Pratite nas

Komentar

Krstičević o nabavci borbenih aviona: Za 15-ak dana očekuje se da se službeno zatraže ponude od država

Objavljeno

na

Sutra u Londonu počinje dvodnevni summit NATO-a na koji putuju premijer i ministar obrane. Ondje će preuzeti obvezu da Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto.

Za to je već pripremljen i akcijski plan. U Hrvatskom saboru održana je 30. sjednica Odbora za obranu na kojoj se osim o akcijskom palnu i modernizaciji vojske raspravlja i o nabavi eskadrile borbenih zrakoplova, za što je prvi natječaj propao, javlja HRT

Na pitanje je li sad pravi trenutak za izdvajanje novca s obzirom na javne službe koje traže povećanje plaća, ministar obrane Damir Krstičević rekao je da jedna priča ne isključuje drugu.

– Jasno da se vode razgovori. I jasno da se mora voditi računa i o našim učiteljima, profesorima i njihovim plaćama, koeficijentima. Međutim, ja vjerujem da mi moramo voditi računa i o sigurnosti Hrvatske. Sigurnost naših građana mora biti jedan od prioriteta. NATO je jasno temelj naše sigurnosti uz hrvatsku vojsku. Kao što znate sutra je NATO-ov summit.

Konačno je i Hrvatska nakon pet godina napravila nacionalni plan kako doći do 2 posto. Koji su to projekti koji su bitni za opremanje i modernizaciju. Znamo svi skupa kako je bilo 1991. kad je Hrvatska bila brutalno napadnuta velikosrpskom agresijom. Mi nikad više ne smijemo doći u tu poziciju. Jasno da je čovjek ključan. Najvažniji. I znate da smo dosta poradili po pitanju ljudi.

Međutim, opet čovjek mora imati sredstva, opremu, naoružanje. Ne da opet idemo u rat, nego da se možemo u svemu tome obraniti. Vidjeli ste koliko se naoružava Srbija. To je ta stvar i o tome moramo voditi računa, istaknuo ministar obrane Damir Krstičević uoči sjednice saborskog Odbora za obranu na kojemu se raspravlja, među ostalim i o opramanju HV-a višenamjenskim helikopterima Black Hawk.

– Prije svega svatko treba raditi što misli da je najbolje. Tako i oni. Mi koji smo tu moramo voditi računa o sigurnosti Hrvatske. I to je naša temeljna zadaća, dodao je.

– Konačno imamo nacionalni plan. U njemu sve piše. Sutra, prekosutra je sastanak. Dio toga je danas već bio u hrvatskoj javnosti. Dio tih projekata koji su bitni za hrvatsku sigurnost – avion, oklopno-borbeno vozilo Patria, tu su helikopteri. Danas imamo sjednicu koja je upravo posvećena modernizaciji, opremanju i jačanju hrvatske vojske, naglasio je.

Krstičević o nabavci aviona

– Imali smo prvi proces, blizu smo bili, nismo došli do kraja. Dečki iz međuresornog povjerenstva već četiri mjeseca analiziraju sve moguće opcije, način riješavanja tog pitanja. Oni su na kraju tog procesa. Za 15-ak dana očekuje se da se službeno zatraže ponude od država. Nakon toga države trebaju dati odgovarajuće ponude i vjerujem 2020. godine da ćemo doći do najbolje odluke, istaknuo je.

Na pitanje trebaju li to biti američki avioni, rekao je da to prije svega treba biti moderan zrakoplov zapadne tehnologije, 4. generacije.

Na pitanje hoće li se taj proces završiti do sljedećih parlamentarnih izbora, ustvrdio je: Ja sam optimist!

Šundov:  Mi smo kao vojska zahvalni

– Prije svega mi smo zaista kao vojska zahvalni za to što se donira ta politička odluka, vezano za akcijski plan i Vladi i ministru. I jasno smo definirali naše vojne prioritete zajedno s ministarstvom obrane, sa zapovjednicima grana. Moramo voditi računa o uravnoteženom razvoju svih grana: mornarice, zrakoplovstva i kopnene vojske. Mi smo izuzetno zadovoljni. Ja vjerujem da će se taj plan postupno ostvarivati, a posebno je vrijedno i značajno izdvajanje od 20 posto za modernizaciju od ukupne svote koja je predviđena za povećanje proračuna, za potrebe ministarstva obrane i hrvatske vojske, rekao je načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov.

Zamoljen da komentira kako se govori o 9,5 milijardi, rekao je da je tako u akcijskom planu skrojeno. Dodao je da vjeruje kako će to tako, u skladu s ekonomskim mogućnostima zemlje, biti i provedeno.

Hrvatska drastično povećava vojni proračun

 

Jan Ivanjek: Bradley će predstavljati veliki iskorak u sposobnostima našeg mehaniziranog pješaštva

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Pandemija nedemokratskih tendencija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Cijeli tok moderne političke povijesti kreće se između slobode i sigurnosti. Nedvojbeno smo zakoračili u razdoblje u kojem je sigurnost postala dominatna odrednica i prema njoj se ravanaju cijeli politički sustavi i državni aparati. Neporecivo je da se određeni dio sloboda jednostavno mora suspendirati ukoliko se želi postići sigurnost građana i održivost cijeloga društva.

Međutim, teško se oteti dojmu da mnogi politički akteri zloupotrebljavaju traumatičnu situaciju u kojoj smo se zadesili kako bi mimo demokratskih procedura obnašali vlast. Izvanrednost situacije nalaže da se dio tromoga i sporoga demokratsko-birokratiziranoga postupka odlučivanja prenese na mnogo efikasnije modele direktnoga odlučivanja od strane izvršnih vlasti.

U takvoj situaciji pojavljuju se ad hoc izvršna tijela (krizni stožeri) koji akumuliraju različite dimenzije izvršnih ovlasti u jedinstveno tijelo nadležno za upravljanje krizom, ali bez jasnoga modaliteta odnosa prema zakonodavnoj vlasti. I tu dolazimo do problema.

Potpuno ignoriranje zakonodavne grane vlasti ili neuvažavanje njezinih postupaka odlučivanja otvara ogromnu sivu zonu političkoga djelovanja. Na skoro intuitivnoj razini već je moguće procijeniti koji politički subjekti koriste tu sivu zonu radi povećavanja vlastitih ovlasti ili nesputanoga djelovanja radi ostvarivana partikularnih ciljeva.

Ukoliko akteri negacijom ili preuzimanjem zakonodavnih ovlasti od zakonodavne vlasti imaju takve tendencije onda smo pored zdravstvene ušli u razdoblje političke epidemije autokratskih tendencija. Problem je što nakon izvanrednoga stanja? Ukoliko autokratski zahvati izmjene politički sustav toliko da on nakon suzbijanja epidemije ostane djelimično određen autokratskim elementima onda je šteta ozbiljna.

Bosna i Hercegovina, kao i zemlje u okruženju, nemaju značajnu tradiciju demokratske vladavine, stoga je svako zadiranje u ionako krhko stanje demokratskih institucija i više nego zabrinjavajuće.

U multinacionalnoj državi gdje se interesi nacionalnih zajednica mogu zaštiti jedino parlamentarnim pokretanjem mehanizama zaštite kolektivnih interesa, uz odsustvo minimuma političkoga povjerenja, te uz nepostojanje legitimiteta pojedinih razina vlasti (ponajprije Vlade Federacije BiH) ignoriranje demokratskih parlamentarnih institucija je isuviše opasno i riskantno.

U situaciji gdje parlamenti mnogih država zasjedaju i djeluju u izvanrednim okolnostima ne postoji opravdanje da jedine stvarne predstavničke institucije ne obnašaju svoju funkciju i to u trenutku kad je njihova legitimnost najpotrebnija. Pozivanja na uputstva ili zabrane okupljanja pojedinih kriznih stožera na kantonalnoj razini nisu uvjerljiva.

Iskreno se nadam da nas pandemija nedemokratskih tendencija neće obuhvatiti jer mnogo snažnije države, čak i Europska unija, takvu situaciju će teško prebroditi, što tek onda očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je povijesna prilika da Bosna i Hercegovina dokaže svoju funkcionalnost kao država, te da konačno prihvati demokratsko višerazinsko upravljanje kao vlastitu sudbinu bez centralističkih i autokratskih tendencija.

Prof. dr. Dražen Barbarić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Zašto je ‘Otvoreno’ postalo zatvoreno?

Objavljeno

na

Objavio

Kada se nešto oglašava ili zove “Otvoreno”, ne bi smjelo biti zatvoreno. Sinoćna emisija HTV-a Otvoreno, po izboru gostiju primjer je nepotrebnog zatvaranja. Tri od četiri najvažnija člana nacionalnog kriznog stožera imali su prigodu valjda dodatno informirati naciju pored toga što nas svakoga dana na puno načina upravo ti ljudi informiraju o svemu najvažnijem, a baš bi Otvoreno trebalo biti mjesto i način propitkivanja njihovog rada. To bi i njima koristilo, jer bi iz neovisne pozicije osvrt na njihov rad, taj rad učinio vrjednijim u javnoj percepciji.

Otvoreno bi stoga trebala biti prilika da se između ostalog stručno propitaju informacije koje oni daju i u konačnici, njihovo djelovanje. Sam Zagreb u kojem se nalazi sjedište HRT-a i studio emisije ima tisuće vrhunskih liječnika svih specijalnosti, stoga je pomalo mučno i razmišljati o tome, kako je i zašto moguće da pored ovih ljudi i ministra Božinovića nema baš nikoga tko bi o modelima borbe protiv epidemije i samoj epidemiji mogao nešto dodatno ili drugačije, da ne kažem svježije reći.

HTV s ovim načinom informiranja ljudi samo nastavlja banalizaciju informacijskog procesa, kojoj svjedočimo godinama. Sjetite se samo situacija kada primjerice prof. Ivan Đikić objavi neki rad i nešto “otkrije” kako se isključivo njega zove da bude javni recenzent vrijednosti svoga uspjeha, umjesto da se i zbog njega i javnosti pozove relevantnog kolegu, koji bi predstavio njegov uspjeh. Tako potencijalne vrijednosti i zanimljivosti postaju banalna propaganda i sve dobije oznaku dvojbenosti.

Poziv članovima stožera, bez obzira što ti ljudi imaju dodatno reći ubio je emisiju i dodatno potaknuo sumnje, pogotovo nakon proboja informacije o sastanku Plenkovića s urednicima najutjecajnijih medija. Takav sastanak je bilo razumno i nužno sazvati, ali nikako ga se nije smjelo skrivati od javnosti, jer u tom slučaju baš sve poprima suprotno značenje i obilježje. To je isto kao da čovjek, dolazeći doma noću, ima svoj ključ ulaznih vrata, a šulja se preko stražnjeg prozora riskirajući dojam lopova.Tako i ova emisija.

Koliko se god trudili učiniti dobre stvari, koliko se god ubijali radeći, ti ljudi iz kriznog stožera upravo zbog toga što o njihovom radu ne govore njihove kolege, ispadaju dvojbeni i izazivaju nedoumice ni krivi ni dužni. Taj model komuniciranja je težak autogol. Sumnje svojim ponašanjem i idiotskim poltronstvom sije HTV, koja se tako totalno srozava i urušava prilično pristojnu komunikacijsku razinu kriznog komuniciranja države.

Umjesto da pitaju članove kriznog stožera ili s neovisnim gostima rasprave najvažnija pitanja aktualnog stanja, HTV dovodi u poziciju nositelje borbe protiv epidemije da sami o sebi govore, što nikada nije dobro.

Pitanje je kako to da u godinama u kojima se sve iz prošlosti izvrće ruglu i uništava društvenom kampanjom u ime nekakvih vrijednosti 21. stoljeća, primjenjujemo model obrane ljudi od virusa, koji su Dubrovčani primjenjivali u Srednjem vijeku boreći se protiv kuge – karantenu. Zanimljivo je da upravo zagovornici borbe protiv katolibanskog srednjovjekovnog primitivizma, danas inzistiraju na primjeni tih metoda obrane? Bilo bi čisto higijenski to vrijedno čuti.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari