Pratite nas

Hrvatska

Kujundžić: Osigurani su novci za izgradnju dnevne bolnice u Metkoviću

Objavljeno

na

Nakon inspekcije Ministarstva zdravstva, i komisija Hrvatske liječničke komore u izvanrednom stručnom nadzoru utvrdila je propuste u radu liječnika u slučaju smrti devetogodišnjeg dječaka iz Metkovića. Slučaj je u emisiji “A sada Vlada” jutros komentirao ministar zdravstva Milan Kujundžić.

– Uistinu je za žaliti i tragično da je dijete izgubilo život, a da su pritom moguće počinjeni propusti. Istinu treba stvarno istražiti do kraja. U najmanju ruku zbog dva razloga: jedan je da se zna puna istina, a drugi je da se to više ne ponovi u Hrvatskoj, rekao je.

Ne želi prejudicirati s imenima i brojem odgovornih liječnika. To, kaže, treba prepustiti struci, odnosno DORH-u.

Na pitanje očekuje li pokretanje kaznene odgovornosti liječnika ili će to završiti samo na tijelima Liječničke komore kroz moguću suspenziju ili nešto slično, rekao je da to ne može reći.

– U svakom slučaju to treba dodatno istražiti i, ako treba, i sankcionirati.
Rekao je i da su spletom povijesnih okolnosti tri lokacije ostale zakinute zbog udaljenosti od bolnica, to su dolina Neretve, drugi dio je Makarska, Vrgorac i Imotski, a treći dio je sjeverna Istra. Već su, kaže, kada su preuzeli Vladu najavili izgradnju dnevnih bolnica kao dijelove bolnica u Splitu, zatim u Zagvozdu – gdje je bolnica, kaže, već napravljena i počet će ovih dana raditi. Pripreme su izvršene i osigurani su novci za izgradnju dnevne bolnice u Metkoviću kao dijela dubrovačke bolnice. U Istri još nisu krenuli, kaže, ali postoji inicijativa.

– Puno manji problem je osigurati opremu nego ljude. I zato je važno da su to sastavni dijelovi navedenih bolnica gdje će onda dolaziti specijalisti. Vjerujem da će se to brzo napraviti i u dolini Neretve.

Napomenuo je i da se mijenja dijagnostički sustav.

– Prepoznavajući probleme, posebice u Hitnoj, mi smo negdje prije sedam, osam mjeseci krenuli u nabavku 12 analizatora za uvjetno rečeno najugroženija mjesta na otocima, gdje bismo liječnicima olakšali s određivanjem iz kapilarne krvi, sedam-osam parametara. A s tim pilot-projektom krećemo onda dalje, gdje bismo ga proširili na ovakva mjesta koja su udaljena od laboratorija kako bismo olakšali liječnicima posao.

Na pitanje kada Metković može očekivati analizator, koji bi vrlo vjerojatno 9-godišnjem dječaku spasio život, odgovara da u ovom slučaju analizator nema poveznicu te da je struka rekla svoje. Situacija je, kaže također, malo iskorištena, “neka firma se malo izreklamirala, neki ljudi su iz neznanja govorili o CRP-u”.

– Puno šire se gleda pacijenta nego kroz samo jednu dijagnostičku pretragu. Ali mi smo krenuli u promjenu pravilnika.

Građani Metkovića su upozoravali na prosvjedu da bi, dok se ne izgradi dnevna bolnica, stvar spasila suradnja s bolnicom u Mostaru.

– Jedna suverena država kao što je Hrvatska mora prvenstveno zasnivati svoj sustav na svojim resursima i na tome tragu treba sustav poboljšavati. Ali isto tako – s druge strane, kada je riječ o hitnim slučajevima, ni do sada nije bilo nikakve prepreke da se i ono što je hitno, što ne može čekati, izraženo u minutama, može voziti prema Mostaru, gdje će sigurno ljudi preuzeti i napraviti što mogu.

Kujundžić je dugogodišnji liječnik, osjeća li osobnu odgovornost u smislu sustava koji je eventualno zakazao i koji bi trebalo unaprijediti u konkretnom slučaju u Metkoviću?

– Uvijek kada stanete na bilo koje čelo, neovisno zove li se to ministarstvo ili poduzeće ili obitelj, uvijek imate odgovornost, ma što se događalo. U konkretnom slučaju u Metkoviću nema odgovornosti sustava, jer nisu bila zatvorena vrata ili nisu bile nepostavljene ordinacije. Ali osjećate kao čovjek, koji stoji na čelnome mjestu da trebate pokušati učiniti više da se takve stvari ne događaju, neovisno zvalo se to pojedinac, sustav, dom zdravlja, bolnica ili tvornica. Ako stojiš na čelu, uvijek moraš snositi moralnu obvezu pokušati mijenjati i popravljati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari