Pratite nas

Kultura

Kurikul kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan

Objavljeno

na

HDK o Prijedlogu kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

[ad id=”93788″]

Upravni odbor Društva hrvatskih književnika je na sjednici održanoj 1. travnja 2016. razmatrao Prijedlog kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne i srednje škole koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo na javnu i stručnu raspravu kao sastavnicu Cjelovite kurikularne reforme. Neugodna nas iznenađuju potpore tomu Prijedlogu bez ijednoga slova kritike te se čini kao da ga neki uopće nisu pročitali, a čini se kao da i sami sastavljači nisu pročitali neke od tekstova koje su uvrstili u popis lektire, poručili su iz DHK-a.

Hrvatski su književnici za nastavu hrvatskoga jezika osobito zainteresirani jer se njome sustavno oblikuju osobna i javna kultura izražavanja na hrvatskom jeziku te književnoumjetničko obrazovanje i stvaralaštvo u mladim naraštajima kao glavni nositelji ukupne suvremene kulture, tradicije i identiteta hrvatskoga naroda. Bez obzira što uvid u kurikul pokazuje njegovu izrazitu usmjerenost na stjecanje jezičnih vještina i bogatih izražajnih oblika potrebnih u svagdašnjem životu te vrjednovanje ishoda učenja što bi i bila poželjna inovacija, posve neprihvatljivim ocjenjujemo izostanak iz osnovnoga korpusa kurikula ključnih činjenica i pojmova o jeziku kao lingvističkoj strukturi, o zakonitostima funkcioniranja i razvoju hrvatskoga jezika te o književnosti kao umjetnosti jezika, njezinu stilskom bogatstvu i razvoju i njezinim najboljim tvorcima kroz hrvatsku i svjetsku književnu povijest.

Prijedlog uvodi kaotičnost nastave književnosti

Znanje o reprezentativnim jezičnim i književnim činjenicama u svakom se narodu, pa i u hrvatskom, ubraja u temelje osobne i nacionalne kulture i stoga se ne smije uskratiti našim mladim naraštajima. Prihvaćanje takvoga kurikula prouzročilo bi štetnost koja bi višestruko nadmašila dobitke koje donosi. To vrijedi i za predloženi izbor lektire u osnovnoj i srednjoj školi koji izostavlja temeljna djela hrvatske i svjetske književnosti, što je već izazvalo opće zgražanje u našoj javnosti, i proklamira potpunu slobodu učenika i učitelja u izboru pisaca i djela.

Takvo nekritičko apsolutiziranje individualnih kriterija nasuprot objektivnim i stručnim prosudbama može kao rezultat imati samo vrijednosnu kaotičnost nastave književnosti. Kriterij uvrštavanja književnih imena i djela suvremene književnosti ne smije biti samo njihova medijska razvikanost, nego i argumentima dokazana umjetnička vrijednost te jasni odgojni potencijali koje sadrže.

Krajnje neprimjeren i štetan prijedlog

Ovakav kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan. Kurikul hrvatskoga jezika dakle treba donijeti prihvaćajući njegove funkcionalne inovacije, ali s temeljitom sadržajnom i strukturnom preradbom koja će osigurati dostojno mjesto Hrvatskomu jeziku kao najzastupljenijem nastavnom predmetu. Počevši od samoga naslova dokumenta koji službe Minstarstva uporno nazivaju tuđicom „kurikulum“, ignorirajući prilagođenicu „kurikul“ o dobre hrvatske inačice kao što su „nastavna osnova“, „uputnik“ i dr., a koje su izričito i nedvojbeno preporučili stručnjaci za hrvatskim standardni jezik.

Zanemarivanje hrvatskoga identiteta i nekih njegovih nosivih obilježja u kurikulu držimo neprihvatljivim stručnim propustima onih koji su ga pisali i prvorazrednim političkim pitanjem kojim se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta mora vrlo ozbiljno pozabaviti, zaključili su u HDK-u.

(hkv.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

STARA MAJKA DUGO SAMA

Objavljeno

na

Objavio

Pred očima često slika
Stare majke u suzama
Čeka djecu iz tuđine
A tuga joj srce slama

Stara majka dugo sama
U društvu joj samo ptice
Do zemlje se pogurila
Naborano staro lice

Svud po svijetu djeca rade
I susjedi isto tako
Do dućana treba otić
A njoj jadnoj nije lako

Zbog toga i djeca pate
Teški dani duge noći
Glavna tema među njima
Ko će kada kući poći

Poslije mise u bitriju
Popije se koje piće
Međusobno svi se tješe
Jednog dana bolje bit će

Nostalgija kad te stisne
Moraš koju i popiti
U mislima samo jedno
Što će doma s majkom biti

Autor: Ivan Čuljak

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Otvoren natječaj za 20. Mediteran Film Festival

Objavljeno

na

Objavio

Otvoren je natječaj za prijavu dokumentarnih filmova za 20. Mediteran Film Festival, koji će od 21. do 24. kolovoza 2019., biti održan u Širokom Brijegu. Na natječaju mogu sudjelovati autori dokumentarnih filmova iz 22 mediteranske zemlje koji svoje prijave pošalju do 20. svibnja 2019. godine.

Mediteran Film Festival dijeli filmove u natjecateljskom programu u dvije kategorije – selekciju kratkog dokumentarnog filma, u trajanju do 30 minuta, te selekciju dugog dokumentarnog filma, u trajanju više od 30 minuta.  Selektor festivala pregledat će sve filmove koji budu poslani najkasnije do 20. svibnja 2019. i čija prijava bude ispunjavala sve zadane uvjete.

O najboljima će za vrijeme 20. MFF-a odlučivati šesteročlani međunarodni žiri, koji će ocjenjivati filmove iz obje selekcije te tako dodijeliti MFF projektor u dugometražnoj, odnosno kratkometražnoj selekciji. Treću nagradu, tradicionalno, svojim glasovima za omiljeni film dodijelit će publika Festivala.

Detalji s uvjetima prijave, kao i sama prijavnica, nalaze se na službenoj web stranici Festivala (www.mff.ba).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari