Pratite nas

Magazin

Kuljiš: Todorić je propao kao drug Tito, previše se zadužio

Objavljeno

na

Ivica Todorić stigao je u Remetinec. Koliko će trajati sudski proces? Je li bijeg u London bio taktički uzmak radi pripreme obrane? Tko je kriv za slom najveće kompanije jugoistočne Europe? Gosti Otvorenog bili su Ivan Turudić – predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, Veljko Miljević – odvjetnik, Ivan Hrstić – novinar Večernjeg lista i N1, Denis Kuljiš – novinar.

Turudić je rekao da nije nužno da Ivica Todorić bude sutra ispitan. “Okrivljenik mora biti ispitan do završetka istrage, a tužiteljstvo će samo odrediti taj datum. On se može obratiti sudcu istrage koji će požuriti njegovo ispitivanje da bude i ranije.”

Turudić: Većina svjedoka ili svi su već ispitani

Zadnjih godina hrvatsko pravosuđe suočava se sa mega procesima koji traju 5 – 10 godina. Turudić je rekao da suđenje koje traje 10 godina ozbiljno dovodi u pitanje pravičnost suđenja. “Nije dobro da bilo koje suđenje traje 10 godina i vjerojatno bi palo na testu pravičnosti. U ovom slučaju, moramo uvjetno govoriti, pitanje je hoće li suđenja biti, hoće li DORH podići optužnicu, hoće li ta optužnica biti potvrđena…, tek je zadnja varijanta da dođe do suđenja. Predmet je velik, zahvaćeno je 15 okrivljenika, spis ima nekoliko tisuća stranica. Takvo suđenje ne može kratko trajati”, istaknuo je, te dodao da treba donijeti potpuno novi Zakon o kaznenom postupku.

Na pitanje je li Todorić bijegom u London sebi oduzeo mogućnost obrane sa slobode, Turudić je rekao da je vrlo osjetljivo pravno pitanje je li to bio bijeg ili nije. “Još uvijek nemamo prijedlog za određivanje istražnog zatvora radi opasnosti od bijega, imamo samo rješenje o istražnom zatvoru radi opasnosti od utjecaja na svjedoke. Većina svjedoka ili svi su već ispitani. Sad, opet je to opcija državnog odvjetništva hoće li ono staviti novi prijedlog za određivanje istražnog zatvora po novoj osnovi, ali pričekajmo par dana pa ćemo znati i još pričekajmo još par dana pa ćemo znati kakva će biti sudska odluka.”

Miljević: Todorić nije imao ograničenje kretanja

Odvjetnik Miljević rekao je da “bijeg postoji onda ako ste obavezni obitavati u određenom prostru pa taj prostor napustite. U momentu kad je Todorić napustio Republiku Hrvatsku tada nije postajalo nikakvo ograničenje njegovog kretanje. I za mene tu bijega nema.”

Kuljiš: Todorić je bio paralelna država

Novinar Kuljiš rekao je da ljudi misle da se Todoriću sudi za privatizaciju, te istaknuo da se njemu sudi za disponiranje novcem iz svojih poduzeća kao da su njegova privatna. “Država ga može gonit za nezakonito postupanje u svojim firmama, vađenje novaca, prebacivanje na privatne račune…, a što se tiče vođenja firme i stečaja, tu ga mogu tužiti oni koji su oštećeni.”

“Todorić je bio paralelna država. Njegova funkcija je bila da radi ono što država sama ne može”, istaknuo je Kuljiš.

Hrstić je rekao da se cjelokupna taktika svodila na to da se brani sa slobode ili da pokuša ostati u Velikoj Britaniji i iskoristi zaštitu britanskog pravosuđa. “To nije bio bijeg de facto, izmaknuo se od izravnog dohvata hrvatskog pravosuđa. A pitanje je tko mu je to omogućio.”

Istaknuo je i da ga čudi da Todorićevi odvjetnici nisu bolje iskoristili činjenicu da su ministar unutarnjih poslova i ministar pravosuđa najavili uhićenje najmoćnijeg čovjeka u državi. “Činjenica je da je zbog Todorića pala vladajuća koalicija i to je trebao biti veći ulog na ročištu u Londonu.”

Miljević je kazao da postoje 2-3 najznačajnije multilateralne konvencije koje spriječavaju kriminalitet. “Jedna od njih je  multilateralna konvencija o spriječavanju transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Ima i onih koji se tiču suzbijanja opasnijih oblika kriminaliteta. Sve su te multilateralne konvencije strukturirane na način da u njima stoji da se neće dozvoliti izručenje. Bitna odredba u tome je da bez obzira radi li se o organiziranom kriminalitetu, korupciji – stoji da neće biti izručenja ako je to politički progon. Naravno da će svaki odvjetnik, u cilju spriječavanja izručenja isticati da postoje elementi političkog progona. Međutim, ja ne znam što je sve istaknuto u Londonu, jer nisam bio u sudnici. Samo znam da je sutkinja 20. travnja to odbila i rekla da to nisu argumenti koji ukazuju na politički progon”, kazao je.

Kuljiš: Todorić je propao kao drug Tito, previše se zadužio. Kao Fikret Abdić

Kuljiš pak smatra da su ključne teme – tko je bio Todorić, što je napravio, kako je nastao, kako je propao i što je potom bilo s kompanijom. Na pitanje urednika i voditelja Mislava Togonala – kako je propao Todorić, Kuljiš je kazao: “Kao drug Tito, previše se zadužio. To je bilo kao Fikret Abdić. Todorić je imao dva krimena. Prvi je bio što je izvlačio novce iz kompanije kao da je njegova, a drugi je taj što je živio kao kralj”.

Hrstić je istaknuo da prema njegovom mišljenju niti nije bitno kako je Todorić propao. “Bitno je jesu li ga rušili”.  Kuljiš tvrdi da je Todorićev razvoj bio potpuno u neskladu s mogućnostima tržišta. “Sve je to bila jedna megalomanija gdje se na kraju razjapila jedna ogromna kreditna rupa od ne znam koliko milijardi kuna ili eura. Pritom je živio kralj i za to mu je trebao novac kompanije. Ljudi su to gledali i svima je to bilo duboko odvratno”, istaknuo je.

Togonal je podsjetio na privatizaciju PIK-ova te je Kuljiš kazao da je “Todorić napravio čudo – PIK Vrbovec, Belje, istarske vinarije, sirane. Jedino što to sve nije bilo ekonomično”. “Drugo bi bilo da je on vlasnik, a Upravni odbor vodi tvrtku. Tada bi sve bilo legalno. Onda propadnete i nikome ništa. Ne idete u zatvor zato što je tvrtka propala jer je krivo investirala, jer se preinvestirala itd”. Potom je usporedio Agrokor i brodogradnju. “To su dvije jednake tragedije u smislu potrošnje tuđih novaca. Od brodogradnje neće ostati ništa, ni kamen na kamenu. A ovdje će ostati sve, tvornice, dućanski lanci, ljudi će se namiriti kroz 5-10 godina. Doduše, imat će štetu, ali oni su se svi digli kroz taj lanac. Najgori kapitalizam je bolji od najboljeg socijalizma. U najboljem socijalizmu svi ostanu bez gaća, a u najgorem kapitalizmu nešto se napravi”, dodaje Kuljiš.

Hrstić: Osim komercijalnih, ima i geopolitičkih i geostrateških interesa

Hrstić kaže da u Todorićevom slučaju tvrtke nisu propale, “osim onih manjih njegovih usputnih projekata koji nikada nisu niti trebali krenuti. Propao je on. On je preuzeo PIK-ove jer su mu gurali da uzme. On je to uzeo više da pokaže svoju moć. Prihvatio je to i dodatno se zadužio da bi te PIK-ove postavio na visoku razinu koju oni u tom trenutku uopće nisu zasluživali. To je novac koji on u tom trenutku nije imao. Tvrtke će preživjeti, ali tko će s njima upravljati. To nije pitanje jednostavno. Tko je sve u to uključen? To nisu samo komercijalni interesi već i geopolitički i geostrateški interesi”. Potvrdio je da se radi o ruskom utjecaju.
Kuljiš se uključio i dodao da “se Ruse ozbiljno ‘nasadilo’ Konzumom. Dvije ruske banke koje su dale kredite ustvari je Kremlj zadužio da prave novac, a ne da preuzimaju firme. Po mom mišljenju neće oni dugo ostati u tome”.

Turudić – moralna ucjena

Odgovarajući na pitanje – kako to da ženama koje pored tržnice prodaju neke sitnice da bi preživjele dolazi policija te im stižu prekršajne prijave dok istodobno postoje megaprocesi s milijardama kuna, Turudić je kazao da se u ovome pitanju radi o moralnoj ucjeni. “Trebao bih reći da mi je žao žene što prodaje švercanu robu. Naravno da mi je žao.  Ali jedno ne isključuje drugo, postoje blaga kaznena djela, prekršaji i kapitalna kaznena djela. Uređena država mora se brinuti da spriječi i jedno i drugo”, kazao je Turudić.

Na pitanje koliko stoji Cherie Blair da se pojavi kao Todorićeva odvjetnica, Miljević je potvrdio Togonalovu tvrdnju “da bi se moglo raditi oko 5-6 tisuća funti – za proučavanje i pojavljivanje na sudu nakojn proučavanja za koje je potrebno specijalističko znanje”. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Boris Havel: Izraelci gaje velike simpatije prema Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gostovao je povjesničar, politolog i orijentalist Boris Havel. Havel je docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i autor je niza zanimljivih naslova među kojima izdvajamo ‘Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje’ i ‘Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne države’.

Stoga smo razgovarali o državi Izrael i židovskom narodu, povijesti, o njihovim političkim i društvenim odnosima i vjeri i pokušali to usporediti s Hrvatskom.

Koliko Židove uopće zanimaju teme o NDH-a i ustašama?
♦ Kojom je izjavom hrvatski ministar vanjskih poslova pridobio simpatije Izraelaca?
♦ Tko je Efraim Zuroff i koliko je on uopće poznat i značajan u Izraelu?
♦ Kakvu je važnost izjava Ive Josipovića u Knesetu o ‘ustaškim gujama’ imala kod Židova?
♦ Koliko ima sličnosti u nastajanju izraelske i hrvatske države?
♦ Oko čega se spore izraelska desnica i ljevica?
♦ Koje su sličnosti i razlike političkih podjela u Izraelu i Hrvatskoj?
♦ Od čega se sastoje gradski rivaliteti, primjerice Jeruzalema i Tel Aviva?
♦ Kako se u Izraelu odnose prema nekim društvenim trendovima, primjerice prema istospolnim zajednicama ili pobačaju?
♦ Kako povijest Židova utječe na život u Izraelu?
♦ Kakav je odnos Židova prema religiji?
♦ Koliko je samokritičnost važna u židovskoj vjerskoj i povijesnoj tradiciji?
♦ Tko je koga protjerivao na Bliskom istoku?
♦ Što sve određuje i kako izgledaju odnosi Arapa i Izraelaca?
♦ Kako izgleda svakodnevni život Izraelaca i Arapa, kontakti među običnim ljudima?
♦ Kakve su dvojbe u izraelskom društvu po pitanju Judeje, Samarije ili pojasa Gaze?
♦ Što znači pitanje ponovne izgradnje Hrama među Židovima i kakve bi to imalo posljedice kod drugih religija?
♦ Kako je nastajao Talmud i zašto se u njemu nalaze ružni opisi kršćanskih vrijednosti i svetinja?
♦ Kakav je odnos Židova i Judeizma prema kršćanstvu?
♦ Koliko primjeri i poučci iz Biblije mogu biti korisni za današnje životne pa i političke izazove?
♦ Što Biblija kaže za suverenizam i nacionalnu državu?
♦ Koje bi pouke hrvatski političari mogli izvući od izraelskih?

Odgovore poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović preuzela predsjedanje Vijećem žena svjetskih lidera

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović preuzela je u srijedu u New Yorku predsjedanje Vijećem žena svjetskih lidera (Council of Women World Leaders) od litavske predsjednice Dalije Grybauskaite, priopćeno je s Pantovčaka.

Grabar-Kitarović boravi u New Yorku gdje je u utorak sudjelovala na konferenciji Ujedinjenih Naroda ‘Žene na vlasti’, te se sastala s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.

Vijeće žena svjetskih lidera osnovale su 1996. tadašnja islandska predsjednica Vigdis Finnbogadottir i Laura Liswood, glavna tajnica vijeća, s ciljem da se potaknu sadašnje i bivše predsjednice država, vlada i ministrice na sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima od ključne važnosti za žene.

Širenje mreže utjecajnih žena važno je kako bi se potaknulo sve više žena širom svijeta da se aktiviraju na svim razinama političkog i ekonomskog odlučivanja, smatra litavska predsjednica. Nadalje, Vijeće osigurava ženama na najvišim položajima platformu kako bi mogle podijeliti zajednička iskustva i biti od pomoći jedna drugoj kao svjetski vođe.

Tijekom sastanka u New Yorku s Grybauskaite, koja je Vijećem žena svjetskih lidera predsjedala od 2014. godine, hrvatska predsjednica preuzela je predsjedanje Vijećem, priopćeno je.

U povodu primopredaje dužnosti, Grabar-Kitarović je kazala je kako joj je izuzetna čast preuzeti dužnost predsjedateljice Vijeća žena svjetskih lidera od litavske predsjednice, istaknute žene i političarke, te je poručila kako će nastavili raditi na svim pitanjima koja se tiču ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena i djevojaka tijekom svih svojih budućih djelovanja u svim područjima života.

Dvije predsjednice razmijenile su mišljenja o bilateralnim odnosima, zajedničkim politikama unutar Europske unije i na globalnoj sceni te o položaju žena u visokoj politici. Pritom su bilateralni odnosi Hrvatske i Litve ocijenjeni bliskima, sa zajedničkim interesima i željom za intenziviranjem suradnje u područjima kao što su obrana i sigurnost. Hrvatska predsjednica istaknula je kako visoku razinu prijateljskih odnosa i zajednički interes za dugoročno partnerstvo potvrđuju imenovanja rezidentnih veleposlanika u Zagrebu i Vilniusu, navodi se u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu