Pratite nas

Hrvatska

Krstičević: Operacija Bljesak bila je vrhunska operacija Hrvatske vojske pod vodstvom Franje Tuđmana

Objavljeno

na

Dvadeset i četvrta obljetnica Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija obilježena je u srijedu svečanošću kod spomen-obilježja “Kristalne kocke vedrine” u Okučanima, gdje su počast poginulima odali njihovi suborci, članovi obitelji i prijatelji te najviši predstavnici države, Sabora i Vlade.

Operacija “Bljesak” počela je 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima, a u manje od 32 sata hrvatske snage, koje su brojile oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija.

U operaciji su sudjelovale 32 postrojbe s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. U oslobađanju zapadne Slavonije poginuo je 51 hrvatski branitelj, a više od 160 ih je ranjeno.

Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada velikosrpskih agresora na zapadnoslavonskom području. Nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995. uslijedila je VRO “Oluja” kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području Republike Hrvatske, osim u istočnoj Slavoniji.

Na svečanosti obilježavanja obljetnice “Bljeska” u Okučanima sudjelovali su hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik premijera i ministar obrane Damir Krstičević, ministri unutarnjih polova i hrvatskih branitelja Davor Božinović i Tomo Medved i drugi dužnosnici.

Središnja svečanost na kojoj su pročitana imena poginulih u Bljesku popraćena je glazbenim programom, a prošla je bez govora dužnosnika koji su na spomen- obilježje položili vijence, dok su na 51 kocku vedrine, koje simboliziraju poginule hrvatske branitelje, položene ruže.

Molitvu za hrvatske branitelje poginule i umrle od posljedica ranjavanja u operaciji Bljesak, te za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu predvodio je vojni ordinariji monsinjor Jure Bogdan, iskazujući im zahvalnost što su dali svoje živote za neovisnost i slobodu Hrvatske.

Svečanost obilježavanja počela je u osam sati budnicom ulicama Okučana u izvedbi Orkestra Oružanih snaga RH. U Spomen- parku hrvatskim vitezovima izveden je prikaz ceremonijalnih radnji Počasno- zaštitne bojne, Pukovnije vojne policije i Zapovjedništva specijalnih snaga.

Za posjetitelje je do 16 sati organiziran i Taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opreme postrojbi Oružanih snaga RH, prezentacija projekta “Kadet” i studijskih programa Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” te dragovoljnog vojnog osposobljavanja.(Hina)

Ministar obrane Damir Krstičević kazao je da upućuje zahvalnost svima koji su pridonijeli u Domovinskom ratu. “Operacija Bljesak bila je vrhunska operacija Hrvatske vojske pod vodstvom prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana. Pokazali smo snagu, mogućnost, moć hrvatske vojske i policije. Znamo da je operacija završila u manje od 31 sat, oslobođeno je 500 četvornih kilometara prostora. Za koji mjesec dogodila se Oluja i u Hrvatskoj je završio rat”, kazao je Krstičević.

1. svibnja 1995. – VRO ‘Bljesak’ – Veličanstvena pobjeda Hrvatske vojske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila preporuke za fiskalnu decentralizaciju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je u utorak na okruglom stolu Prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i područni razvoj države čija je svrha jačanje razvojnih sposobnosti i društvena kohezija.

Cilj smjernica je i veća kompaktnost upravljanja razvojem i ukupno snaženje društva i države za suočavanje s izazovima i ugrozama, rekla je predsjednica Grabar Kitarović i dodala da su one rezultat Radne skupine za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je uvjerenje kako će predstavljene preporuke naići na plodno tlo i kako će barem dio njih vrlo brzo biti usvojen s ciljem jačanja županija, gradova i općina u funkciji naseljenosti cjelokupnog državnog prostora te povećanja sigurnosti i životnog standarda stanovništva u svim hrvatskim krajevima.

Županije kao temeljni čimbenici regionalnog razvoja

U osam skupina navedene su 34 konkretne preporuke, a u prvu se ubrajaju one koje se odnose na fiskalnu decentralizaciju te horizontalne i vertikalne promjene u ovlastima. U njima se ističe se da županije treba transformirati u snažne administrativne cjeline koje će biti temeljni čimbenici regionalnog razvoja te u njima poboljšati međugradsku i međuopćinsku suradnju.

U skupini preporuka koje se tiču izvora financiranja predsjednica se zauzela za veću autonomiju jedinica javne lokalne i regionalne samouprave u određivanju lokalnih i regionalnih poreza, te za fleksibilizaciju komunalne naknade, koja bi postupno dovela do ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente.

Osvrćući se na probleme duga i zaduživanja, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da je potrebno povećati iznos njihova ograničenja zaduživanja te iz izračuna njihove zaduženosti isključiti Grad Zagreb na kojeg se odnosi većina kumulativnog duga, čime se znatno smanjuje prostor za financiranje lokalnih jedinica, te promovirati tržišne oblike zaduživanja.

Zauzela se za bolje upravljanje imovinom jedinica lojalne i regionalne samouprave, uvođenje obaveze prikazivanja državnog proračuna po lokacijskoj klasifikaciji i povećanje fiskalne transparentnosti jedinica.

Ministri podržali preporuke

Ministri financija Zdravko Marić, uprave Ivan Malenica i regionalnog razvoja Marko Pavić zahvalili su predsjednici, podržali njezine preporuke, te istaknuli da se dio njih nalazi u zakonskim prijedlozima koji su u postupku.

Slažem se s većinom preporuka, rekao je ministar Marić i dodao da one idu prema jačanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave te da imaju važne implikacije u ravnomjernijem regionalnim razvoju Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk podržao je također preporuke i kazao da je ključni trenutak za daljnju strukturalnu reformu.

Radnu skupinu činili su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva uprave te predstavnici udruga županija, gradova i općina, kao i predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.(Hina)

Foto: Ured Predsjednice

 

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Proračunski višak mora se preliti na račune građana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.

“Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje”, istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.

Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju “koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske”.

Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.

“Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive”, kaže Grabar-Kitarović.

Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage. “Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga”, poručila je.

Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.

Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari