Pratite nas

Pregled

Krstičević: Sve što radimo radimo s ciljem jačanja Hrvatske vojske

Objavljeno

na

Foto: MORH / J. Kopi

U Muenchenu je u tijeku konferencija o sigurnosti koja se održava 55. godinu zaredom. Stiglo je 40-ak šefova država, najviše u povijesti, a među njima je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Premijer se s ministrom obrane Damirom Krstičevićem sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Gostujući u emisiji RTL Danas ministar obrane Damir Krstičević kazao je kako je Stoltenberg pohvalio Hrvatsku za njezin doprinos u okviru NATO saveza.

“Rekao je da je Hrvatska pouzdan i vjerodostojan partner. Znate da mi već dugi niz godina sudjelujemo u misijama od Afganistana preko misije u Poljskoj, Litvi, u Iraku, a te misije koriste i hrvatskoj vojsci kako bi ona bila još bolja”, poručio je ministar iz Muenchena.

Dodao je kako, za razliku od prošle vlade koja je smanjila proračun, Plenkovićeva vlada već treću godinu povećava ulaganje u obranu.

“Sad smo na nakih 1,31 i vodimo razgovore s NATO-om da nam se i neki drugi troškovi priznaju. NATO želi da do 2024. dođemo do 2%, a u odnosu na opremanje i modernizaciju trošimo 20% i naš je cilj da korak po korak jačamo i povećavamo proračun “, poručio je ministar.

Komentirajući interpelaciju u Saboru o radu Vlade zbog propale kupnje borbenih aviona F-16 Barak od Izraela, Krstičević je kazao kako je najprije slušao što zastupnici imaju za reći prije nego je dao svoje odgovore.

“Mi smo dali odgovore istinom i činjenicama i odbacili smo sve navode oporbe. Jučer sam očekivao od oporbe da osim pokušaja iznošenja neistine da u toj raspravi kažu neko iskustvo, kako oni to vide, taj drugi put za taj proces. Mislim da nam je ta sposobnost strateški važna jer, vidjeli ste jučer, da toga nije bilo i da ništa nismo dobili od oporbe. To je jedan neuspjeh i žao mi je što se oporba nije pripremila iz pozicije kako oni to vide i kako smatraju da se to treba napraviti”, kazao je Krstičević.

Dodao je kako je Hrvatska izabrala najbolji mogući zrakoplov uz najbolju cijenu. “To je gola istina”, kazao je Krstičević.

“Želimo analizirati cijeli proces, želimo vidjeti koje su naučene lekcije, upravo s ciljem da u drugom pokušaju dođemo do kraja da Hrvatska dobije višenamjenski avion koji nam je potreban radi sigurnosti i radi budućnosti”, kazao je Krstičević.

Kazao je kako se zalaže za ‘zapadni’ zrakoplov. “Mislim da je to potrebno Hrvatskoj”, rekao je i poručio kako su i u Muenchenu već razgovarali s nekim potencijalnim partnerima te kako će o tome nastaviti razgovarti i sutra, s ciljem prikupljanja informacija, da istraže sve moguće opcije.

Plenković: Vojni proračun se povećava radi Hrvatske i NATO-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

S kojom namjerom migranti žele u točno definirane zemlje EU i koji im je cilj?

Objavljeno

na

Objavio

Sedam autobusa u kojima su bili ilegalni migranti napustilo je kasno poslije podne dosadašnji logor Vučjak kod Bihaća zaputivši se ka Sarajevu kako bi na novu lokaciju prevezli nekoliko stotina osoba kojima će biti osigurani prikladni uvjeti za smještaj u zimskom razdoblju.

U Temi dana HRT-a gostovao je Marinko Ogorec, stručnjak za međunarodnu sigurnost. Vlasti su, smatra, na premještanje bile primorane, prije svega zbog velikog pritiska EU.

Ogorec: Razumljivo je da je došlo do izmještanja, svidjelo se to nekom ili ne

– Sjećamo se da je bilo nekoliko, neću reći kontrola, ali dolazili su dužnosnici EU, bili su zgroženi humanitarnim stanjem i higijenskim stanjem tih kampova, u Vučjaku pogotovo i logično da je došlo do njegovog izmještanja, svidjelo se to nekome ili ne. Nije se svidjelo ni migrantima, jer im je hrvatska granica bila razmjerno blizu, sada im je prilično daleko.

Vučjak, jedan od političkih pritisaka na Hrvatsku?

Kampove bi trebalo pozicionirati na neka druga područja, međutim, ako imate blizinu granice onda je to stvar politike. Tu već govorimo specifičnom obliku politike, možda možemo reći i nekorektne politike koju je u jednom trenutku vodila Bih prema Hrvatskoj, tvrdi Ogorec.

Ako postavite kamp s nekoliko stotina ljudi i ne dajete im ni struje ni vode, i bilo kakve higijenske uvjete samo im kažete granica vam je tamo, nekoliko kilometara. Tu govorimo o tome da je to možda jedan od političkih pritisaka na Hrvatsku, nekorektnih poteza BiH u tom segmentu.

Što se tiče same humanitarne situacije za očekivati je da kampovi ne mogu biti ovakvi kakav je bio vučjak. Ljudima treba omogućiti pogotovo sad u zimskim uvjetima zidane prostore, oni moraju biti u zgradi, biti u grijanim prostorima. To su na kraju krajeva osnovna humanitarna načela, rekao je Ogorec.

7000 ilegalnih migranata u BiH

To je ono što se zna. Ima li ih više, to je teško procijeniti. Vlasti u bih bez veće pomoći EU teško to mogu riješiti, smatra Ogorec.

Što se tiče sigurnosnog pitanja otvara se cijeli niz kontroverzija oko migracija. Koji su ciljevi i zbog čega je do toga došlo, sad već govorimo o tome da veći broj ljudi dolazi iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim operacijama, pogotovo Pakistana i Irana.

Oni ne mogu reći da su protjerani zbog rata. Ako govorimo o ekonomskim migrantima koji idu trbuhom za kruhom kako onda tumačiti činjenicu da većina njih ima nekoliko tisuća dolara kojima plaća krijumčarenje ljudima.

S kojom namjerom migranti žele u točno definirane zemlje EU i koji im je cilj?

– Ima tu cijeli niz pitanja koji zahtijevaju prilično ozbiljne i relevantne odgovore. Što s tim ljudima i na kraju krajeva koji su njihovi ciljevi. Moraju doći u Europsku uniju, zašto? S kojom namjerom? Zašto u točno definirane zemlje, Njemačka, Francuska, Švedska? Oni su prošli cijeli niz zemalja koje su sigurne, u kojima nema sukobljavanja, u kojima su mogli tražiti azil u kojima bi ga vjerojatno dobili. Opet se vraćam na ta sigurnosna pitanja, što je njihov konačni cilj?

 

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Mišljenje europskog odvjetnika korak prema dogovoru sa Slovenijom

Objavljeno

na

Objavio

Mišljenje nezavisnog odvjetnika najvišeg europskog suda, koji se složio s Hrvatskom da Europska unija nije nadležna za hrvatsko-slovenski granični spor, korak je prema dogovoru dviju zemalja o tom problemu koji potječe iz vremena raspada Jugoslavije, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković.

Slovenija je Sudu EU-a u Luxembourgu tužila Hrvatsku jer ne želi provesti arbitražnu odluku o granici, donesenu u postupku koji Zagreb smatra kompromitiranim.

No, nezavisni odvjetnik suda objavio je u srijedu kako smatra da sud nije nadležan u sporu, prihvativši argumente Hrvatske da se na taj slučaj ne može primijeniti europsko, nego međunarodno pravo.

Komentirajući mišljenje Estonca Priita Pikamaea, Plenković je poručio da Hrvatsku i Sloveniju puno više toga spaja u odnosu na jedno otvoreno pitanje iz vremena kada su bile republike u sastavu federalne Jugoslavije.

“Na kraju ćemo sigurno završiti za stolom i pronaći rešenje s kojim će obje države biti zadovoljne. Ovaj današnji stav nezavisnog odvjetnika je jedan korak u tom smjeru”, istaknuo je.

Pikamaeovo mišljenje na Twitteru je komentirala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekavši da je “arbitraža mrtva, a Slovenija sama priznala svoje skandalozne radnje koje su dovele do propasti arbitražnog postupka”.

“Jedino trajno rješenje je dijalog i bilateralni pregovori. Što prije to Slovenija shvati, prije ćemo riješiti ovo pitanje”, rekla je Grabar Kitarović.

No, vrh slovenske politike i dalje ustraje na arbitražnoj presudi i poručuje Zagrebu da ne pristaje na bilateralno rješavanje graničnog prijepora.

“Arbitražni sud je utvrdio granicu između Slovenije i Hrvatske, to ne može promijeniti niti današnje mišljenje nezavisnog odvjetnika suda”, kazao je slovenski predsjednik Borut Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Marjanom Šarecom i predsjednikom parlamenta Dejanom Židanom.

Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Oni ne zastupaju ničije interese, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima koje ne obvezuje najviši europski sud. Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem, a to je slučaj sa slovenskom tužbom, sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u nešto malo više od 50 posto slučajeva.

Odluka suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesečju sljedeće godine, rekao je novinarima glasnogovornik suda Balazs Lehoczky.

Visoka hrvatska dužnosnica izjavila je da vjeruje da će sud poslušati neovisnog odvjetnika i odbaciti tužbu Slovenije protiv Hrvatske. Andrea Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nije htjela predviđati konačnu odluku suda, ali je istaknula da mišljenje Pikamaea “daje vjeru da će presuda biti na tom tragu”. (Hina)

 

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a: Sud nije nadležan

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari