Pratite nas

Pregled

Krstičević: Veliko zanimanje za studij Vojnog pomorstva u Splitu

Objavljeno

na

Foto: HVU/ D. Volarić

Budući časnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH od rujna ove godine imat će  mogućnost školovanja na studijskom programu Vojno pomorstvo i za vrijeme petogodišnjeg integriranog sveučilišnog studija živjeti u Domu HV- a u Splitu, a zanimanje za taj program je jako veliko, izjavio je u subotu potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Studijski program je pokrenulo Ministarstvo obrane RH zajedno sa splitskim Sveučilištem, te u suradnji s Ministarstvom znanosti, Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

Upisna kvota će iznositi 37 studenata od čega će njih 30 biti iz Hrvatske ratne mornarice (HRM), dvoje iz MUP-a, dvoje iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te troje iz Crne Gore.

 Vojno pomorstvo imat će tri smjera – Vojnu nautiku, Vojno brodarstvo i Vojnu elektrotehniku 

Današnji dan ministar Krstičević nazvao je povijesnim za HRM i pobjedničku Hrvatsku vojsku, naglasivši da vrlo intezivno rade na jačanju, nadogradnji i novim sposobnostima vojske. Podsjetio je da su do sada pokrenuli puno projekata, želeći da Hrvatska vojska svakog dana bude jača, spremnija i sposobnija, a sljedeća ključna stvar je obrazovanje.

Naglasio je da novi studij Vojnog pomorstva Republici Hrvatskoj kao pomorskoj zemlji otvara perspektivu i suradnju sa susjednim državama.

“Ovo danas je velika stvar za HRM. Sretan sam da smo od prošle godine i sjednice Vlade do danas napravili sve organizacijske pripreme i da će u rujnu (u akademskoj godini 2018./2019.) po prvi put započeti taj program. Interes za program Vojnog pomorstva je zaista velik, zbog čega vjerujem da ćemo biti u prilici odabrati najbolje i za pet godina dobiti vrhunski obrazovanog pomorskog časnika koji će biti u poziciji zapovijedati i služiti svojoj Hrvatskoj, i da HRM zauvijek bude jamac sigurnosti i opstojnosti na hrvatskom Jadranu”, kazao je na konferenciji za novinare ministar Krstičević.

„Prvi put u Hrvatskoj imat ćemo jedinstveno obrazovanje pomorskih časnika za sve državne institucije koje djeluju u području pomorske sigurnosti“, dodao je Krstičević  poručivši: „Kao što Hrvatska kopnena vojska ima studij Vojno vođenje i upravljanje i Vojno inženjerstvo, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana program kadet vojni pilot, tako će od sada Hrvatska ratna mornarica imati program Vojno pomorstvo, koji će zahvaljujući ovom studiju dobiti kvalitetne pomorske kadrove i dostojno nastaviti pomorsku tradiciju“.

Poručio je da uz sinergiju znanja, iskustva i dugogodišnju pomorsku tradiciju, program ima sve predispozicije da bude uspješan.

Studenti Vojnog pomorstva će imati besplatan smještaj i prehranu, te stipendiju, a nakon diplome ih odmah čeka posao. Pomorski časnici koji završe Vojno pomorstvo imat će početnu plaću od sedam do devet tisuća kuna, rekao je ministar na upite novinara.

U  ak. godini 2019./2020. studij Vojnog pomorstva i na engleskom jeziku

Rektor splitskog Sveučilišta Šimun Anđelinović rekao je da će se već za nekoliko godina vidjeti rezultati današnjeg događaja. Istaknuo je  kako će to otvoriti puno mogućnosti suradnje, pogotovo s NATO-om i njihovim znanstvenim fondovima i institucijama.

Ocjenjuje da će se taj studij pridonijeti razvoju i Oružanih snaga RH i splitskog Sveučilišta.

Rektor Anđelinović  najavio je da će se u akademskoj godini 2019./2020. studij Vojnog pomorstva otvoriti i na engleskom jeziku kojega će studenti pohađati uz plaćanje.

Studenti Vojnog pomorstva će tijekom pet godina školovanja dobiti teorijska i praktična znanja, poznavati i razumijevati stručna i znanstvena načela, te postupke važne za pomorsku struku i vještine, objasnio je zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” general-bojnik Mate Pađen.

Vojno pomorstvo imat će  tri smjera i to Vojnu nautiku, Vojno brodarstvo i Vojnu elektrotehniku.

Hrvatska četvrta zemlja u Europi po broju časničkog kadra

Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture kapetan Siniša Orlić je istaknuo da je Hrvatska četvrta zemlja po broju časničkog kadra u Europi, i da je ispred nas samo Francuska, Velika Britanija i Poljska, zemlje s više od 50 milijuna stanovnika svaka, dok smo u odnosu na broj stanovnika i broj časničkog kadra prvi u Europi.

Prije početka konferencije za medije u vojarni “Admiral flote Sveto Letica – barba” započeo je Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”.

Mladi posjetitelji mogli su se informirati o studijskim programima za potrebe Oružanih snaga RH, Vojnom inženjerstvu i Vojnom vođenju i upravljanju, te posebno o novom diplomskom studiju Vojno pomorstvo.

Nakon multimedijalne prezentacije o sveučilišnim studijskim programima održan je obilazak sportskih objekata i kabineta u vojarni, kao i brodova HRM-a, te taktičko-tehničkog zbora.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Za posebne potrebe i projekte Hrvata izvan Hrvatske još 1,4 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska država dodijelit će još 1,4 milijuna kuna za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Hrvatske u ovoj godini.

Raspisan je, naime, 2. javni poziv na koji se do 13. studenoga mogu prijaviti te potrebe i projekti.

Prijaviti ih mogu neprofitne organizacije, dakle udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice Hrvata izvan Hrvatske, fizičke osobe – pojedinci te pripadnici hrvatskog naroda izvan Hrvatske koji žive u teškim socijalnim, materijalnim ili zdravstvenim prilikama.

Država, odnosno njen Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske, koji je raspisao Javni poziv, spremna je financijski podržati projekte koji doprinose povezivanju i suradnji s Hrvatima izvan domovine, kao i one kojima se pruža socijalna, razvojna i humanitarna potpora ugroženim hrvatskim zajednicama i pojedincima te projekte koji potiču povratak i integraciju Hrvata izvan Hrvatske i njihovih potomaka u hrvatski društveni i gospodarski život.

Najniži iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po projektu je pet tisuća kuna, najviši 80 tisuća, s tim da jedan prijavitelj može podnijeti najviše dvije prijave.

Posebne potrebe i projekti obvezno se prijavljuju u elektroničkom i papirnatom obliku te sa svom potrebnom dokumentacijom dostavljaju poštom na adresu Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb. Obrasci za prijavu te sve potrebne upute dostupni su na mrežnoj stranici Ureda.

Socijalno i materijalno ugroženi pripadnici hrvatskog naroda izvan Hrvatske mogu se na natječaj prijaviti i samo u paprinatom obliku s tim da moraju priložiti ostalu traženu dokumentaciju.

Na prvom natječaju 705 prijava

Prvi Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je Središnji ured raspisao u veljači, izazvao je veliko zanimanje, zaprimljeno je čak 705 prijava od neprofitnih organizacija, fizičkih osoba te ugroženih pojedinaca.

Dva milijuna kuna podijelilo je 115 prijavitelja, od čega 11 socijalno ugroženih pojedinaca, ostalo su bili projekti neprofitnih organizacija i pojedinca. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Bušenje druge cijevi tunela Učka počinje sljedeće godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Bušenje druge cijevi tunela Učka počinje sljedeće godine, piše u ponedjeljak Večernji list, ističući da u sigurnost tunela Hrvatska, nakon opomene Europske komisije, ulaže dvije milijarde kuna.

Hrvatska je od Europske komisije dobila opomenu zbog neusklađenosti svojih tunela s Direktivom 2004-54-EC o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele duže od 500 metara u transeuropskoj mreži, navodi dnevnik. Opomenu iz istog razloga dobile su i Italija, Španjolska i Bugarska i Belgija.

Što se Hrvatske tiče, kako doznaje Večernji list u resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, riječ je o ukupno 34 tunela na autocestama i brzim cestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Bina Istra, Autoceste Zagreb Macelj i Hrvatske ceste.

A kako bi svi ti tuneli bili usklađeni s Direktivom, procjenjuje se da je potrebno uložiti nešto više od dvije milijarde kuna. Pri tome se glavnina tog iznosa odnosi na drugu cijev tunela Učka, oko 1,48 milijarde kuna, te na druge cijevi tunela Sveta tri kralja i Brezovica na autocesti Zagreb Macelj, oko 500 milijuna kuna.

Za prilagodbu ostalih tunela potrebno je investirati nešto više od 60 milijuna kuna i riječ je uglavnom o manjim nedostacima.

U Ministarstvu su već pripremili odgovor EK u kojem detaljno za svaki tunel navode što se dosad poduzelo i što se poduzima kako bi se otklonile neusklađenosti s Direktivom. Stoga očekuju da će EK prihvatiti to očitovanje i da zbog tunela Hrvatske neće završiti na Sudu EU i plaćati penale, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari