Pratite nas

Iz Svijeta

Kurdi su opet, po tko zna koji put, izigrani i prevareni te ostavljeni na cjedilu

Objavljeno

na

Turska je jučer napala Siriju! Nakon što su dovukli desetak tisuća boraca Slobodne sirijske vojske i nekoliko tisuća džihadista sa sjevera Sirije i pet tisuća džihadista s područja Idliba, turski tenkovi i oklopni transporteri prošli su sirijsku granicu i započeli vojnu operaciju pod nazivom “Izvor mira” da bi stvorili “sigurnosnu zonu”, kako kaže turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, na sirijskoj granici koja bi se trebala protezati do 30 kilometara u dubinu Sirije. Cilj je očistiti to područje od Sirijske kurdske milicije (YPG), koju Turska smatra terorističkom organizacijom.

SAD ih dvaput izdao

Prve mete turske okupatorske vojske gradovi su Tal Al-Abyad i Ras Al-Ain. Ta dva grada, koji su bili pod kontrolom ISIL-a te su uz grad Kobane ostali glavni simbol otpora i borbe protiv terorističke organizacije Islamske države, a oslobodili su ih Kurdi, ponovno su napadnuti, ali ovoga puta pod turskom zastavom.

Turska oporba dokazala je da je turske vojska cijelo vrijeme, dok je tamo haračio ISIL, surađivala s tom terorističkom organizacijom, čiji su borci nesmetano prelazili granicu i liječili se u Turskoj. Erdoğan nije dao naredbu za početak vojne operacije dok nije dobio zeleno svjetlo od američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je donio odluku da se snage SAD-a povuku s tog područja, koje je na meti turske vojske.

Pentagon je objavio da su se američke snage povukle s teritorija na kojem je predviđena turska vojna operacija, što je bio znak Erdoğanu da krene u vojnu ofenzivu. Trump i dalje zbunjuje cijelu svjetsku javnost – ujutro je kazao da će “potpuno uništiti i izbrisati tursko gospodarstvo ako turska vojska poduzme akciju u Siriji, koju će smatrati kao “prekoračenje granice”, a na svom Twitter profilu napisao je da je Turska veliki partner SAD-a, kako ekonomski tako i vojno.

Kurdske snage u punoj pripravnosti očekuju veliku vojnu ofenzivu turske vojske potpomognute džihadističkim skupinama iz Idliba, većinom pripadnika Al-Qa’ide i ISIL-a koji su pobjegli u provinciju Idlib tijekom borbi koje su kurdske snage herojski vodile protiv tih terorističkih skupina te ih naposljetku porazile. Sada se te iste terorističke skupine ponovno vraćaju na mjesto zločina, ali ne pod zastavom ISIL-a, već turskom, i ne pod zapovjedništvom Abu Bakr Al-Bagdadija, vođom ISIL-a, već pod zapovjedništvom sultana Erdoğana, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Kurdi su opet, po tko zna koji put, izigrani i prevareni te ostavljeni na cjedilu, na milost i nemilost Erdoğanu. Osim američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji im je okrenuo leđa, ni zemlje članice Europske unije nisu stale uz Kurde i zaustavile krvavi pohod Erdoğana. Naime, Europi je Erdoğan zaprijetio kako u slučaju da ne podrži tu vojnu operaciju o stvaranju sigurnosne zone u koju, kako kaže, Turska želi smjestiti “dva milijuna sirijskih izbjeglica”, da će širom otvoriti granice i puštati migrante prema Europi.

Glasnogovornik Sirijskih demokratskih snaga (SDF) Kino Gabriel, koje predvode Kurdi, ogorčeno je kazao “da je SAD jamčio da neće dopustiti nikakvu akciju Turske u tome području” naglasivši kako ih je “američka odluka iznenadila i zabila nož u leđa SDF-u”. Gabriel je izrazio žaljenje što nisu prihvatili ponudu koja je došla od sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada o pregovorima o njihovu statusu otkrivši kako im je sirijski predsjednik nudio široku autonomiju, što su Kurdi odbili jer su vjerovali Amerikancima koji su im obećali brda i doline, a na kraju su im zabili nož u leđa i izdali ih.

S druge strane, zamjenik ministra vanjskih poslova Sirije Faysal Al-Mogdad kazao je da će sirijska vojska poduzeti sve potrebne mjere kako bi branila sirijski teritorij od Erdoğanove agresije naglasivši kako se nada da su Kurdi naučili pouku jer Amerikanci su ih prevarili već dvaput te da im je “jedina domovina Sirija, a predsjednik Bashar Al-Assad njihov jedini predsjednik”.

Ono što svijet mora ozbiljno uzeti u obzir i pokušati svaki način zaustaviti tursku vojnu ofenzivu jest upozorenje Kurda kako, ako dođe do napada širih razmjera, Kurdi neće moći u svojim zatvorima zadržati više od 12 tisuća zarobljenih boraca ISIL-a, među kojima je oko 2500 terorista podrijetlom iz 49 europskih zemalja koji su bili poslani u logor nakon oslobađanje glavnog grada kalifata Rake i poraza terorističke organizacije Islamske države u Siriji.

Naime, te logore i kampove čuva nekoliko tisuća kurdskih boraca koji će biti primorani otići na prvu crtu i boriti se protiv turske vojske i džihadističkih skupina.

Granice Osmanskog Carstva

Iako Erdoğan govori da će se operacija “Izvor mira” protezati na području 100 kilometara dužine i 30 kilometara dubine, analitičari su uvjereni kako će Erdoğan iskoristiti priliku i proširiti svoju operaciju koliko će god bude mogao s obzirom na to da je u kolovozu 2016. godine, kada je pokrenuo vojnu operaciju pod nazivom “Štit Eufrata”, također najavio kako će biti na manjem prostoru, ali je ta operacija, koja je počela od sirijskog pograničnog grada Jarabulusa, obuhvatila područje od 2055 kilometara četvornih uključujući kurdski grad na sjeverozapadu Sirije Afrin.

Iako Erdoğan tvrdi da je toj operaciji cilj vraćanje izbjeglica, turska vojna operacija mogla bi izazvati novi veliki val izbjeglica. Kolona automobila već napušta dva pogranična grada, Tal Al-Abyad i Ras Al-Ain, i idu prema Raki, udaljenoj 100 kilometara. Razvidno je kako Erdoğan planira na teritoriju Sirije i Iraka s većinskim kurdskim stanovništvom obnoviti Osmansko Carstvo, koje je propalo prije gotovo stotinu godina, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

Erdogan: Turska vojska započela ofenzivu protiv Kurda

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik katalonske vlade najavio novi referendum o nezavisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je u utorak kako će zagovornici nezavisnosti opet organizirati referendum o samostalnosti Katalonije, no nije precizirao kako niti kada.

Torra bi u četvrtak u regionalnom parlamentu u Barceloni trebao ponuditi odgovor na presudu kojom je u ponedjeljak devetero dužnosnika osuđeno u Madridu na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije.

„Ponovo ćemo to učiniti“, rekao je Torra u utorak na obilježavanju smrti nekadašnjeg predsjednika katalonske vlade Lluísa Companysa, zagovornika nezavisnosti, kojeg je 1940. godine streljala policija španjolskog diktatora Francisca Franca.

„Nećemo odustati od prava na odlučivanje“, rekao je novinarima pored groba Companysa.

Torra inzistira na svom ranijem stavu kako španjolski kazneni zakon ne predviđa kazne za referendume, premda je Vrhovni sud dan ranije priopćio kako u španjolskom Ustavu nema stavke „pravo na odlučivanje“ prema kojem bi se mogao održati zakonski referendum u nekoj od 17 pokrajina.

Unatar katalonskog pokreta za nezavisnost nema jedinstvenog stajališta kako se postaviti nakon osuđujućih presuda koje je izrekao Vrhovni sud. Tri stranke za nezavisnost, koje imaju većinu mjesta u parlamentu u Barceloni, zasebno su presudu nazvale „nepravednom“ i „osvetom“.

Istovremeno različite skupine prosvjednika po svom nahođenju nastavljaju prosvjede diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U utorak je bio prekinut promet na više cesta, no zračni promet na aerodromu El Prat odvija se normalno nakon što je jutros bilo otkazano 45 letova kao posljedica sukoba s policijom u ponedjeljak. Pokret „Demokratski csunami“ u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća osoba nastojao je u ponedjeljak blokirati aerodrom kako bi svijetu poslao poruku o „nepravednoj presudi“.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines izvijestio je kako nije otkazao niti jedan let prema Barceloni. Let iz Zagreba prema Barceloni održan je u utorak u 15.20 sati kako je bilo i predviđeno. U Barcelonu je u utorak popodne sletio i avion iz Splita španjolske kompanije Vueling.

Tijekom večeri se očekuju pojačani prosvjedi pred institucijama u Barceloni. U ponedjeljak navečer je bila ozlijeđena 131 osoba u sukobu s policijom, od kojih većina na aerodromu. Jedan mladić je teže ozlijeđen i prevezen na operaciju oka. Moguće da je pogođen policijskim gumenim metkom. Katalonska vlada najavila je istragu policijske intervencije.

Prosvjednici su postavljali barikade i gađali policiju tvrdim predmetima. Španjolski ministar unutarnjih poslova rekao je kako je reakcija policije bila odgovarajuća. Među ozlijeđenima je bilo i policajaca.

„Sutra, baš kao i danas, ovo nastavlja biti politički problem koji tek treba biti riješen“, rekao je novinarima španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell. Tvrdi da se zagovornici nezavisnosti „ponašaju totalitarno“ ne poštujući Katalonce poput njega koji podržavaju cjelovitost Španjolske.

Borrell se poziva na jednu anketu provedenu u srpnju prema kojoj se 48,3 posto stanovnika Katalonije protivi punoj nezavisnosti a traži ju njih 44 posto.

Katalonija od 1978. godine, nakon smrti generala Franca i prelaska na demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.

Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.

Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.

Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Prosvjedi su se tijekom jučerašnjeg dana odvijali i središtu Barcelone, a također i u drugim katalonskim gradovima, a prema posljednjim informacijama bile su privedene tri osobe. Bilo je blokirano više prometnica i željezničkih pruga.

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je zagovornike nezavisnosti Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske za 7,5 milijuna, na „odlučan, demokratski i nenasilni“ odgovor na izrečene presude.

Španjolski mediji u utorak ocjenjuju kako posljedice i snaga prosvjeda nisu bili snažni, barem ne na onoj razini kakvu su mnogi očekivali uslijed presuda koje su pobudile emocije kod zagovornika nezavisnosti, a kod nekih izazvale i šok.

Vrhovni sud u Madridu osudio je devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. i posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Oni su osuđeni za poticanje stanovništva na ustanak u cilju rušenja državnog poretka te za korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Katalonska vlada u Barceloni presudu je nazvala “nepravednom” i “osvetom” dok je središnja španjolska vlada u Madridu poručila kako je sudski postupak “bio pravedan” te da su dužnosnici osuđeni zbog “kršenja zakona”. Suci Ustavnog suda su poručili kako su bili nepristrani u donošenju odluke.

Indeks madridske burze IBEX-35 u ponedjeljak je bio oslabio za 0,29 posto u odnosu na dan ranije, čime nije osjetio posljedice donošenja presude. Ulagači su kupovali i prodavali dionice u istom ritmu kao i na ostalim europskim burzama. U utorak jutro IBEX-35 je porastao 0,5 posto što je signal da ulagači nisu zabrinuti aktualnim događanjima.
Katalonija je jedan od industrijski i turistički najrazvijenih dijelova zemlje, gdje nastaje 19 posto španjolskog BDP-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari