Pratite nas

Pregled

Kuljiš: Misija Petrova je zaustaviti HDZ, Gugo: Petrov je HDZ ujedinio

Objavljeno

na

Nacional je izvukao aferu, iako upućeni tvrde da tu nema afere. Nije slučajno da je prije toga Karamarko izjavio da je suludo davati milijune američkom odvjetničkom uredu za slučaj MOL?

Kuljiš: Rekao bih da to nije koincidencija. To vam je uobičajeno u politici. Naravno da unutar pokreta HDZ-a ima i raznih unutrašnjih napetosti, ali mislim da nije to izazvalo krizu, niti mislim da je to ljevičarska zavjera. Ljevica nije poduzetna, ona čeka da se vlast sama saplete i da njima padne u krilo. Cijeli problem nastaje iz nesretne arhitekture ove Vlade kao posljedice nejasnog pobjednika. Uvjetovali su koaliciju stranke s grupom ljudi što je Most, s njima nema političkog dogovora. Petrov svaki put mora sazivati neku skupinu ljudi, mi ni ne znamo točno što je to Nacionalno vijeće. Kad pogledate Mostovce, oni izgledaju dosta šareno, a kad pogledate bilo koji stranku – isto, ali postoji neka hijerarhija. Najpametnije je rekao Bandić, pa on je tu najiskusniji i veli pa kako se može – ne može, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Most bi malo vlast, malo opoziciju.

Kuljiš: Oni naprosto nisu stranka. Petrov je jedan moralist koji je spreman sve zapaliti radi principa, ali takvi ljudi ne bi trebali biti u politici. A oko njega imate različite ljude, s različitim motivima, krtice. Zanima me ta geneza Mosta. Svi misle da je to naprosto neka derivacija desnice, a to nije tako. Mislim da je Josipović važan akter u njihovoj promociji. Sjetite se da se Petrov često počeo pojavljivati na televiziji. Svi su kreirani.

Ljude zanima što se to danas događalo.

Gugo: Nije se dogodilo ništa neočekivano. Petrov je već najavljivao taj svoj ultimatum. Zatim je najavljena telefonska sjednica Vlade, na kojoj se očekivalo nešto spektakularno, a nije se moglo ništa spektakularno dogoditi jer se zna koliko HDZ ima ruku u toj Vladi. Očekivalo se da će se to lomiti, da će netko od HDZ-ovaca biti protiv Karamarka, a to je suludo.

Sve je to tempirano.

Gugo: Petrov se prekombinirao i ljudi koji su njega savjetovali. Mi ne znamo tko u Mostu donosi odluke. Na to je i Prgomet još prije upozorio. Petrov se prekombinirao još otkad si je uzeo za pravo da donosi odluke unutar HDZ-a. Zaboravili su svi na Kovačića koji je dao ostavku u Klubu, tko garantira da će on glasovati za opoziv. U trenutku kad je Milanović odbio potpisati tripartitni sporazum, Petrov je pokazao kako je zalutao, on se ponašao kao da je ovaj to potpisao.

Kuljiš: Kovačić je poludio u onom trenutku kad je shvatio da neće moći kadrovirati u Omišu. Njima je sad već panika s čim ulaze u lokalne izbore. Petrova je lako navući, on to ima u sebi, ja to vidim.

Gugo: On neće uskrsnuti, to on zaboravlja.

Karamarko je dao poprilično dobru izjavu i okrenuo leđa.

Gugo: U medijskom svijetu događa se nešto što se van Hrvatske ne događa. Mediji reagiraju na ono što žele da se dogodi, dio medija. Čim je netko progovorio o mogućnosti pada Karamarka – odmah je ta tenzija dignuta na n-tu potenciju. Jedino što možemo reći da se dogodilo je to da je Petrov uspio ujediniti HDZ. Mislim da je trenutno najujedinjenija stranka od rata.

Sjednica je pomaknuta, a unaprijed se znalo.

Kuljiš: To je političko sredstvo koje se koristi, spektakulizira se. To je realni okvir u kojem se politika vodi. Ne mislim da je to išta nemoralno. Žao mi je samo što su mediji na tako niskoj razini. HDZ se mobilizirao i homogenizirao. Homogeniziran je i SDP, Milanović ga je partijski homogenizirao jer je maknuo sve koji su se usudili biti protiv. Ostao je možda čovjek, dva. HDZ-u po nekom Bandićevom izračunu treba šest ruku. Pitanje je ima li u političkom prostoru šest ruku koji bi bili uz HDZ. Sad ovisi koliko će se dečki potruditi.

Kakva je tu uloga Predsjednice?

Kuljiš: Ako će se ići na nove izbore, ona će formirati tehničku vladu koja bi onda mogla potrajati. Pitanje je i Ustavnog suda. Petrov je kazao da je rad Vlade bio izvrstan i ja se slažem s njim, iako to puno ljudi ne vidi.

Zašto taj rad nije komuniciran?

Gugo: Stvar je odnosa medija. Najveći dio medija u državi trenutno ne želi uspjeh ove Vlade. Uz sav naš trud nezapažene su priče o luci Gruž, željeznici koja je najveća kapitalna investicija trenutno…

Kuljiš: Vlada je zaokret napravila oko budžeta i to je najbitnije.

Gugo: Napravljen je dosad neviđen zaokret. Svi žalbeni i administrativni slučajevi rješavali su se u najkraćem roku. Na tome je Karamarko inzistirao.

Kuljiš: Prvi put se ne osjećam da ću propasti sutra. Razumni knjigovođa je na čelu svega.

Pričaju o Hasanbegoviću, jedan od razloga napada na Karamarka je i to što ga nije dao.

Kuljiš: Da je Karamarko kao Milanović, on bi postupio kao Milanović. Za Karamarka bi bilo puno bolje da se s vama nigdje nije pojavio. Da nema Hasanbegovića isto bi mu bilo lakše.

Gugo: Ali on nije takav čovjek.

Kuljiš: Ali to je problem.

Vi ste bili u Nacionalu?

Kuljiš: Ja sam ga i napravio. Kad vidim ulogu koju igra Nacional sada i prije, ja razvijam teoriju da je Puki preživio i da se skriva negdje i vodi ga sa istim svojim sponzorima.

Je li bitno da je prvi broj Nacionala promoviran u počasnoj loži s Ivom Josipovićem?

Kuljiš: Oni uvijek operiraju sa stvarnim materijalima. Ne sumnjam da ugovori postoje, ali je pitanje kako ćemo tu činjenicu interpretirati. Jedno je ta moralna dimenzija, mi sad govorimo o političkoj dimenziji. To je realno napad da se sruši ova Vlada, a s druge strane pokušava se očuvati inicijativa te Vlade, da se napravi ili zakrpa nova Vladina većina koja bi bolje funkcionirala nego ova s Mostom. Novim izborima izgubili bi barem još šest mjeseci, a rezultati će biti isti.

Gugo: Neće, nikad više Most neće dobiti 18.

Zašto u javnosti sramežljivo izlaze afere bivše vlasti?

Gugo: To je sve pitanje istraživačkog novinarstva. Mi u HDZ-u nismo mislili da imamo misiju blatiti ostale, nego smo se htjeli koncentrirati i reagirati pozitivno, naglašavati koliko je Hrvatska postala otvorena prema Europi i svijetu, o toj financijskoj stabilnosti, Hrvatska postaje energetsko središte. A mediji teško prihvaćaju tu pozitivu. Traže razloge za raspad Vlade. Priča o Milanovićevom, bratu, Vrdoljakovoj ženi, slučaju Jakovina koji je bio poznat, što treba natjerati štapom nekog novinara da vidi zašto je selo ostalo bez novaca iz EU? Sad vidimo kome je došlo ono malo novaca što je uspjelo doći. U nečijem džepu.

Prikazana je fotografija Krešimira Milanovića kako pijan spava u separeu kafića.

O aferama Milanovićeva brata nema ni riječi.

Kuljiš: Mene više muči afera Jakovina. On je očito specijalist za raščišćavanje. Sjećam se kad je bio imenovan, ja sam tad još bio u dobrim odnosima s Milanovićem, koji mi je rekao ima jednog energičnog Jakovinu.

Kotromanović?

Kuljiš: To nije istraženo. To je jedna velika priča. Pomagao je tu nekim Rusima. Mislim da je to samo djelić jedne puno veće operacije koja ima veze s Rusima, možda i s trgovinom oružja. Mislim da bi to trebalo istražiti. Mediji su nezainteresirani.

Čime se bavi HND?

Kuljiš: To je jedna žalosna priča. Tamo se puno ljudi nalaze koji se ne bave novinarstvom. Ljudi koji realno rade u medijima uopće nisu u HND-u.

Što će se događati s HDZ-om? Koliko je HDZ sam kriv za ovu situaciju? Zbog čega se nitko ne usuđuje smjenjivati?

Gugo: Koliko mi je poznato postupak imenovanja novih ljudi u VEM-u nije zaustavljen. Bit će raspisan natječaj i sve će se obaviti kako je zakonski propisano. Mislim da ministar Hasanbegović dosta dobro radi svoj posao. Što se tiče HAVC-a nakon skandala oko filma, trebali su svi dati ostavku, pokazali su tko su oni. Ne možete raditi sa svim tim ljudima kao Milanovićeva vlada, pa da se u danu smijeni ne znam koliko ljudi, treba proći procedura, vidjeti argumente za i protiv smjene.

To teče presporo?

Gugo: Ovoj Vladi mjere se učinci svakih 15 dana, a sve Vlade prije imale su 100 dana mira. Drugačiji su kriteriji.

U emisiju se javio Stipe Gabrić Jambo.

Jambo: Prvi sam govorio da je Most sekta. To je jedna loša ekipa i rekao sam što će se dogoditi. Da su oni korektni ljudi – pričekali bi Povjerenstvo za sukob interesa. Najprije su rekli da će čekati, pa neće čekati, pa ovo večeras.

Zbog čega je Petrov podržao Dinka Cvitana?

Jambo: Radi svojih interesa. Njega glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš štite.

Petrova se kao smatra poštenim?

Jambo: Petrov je sve iz svoje obitelji zaposlio. Petrov o poštenju, može sve govoriti, ali ne da je pošten. Znam samo da je pogodovao nekim ljudima.

Vaša prognoza?

Jambo: Kratko će trajat Most i HDZ. Da su u Mostu pošteni ljudi – okrenuli bi se i otišli odmah. Da vam ja kažem, to je sekta.

Gugo: Jambo je otvorio pitanje morala Bože Petrova. Klauški je danas citirao Petrova koji je rekao da ne bi mogao sjediti u Vladi s Tomislavom Karamarkom.

Kuljiš: Meni Petrov ne izgleda kao nepošten, njegov je problem što želi moralizirati sve u HDZ-u.

Orepić?

Gugo: Orepićeva izjava je njegov obrambeni mehanizam. On izbjegava odgovoriti čime ga drži u šaci Ostojićev kadar. Mi smo saznali da je smijenjeni ravnatelj policije dobio pravo na službeno auto 24 sata dnevno, a Orepić je svojim zaposlenicima uskratio to pravo.

Kuljiš: Petrov misli da je njegova misija zaustaviti cijeli HDZ, a s tom fiksacijom nije smio ulaziti u tu Vladu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment

Objavljeno

na

Objavio

Kakva je sigurnost u regiji s obzirom na dramatične događaje u Beogradu? Hoće li Aleksandar Vučić preživjeti političku krizu, je li radikalni desničar Boško Obradović preuzeo građanski prosvjed “1 od 5 milijuna” i može li Srbija osigurati poštene demokratske izbore?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali politički analitičar Zoran KusovacRadovan Vukadinović s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, sociolog Slaven LeticaJadranka Polović sa Sveučilišta Libertas i Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– Kaosa u Beogradu nije bilo. Sve je bilo kontrolirano. Skupina od oko stotinjak ljudi je upala u zgradu RTS-a i oni su nakon nekog vremena otišli. Policija je bila suzdržana. Bilo je incidentata, ali generalno, u odnosu na to što se moglo desiti – sve je bilo kontrolirano. Vučić je na kraju okrenuo situaciju u svoju korist. Kazao je kako će se suočiti s normalnom oporbom te kako neće razgovarati s Boškom Obradovićem, kojega je nazvao fašistom – što je u najmanju ruku cinično, kazao je Zoran Kusovac koji se u emisiju javio iz Beograda.

– Boško Obradović i njegova ekipa ubacili su se u prosvjed. Bitka se vodi za više slobode i protiv jednoumlja kojega je nametnuo Vučić. Nema jedinstvenog programa, jedino se zna da se želi da Vučić nestane. Što poslje – to se ne zna. Lijepe riječi mogu motivirati mladež i intelektualce, ali ne i one koji žive u ruralnoj Srbiji ili one koji gledaju samo državnu televiziju i nemaju kontakte na društvenim mrežama, smatra Radovan Vukadinović.

Letica: Vučić je moderni despot i zapadu ‘korisni idiot’

– Istaživanja pokazuju da Vučić uživa većinsku podršku i svi su svjesni da će i budući izbori rezultirati njemu u korist. On je moderni srpski despot. Za zapad je on ‘korisni idiot’ jer treba potpisati papir za Kosovo, kazao je Slaven Letica. Dodao je kako je razgovarao s Boškom Obradovićem o kanonizaciji Stepinca. Odrednice njegove doktrine su: svetosavlje (Sveti Sava, Nikolaj Velimirović i Novak Đoković), tradicionalizam i fundamentalizam (slično Vigilareu u Hrvatskoj) i ekonomski suverenizam (suradnja ali ne uključivanje u EU). Također Obradović smatra da su Hrvati Srbima ukrali jezik i dubrovačku književnost. Negira i genocid u Srebrenici, rekao je Letica.

– Srbija je izuzetno podijeljena u svom nacionalnom biću, smatra Jadranka PolovićGordan Akrap dodao je kako je Vučić jedini lider u Srbiji koji je u stanju potpisati samostalnost Kosova i poživjeti nešto duže od nekog drugog političara. S tim se u potpunosti složio i Zoran Kusovac. Dodao je kako je Vučić taj koji može provući svaku nepopularnu mjeru. Prošlo mu je i smanjenje mirovina, a prolazi mu i trenuno “javno trgovanje s Hasimom Thacijem“. On bi jedini mogao lako prodati narodu neminovnost prznanja Kosova. Trgovanje može naplatiti nekim boljim statusom u BiH ili u pregovorima s EU-om, dodao je Kusovac. – Što će tko dobiti, ne zna se – karte su vjerojatno negdje drugdje, vjerojatno u Bruxellesu. A što Europa zna, to zna i Amerika, dodao je Radovan Vukadinović.

“Neootomanske, velikoruske ambicije, interes SAD-a i slaba Europa”

– Imamo podijeljenu BiH, imamo podijeljenu Crnu Goru … , imamo Makedoniju u bifurkaciji. Taj prostor može biti laboratorij, kakav je u povijesti uvijek i bio. Svi su spremni uhvatiti se s tim u koštac. Ima neootomanskih trendova, velikoruskih ambicija, a aktivnija je i uloga SAD-a, dok je EU pokazala slabost. Sreća je Vučićeva da EU neće ići u proširenje još nekih dvadesetak godina, da se neće time morati dokazivati, rekao je Slaven Letica.

“Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment”

– Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment. Iskušavaju se različiti politički koncepti. Ono što danas imamo je niz vrlo slabih država koje su ovisne o vanjskim faktorima, a nemaju instrumente zajedničke suradnje, smatra Jadranka Polović. Dodaje kako su Amerikanci završili rat i stabilizirali regiju, a onda je prepustili Europskoj uniji koja teško može primjeniti svoj koncept jedinstvene vanjske politike. Naglasila je kako je u ovoj regiji veliki utjecaj i Kine.

“Mektićeva vrlo loša dezinformacija lako se može riještiti”

– Do rata ne može doći jer su svi razoružani i svedeni na ratovanje ‘praćkama’, što je dobro, kazao je Gordan Akrap komentirajući izjave Schwarz-Schillinga kako jer rat u BiH je moguć. Dodao je kako su sve ove države i van energetskih tokova. Osvrnuo se i na ministra Metkića koji je plasirao informaciju da je Hrvatska naoružavala islamističke teroriste u BiH. “On je glasnik informacije, nije njezin autor. On je u teškoj političkoj poziciji obzirom da završava suđenje Karadžiću. Osim toga povezali su se Dodik i HDZ i postoje uvjeti za formiranje vlasti na razini države. U tom slučaju SDS ostaje vlasti, a Mektić bez imuniteta. Prema tome, Mektić je složio jednu vrlo lošu dezinformacjiu koja se vrlo lako može riještiti”, smatra Akrap.

– Što je gospodarski i socijalno situacija teža, to su ljudi nezadovoljniji. Pitanje je samo tko će brati plodove ljudskog gnjeva. Ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, dodao je Slaven Letica, koji se složio s Akrapom da se radi o Mektićevoj obavještajnoj dezinformaciji. Uz besperspektivnost, problem ovih prostora je i korupcija, dodao je Radovan Vukadinović. Dodao je kako na ulice izlaze nezadovoljni, a da i ne znaju zbog čega. Upozorio je kako će nezadovoljnih biti sve više.

“Dok su prosvjedi bili nestranački – imali su više šanse”

Na pitanje što stoji iza prosvjeda u Srbiji – želja da Vučić odstupi ili da ga se malo primiri Zoran Kusovac je kazao kako prosvjedi nemaju samo jednu poruku. “Prosvjeduje se protiv načina na koji se vlada, protiv bahaćenja vlasti, protiv netransparentnih javnih radova i korupcije. Dok su prosvjedi bili relativno spontani i nestranački – imali su više šanse. Prosvjedi će se radikalizirati, ali ne vjerujem da će se proširiti”, zaključio je.

U svojoj zaključnoj riječi profesor Radovan Vukadinović je kazao kako je teško reći da postoji neka demokratska alternativa Vučiću. “Postoje neke naznake, titraji za nešto u budućnosti, ali u ovom trenutku – sigurno ne”, poručio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari