Pratite nas

Politika

Kujundžić: BiH treba sačuvati kao suverenu i cjelovitu državu

Objavljeno

na

milan-kujundzic-kosaca

Kandidat za hrvatskog predsjednika Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju u Mostaru kako BiH treba sačuvati kao suverenu i cjeloviti državu u kojoj će sva tri naroda imati ravnopravni položaj, te da nikako ne podržava treći entitet jer cijepanje države odgovora samo grupici ljudi.

Rješenje je cjelovita i suverena BiH s tri ravnopravna naroda, s maksimalnim poštivanjem sve tri nacionalne skupine, njihovim međusobnim uvažavanjem i stoljetnim oblikom suživota kakav ovdje postoji, naglasio je Kujundžić tijekom svoje posjete Mostaru.

Dodao je kako BiH treba biti uređena po modelu Švicarske i Belgije te da treba postati nova članica EU, gdje će svi ljudi imati i kruha i posla i neće napuštati svoju zemlju.

BiH bi trebala biti podijeljena na više kantona s tim da svi narodi imaju svoj suverenitet, a to ne smije biti zatvaranje u neke entitete gdje jedni druge nadglasavaju – naglašava kandidat za predsjednika RH, po čijem se riječima u BiH se zlorabi treći entitet.

Cijepanje BiH u tri male državice nije dobro ni u kojem slučaju, a podjela BiH odgovora samo grupici u jednom, drugim ili trećem narodu, kazao je Kujundžić, dodavši kako rješenje za BiH sigurno nisu tri male državice i cijepanje u tri entiteta.

Po njegovom mišljenju to je korijen zla i nastanaka BiH.

– To je sjeme novih razora, a to ovim narodima ne treba. Ovdje su narodi znali živjeti zajedno neovisno o tome tko je išao u džamiju, a tko u pravoslavnu ili katoličku crkvu. Ovdje su narodi znali biti kumovi i pomagati jedni drugima i kada gori, i kada je poplava i kada se ore i kada se ženje i na tome treba raditi, na uvažavanju različitosti – smatra Kujundžić.

– BiH je nažalost, slično kao i Hrvatska opterećena kojekakvim politikantima koji rade štetu njezinom narodu – kazao je on, naglasivši pritom kako je BiH potrebno što prije uključiti u EU, tijekove novca, prometne koridore, a njezinim ljudima i djeci omogućiti školu i posao.

Ističe kako samo stabilna i razvijena BiH garantira Hrvatskoj to isto i obratno te da će BiH biti prva zemlja koju će posjetiti ako postane hrvatski predsjednik.

– Ja ću to uistinu prvo i napraviti jer mislim da s poštenim i otvorenim dijalogom možemo riješiti sva otvorena pitanja i pomoći BiH da što prije postane članica EU – naglašava Kujundžić.

Na pitanje koliko su dosadašnje vlasti u RH radile na pomoći Hrvatima u BiH, kazao je kako nisu radile ništa i da ih nije ni briga.

– To su ljudi kojih je jedno briga za njihov hedonizam i osobne interese te ispunjenje obveza prema onima koji su ih doveli na vlast – zaključio je Kujundžić,

Posjet Mostaru završio je obilaskom Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Već rano jutros u 7:00 sati Kujundžić je boravio u Međugorju, te se nakon toga kratko zadržao u Ljubuškom.

U 13:10 sati posjetit će Franjevački samostan u Širokom Brijegu te razgovarati s građanima najmlađeg bosanskohercegovačkog grada.

Nakon Širokog Brijega, kratko će boraviti u Grudama, Posušju i Tomislavgradu, a posjetu Bosni i Hercegovini završit će Forumom u Livnu koji će se održati u 18:30 sati. (Bljesak.info)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Objavljeno

na

Objavio

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor raspravlja o slanju hrvatskih vojnika u međunarodne misije

Objavljeno

na

Objavio

Sabor u četvrtak nastavlja sjednicu raspravom o prijedlozima odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u nekoliko misija potpore miru NATO-a, EU-a i UN-a.

Tako se predlaže da se u misiju potpore miru »RESOLUTE SUPPORT» u Afganistan uputi do 110 pripadnika Oružanih snaga (OS RH), a na Kosovo (KFOR) njih do 40, s dva helikoptera Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

U Somaliju bi se, u sklopu operacije »EU NAVFOR Somalija – ATALANTA«, trebalo uputiti do 25 pripadnika OS RH, a u sklopu operacija potpore miru Ujedinjenih naroda u Zapadnu Saharu (MINURSO) do osam, a u Indiju i Pakistan (UNMOGIP) do 10 pripadnika OS RH.

Predlaže se i upućivanje do 80 pripadnika OS RH na dužnostima u NATO-voj zapovjednoj strukturi, NATO-voj strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a.

Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o poticanju ulaganja kojima se, među ostalim, uvode povoljniji uvjeti za ostvarenje poticajnih mjera u slučajevima ulaganja mikro poduzetnika, kao i prijedlog zakona o ukidanju Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) u svrhu racionalizacije poslovanja i učinkovitosti tijela javne uprave. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari