Povratak hrvatskog vojnika u grad heroj i simbol Domovinskog rata, Vukovar, čini me posebno ponosnim. Ova Vlada je i kroz ovaj , a i kroz brojne druge projekte pokazala kako živi i radi za Vukovar tijekom cijele godine.

Njegujemo i poštujemo vrijednosti Domovinskog rata, koje su bile zaboravljene i drago mi je što smo obnovili svečanost dodjele beretki novim pripadnicima gardijskih brigada. Obnovili smo ovu lijepu tradiciju i ispunjen sam ponosom i sretan kada novim pripadnicima uručujemo beretke kao simbol pripadnosti postrojbi.

Još su svježa sjećanja kada su pripadnici legendarne Četvrte gardijske brigade pred kapelom Svetog križa u Dračevcu položili prisegu i dobili crvene beretke, a upravo slijedeći tjedan mladim Paucima uručit ćemo beretke u Dračevcu, što je velika čast.

Zasad je izostala kruna mandata u vidu realizacije nabave novih višenamjenskih borbenih zrakoplova. Kada možemo očekivati da će se krenuti u novi proces nabave borbenih zrakoplova?

Ova Vlada je odlučna u namjeni da riješi pitanje ratnog zrakoplovstva, a imamo i podršku Hrvatskog sabora u rješavanju ovog pitanja.

Nakon odgovarajućih analiza i priprema, krenut ćemo u novi proces, izjavio je, među ostalim, ministar obrane Damir Krstičević u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

 

Krstičević: Sve što radimo radimo s ciljem jačanja Hrvatske vojske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

Objavljeno

na

Objavio

Prijeti li nam usred turističke sezone nova izbjeglička kriza? Zašto su migranti iz Bihaća preseljeni u kamp Vučjak uz samu granicu s Hrvatskom? Kako žive stanovnici gorskih krajeva na migrantskoj ruti?

Gosti emisije Otvoreno koju je vodio Mislav Togonal bili su načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović,zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije (SDP) Petar Mamula, saborska zastupnica HDZ-a Irena Petrijevčanin Vuksanović, novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab i Sandra Benčić iz Političke platforme “Možemo”.

Prošle godine u BiH je zabilježeno 25.000 ilegalnih ulazaka, a od početka ove gotovo 11.000. Stanovnici Bihaća u kojem je nekoliko tisuća migranata prosvjeduju. Prosvjeduju i građani koji žive u nekoliko sela blizu Bihaća, većinom Hrvati, jer  na stotine migranata premješteno je na novu lokaciju, u improvizirani kamp i bivši ilegalni deponij – na Vučjaku.

UN-ova agencija za izbjeglice još prije je upozorila da taj prostor nije primjeren za zbrinjavanje – vode nema za sve, ne postoje sanitarni čvorovi, a blizu su i minska polja. Kamp na Vučjaku smješten je samo nekoliko kilometara od granice s Hrvatskom, pa granična policija, uz ionako pune ruke posla, sada mora dodatno paziti. Jer većini su cilj – zapadnoeuropske zemlje.

– Ljudi koji dolaze nakon dana provedenih u šumi provaljuju u domove, vikendice, obiteljske kuće jer su gladni. Nanose velike materijalne štete, a neki oskrnavljuju križeve. Gorski kotar je na pragu izumiranja trenutačno ima oko 18.000 stanovnika. Begovo razdolje ima 30-ak stanovnika, staračka domaćinstva, zaključavaju se čim zađe sunce, opisao je situaciju Brozović.

Višnja Starešina: Migranti između velike Njemačke, Velike Kladuše i male Hrvatske

Na pitanje hoće li policija zaštititi građane, Čelić je rekao da može, mora i hoće.

– Provale se prijavljuju sa zakašnjenjem jer su objekti inače prazni. Imamo informacije, organizirali smo službu tako da smo sada tamo stalno na terenu. Ako bude potrebe, aktivirat ćemo i pričuvni sastav policije. Prijave o nasilnosti policije se analiziraju, dosad nije utvrđeno nasilje, rekao je Čelić.

Benčić je rekla da o policijskoj brutalnosti na granici svjedoče izvještaji relevantnih organizacija, a ne samo migranti.

– Događa se da je politika tzv. odvraćanja od ilegalnog ulaska prerasta u nasilje. Ne možemo govoriti da u Hrvatskoj imamo legalan način dolaska na granicu i traženja azila. Stvorena je situacija koja je problematična i onda ilegalno prelaze granicu, gladni su. Ako se ljudima provaljuje u kuće i vikendice to je veliki problem, ali to je posljedica europske politike smatra Benčić.

Imamo puno pritužbi na policiju da tuku, uzimaju mobitele, uzimaju novce, ali to nije točno, uključio se Čelić. Nije točno da nema prostora za legalan ulazak u RH. Kao policija smo dužni štititi RH, rekao je.

Diab je rekao kako je nedavno bio u Vučjaku.

– Uvjeti su katastrofalni, tamo je deponija, 38°C u hladu. Migranti vjeruju da su ih tamo doveli da što prije prijeđu u Hrvatsku ili da se vrate u Sarajevo ili da se vrate doma jer je nemoguće živjeti u Vučjaku. Više se vjeruje migrantima nego hrvatskoj policiji. Većina migranata su Afganistanci, Pakistanci, Egipćani, dolaze iz Jemena, Libije, Alžira, Maroka, a svi tvrde da su iz Sirije. A ja znam jezik, nisu to Sirijci, sad dolaze neki u zadnje vrijeme. Gdje su im dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?, upitao je Diab.

Benčić je odgovorila kako oni kreću bez dokumenata ili im krijumčari uzmu dokumente, a Diab je odmah uzvratio kako dokumente ostavljaju u Bihaću.

– I sam sam vidio, rekao je Diab.

Ogromne su razlike u brojkama onih koji su zatražili azil od onih koji prelaze granicu. Zašto bi ilegalno prelazili granicu ako mogu tražiti azil, upitala je Benčić.

– Sustav azila nedostupan je u Hrvatskoj. Imamo potpunu dehumanizaciju migranata, kao da nisu ljudi. Primjenjuju se postupci koji nisu u skladu s Ustavom ni međunarodnim propisima o zaštiti ljudskih prava. Odvraćanje na granici ne postoji kao postupak. Ljude koje prelaze granicu treba prepratiti i pitati žele li zatražiti azil, smatra.

Vuksanović je rekla da bi Benčić trebala biti objektivna kao članica nevladine udruge. Na opasku voditelja Togonala da je u stranci a ne više u nevladinoj udruzi rekla je da joj je onda jasno zašto nije objektivna.

– Slažem se s gospodinom Diabom. Promijenila se paradigma migracije na razini EU. To više nije tzv. willkommen politika Njemačke koja je počela 2015. i trajala nekoliko godina. To je sada politika koja se drastično promijenila. Zapadne zemlje i Njemačka ne žele više takvu radnu snagu. Sada posežu za radnom snagom iz EU, pa i Hrvatske. RH nema problem, ako je netko tražitelj azila on će taj azil i dobiti. Ti migranti su većinom sada ekonomski migranti i Hrvatsku doživljavaju kao tranzicijsku rutu. Ne postoji više takva opasnost od migranata kao i 2015. U Turskoj ima oko 4 milijuna ljudi, dok je 2015. Njemačka dnevno primala 600 migranata, rekla je Vuksanović.

I ona je nedavno bila u Vučjaku.

Što se tiče Vučjaka, tamo se radi o nesposobnosti vlasti Unsko-sanskog kantona. Dva su kampa odlučili prebaciti 6 km uz hrvatsku granicu na područje koje je pogodno za ilegalne migracije. Namjerno su to napravili – to je “brigo moja prijeđi na drugoga”. U Velikoj Kladuši i Bihaću 20% stanovništva su migranti koji slobodno šeću. Nesposobni su se nositi s tim problemom, treba ima 10 milijuna eura za opremanje kampa u Vučjaku. Stavili su ga uz sam rub s granicom RH i žele pogurati te migrante prema Hrvatskoj. Nemamo problem s nekim tko želi legalno ući u Hrvatsku, No, t ljudi žele doći u Njemačku koja ih ne želi više primiti, rekla je Vuksanović.

Mamula je rekao da se svakodnevno susreće s ljudima s kojima priča i zna kakvo je stanje.

– Postoji strah ljudi koji žive u Gorkom kotaru. Strah je rezultat nepoznavanja i jedne i druge strane. Moramo puno više poraditi kao država da se u javnom prostoru što više govori o migrantima što je uzrok, koji su to ljudi, od kuda dolaze, koje su im želje, kamo idu. Treba razgovarati o uzrocima nego smo o posljedicama određenih ratova ili ekonomskih nepogodnosti u tim zemljama, rekao je Mamula.

 

Davor Domazet Lošo: Stižu migranti, a ovo je istina o kojoj se šuti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Beljak: Nadam se da će biti još kandidata na desnici pa da onda gledamo kako se čereče

Objavljeno

na

Objavio

O previranjima na političkoj sceni nakon izbora za Europski parlament, o kandidatima za predsjednika države, o planovima Amsterdamske koalicije za parlamentarne izbore i o aktualnim saborskim i drugim političkim pitanjima u “Oporbenom zarezu” Hrvatskog radija govorio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Pozdravio je kandidaturu Miroslava Škore i kazao kako se ne bavi kandidaturama raznoraznih “koji misle da u politici mogu napraviti sve”. Dodao je kako se nada “da će se pojaviti još nekoliko kandidata na desnici, pa da onda gledamo kako se čereče”. Za Škorine namjere izmjena Ustava pozvao se na stav prof. Branka Smerdela te kazao da su Škorine izjave “politikanstvo i spin”. Nada se da “građani tomu neće nasjesti”. Smatra da Škorina kandidatura “ugrožava” rejting Kolinde Grabar-Kitarović.

– Kandidatura Zorana Milanovića je puno ozbiljnija priča, što se mene osobno tiče. HDZ drži i Vladu i Pantovčak i vjerujem da većina ljudi želi kazniti njihovu politiku i većinu onoga što se događa ispod žita, prije svega mislim na tajne službe. Prvi korak za to je smjena na Pantovčaku, koja će se sigurno dogoditi, rekao je Krešo Beljak. Ponovio je kako bi volio da njihova opcija ima jednog kandidata te da će o tome najvjerojatnije sve članice Amsterdamske koalicije odlučiti najesen.

Smatra da u utrci za Pantovčak “Mislav Kolakušić gubi dah” jer “i njemu Škoro uzima dio glasova: ubrzano se smjenjuju novi mesije. HSLS je trajao, Most je trajao četiri godine, Živi zid manje, Dalija Orešković mjesec-dva, a Kolakušićeva sudbina je blizu tomu. Takva je vjerojatno i budućnost Miroslava Škore”, kazao je.

Nisu zadovoljni rezultatom na europskim izborima, ali dali su si prolaznu ocjenu. Neće više ići u takav ‘eksperiment’. Dogovor je da Amsterdamska koalicija opstane do idućih parlamentarnih izbora – smatra da mogu postati opcija koja s koalicijskim partnerima može preuzeti odgovornost za vođenje države. Hreljin i HSU najvjerojatnije u toj koaliciji neće ostati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari