Pratite nas

Kultura

Kurikul kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan

Objavljeno

na

HDK o Prijedlogu kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

[ad id=”93788″]

Upravni odbor Društva hrvatskih književnika je na sjednici održanoj 1. travnja 2016. razmatrao Prijedlog kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne i srednje škole koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo na javnu i stručnu raspravu kao sastavnicu Cjelovite kurikularne reforme. Neugodna nas iznenađuju potpore tomu Prijedlogu bez ijednoga slova kritike te se čini kao da ga neki uopće nisu pročitali, a čini se kao da i sami sastavljači nisu pročitali neke od tekstova koje su uvrstili u popis lektire, poručili su iz DHK-a.

Hrvatski su književnici za nastavu hrvatskoga jezika osobito zainteresirani jer se njome sustavno oblikuju osobna i javna kultura izražavanja na hrvatskom jeziku te književnoumjetničko obrazovanje i stvaralaštvo u mladim naraštajima kao glavni nositelji ukupne suvremene kulture, tradicije i identiteta hrvatskoga naroda. Bez obzira što uvid u kurikul pokazuje njegovu izrazitu usmjerenost na stjecanje jezičnih vještina i bogatih izražajnih oblika potrebnih u svagdašnjem životu te vrjednovanje ishoda učenja što bi i bila poželjna inovacija, posve neprihvatljivim ocjenjujemo izostanak iz osnovnoga korpusa kurikula ključnih činjenica i pojmova o jeziku kao lingvističkoj strukturi, o zakonitostima funkcioniranja i razvoju hrvatskoga jezika te o književnosti kao umjetnosti jezika, njezinu stilskom bogatstvu i razvoju i njezinim najboljim tvorcima kroz hrvatsku i svjetsku književnu povijest.

Prijedlog uvodi kaotičnost nastave književnosti

Znanje o reprezentativnim jezičnim i književnim činjenicama u svakom se narodu, pa i u hrvatskom, ubraja u temelje osobne i nacionalne kulture i stoga se ne smije uskratiti našim mladim naraštajima. Prihvaćanje takvoga kurikula prouzročilo bi štetnost koja bi višestruko nadmašila dobitke koje donosi. To vrijedi i za predloženi izbor lektire u osnovnoj i srednjoj školi koji izostavlja temeljna djela hrvatske i svjetske književnosti, što je već izazvalo opće zgražanje u našoj javnosti, i proklamira potpunu slobodu učenika i učitelja u izboru pisaca i djela.

Takvo nekritičko apsolutiziranje individualnih kriterija nasuprot objektivnim i stručnim prosudbama može kao rezultat imati samo vrijednosnu kaotičnost nastave književnosti. Kriterij uvrštavanja književnih imena i djela suvremene književnosti ne smije biti samo njihova medijska razvikanost, nego i argumentima dokazana umjetnička vrijednost te jasni odgojni potencijali koje sadrže.

Krajnje neprimjeren i štetan prijedlog

Ovakav kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan. Kurikul hrvatskoga jezika dakle treba donijeti prihvaćajući njegove funkcionalne inovacije, ali s temeljitom sadržajnom i strukturnom preradbom koja će osigurati dostojno mjesto Hrvatskomu jeziku kao najzastupljenijem nastavnom predmetu. Počevši od samoga naslova dokumenta koji službe Minstarstva uporno nazivaju tuđicom „kurikulum“, ignorirajući prilagođenicu „kurikul“ o dobre hrvatske inačice kao što su „nastavna osnova“, „uputnik“ i dr., a koje su izričito i nedvojbeno preporučili stručnjaci za hrvatskim standardni jezik.

Zanemarivanje hrvatskoga identiteta i nekih njegovih nosivih obilježja u kurikulu držimo neprihvatljivim stručnim propustima onih koji su ga pisali i prvorazrednim političkim pitanjem kojim se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta mora vrlo ozbiljno pozabaviti, zaključili su u HDK-u.

(hkv.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

TEŽAK ŽIVOT, PATNJA LJUTA

Objavljeno

na

Objavio

TEŽAK ŽIVOT, PATNJA LJUTA

Nisu njima ruže cvale,
med i mliko nisu tekli…
šta god bi im njive dale,
Bogu hvala, tek bi rekli.

U Zagori kršnoj mojoj,
u vrimena ona stara!
zaliva je, rad se znojon…
al’ čovika rad je stvara!

Pismon dan bi okončali,
a ne kukanjem i plačon…
i opet sutra di su stali,
borba s’ kamenon i dračon.

Čak bi znalo se dogodit,
dok se radilo na polju,
da bi žena znala rodit…
i ne gubit zbog tog volju.

U traveši nakon toga!
kući svoje čedo nosi,
iduć puten hvali Boga!
i blagoslov za njeg’ prosi.

Težak život, patnja ljuta,
al’ su šale znali zbijat!
bolje znali, sto su puta,
nego mi se, oni smijat!

Šta su znali sve izdurat,
ni živina nije znala…
s’ čim se nosit i šta gurat,
zato Vama, predci hvala!

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Kad sklopim oči u tuđini polete mi misli Domovini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mateo Ivanković

KAD SKLOPIM OČI

Kad sklopim oči u tuđini
polete mi misli Domovini,
lakše, neg planinska vila,
brže, neg sokolova krila.

Ne postoje putevi ni staze,
preko najvećih planina gaze,
niz najduže plove rijeke,
ljube ih cvijetne livade meke!

Zaustavit ništa ih ne može
ni sva ta prirodna ljepota,
dok ne slete u selo malo,
na početak mog života .

Koliko radosti i smijeha,
koliko plača i dječijeg grijeha,
koliko majčine ljubavi samo
dočeka me kada sletih tamo.

Ne postoji ništa ljepše
nit na zemlji ima raja,
kao što je rodna gruda
svaki pedalj rodnog kraja!

Pa ja često sklopim oči
doma svoga kad se sjetim,
i mislima dadnem krila
kroz oblake kad poletim!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found