Pratite nas

Kultura

Kurikul kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan

Objavljeno

na

HDK o Prijedlogu kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

[ad id=”93788″]

Upravni odbor Društva hrvatskih književnika je na sjednici održanoj 1. travnja 2016. razmatrao Prijedlog kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne i srednje škole koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo na javnu i stručnu raspravu kao sastavnicu Cjelovite kurikularne reforme. Neugodna nas iznenađuju potpore tomu Prijedlogu bez ijednoga slova kritike te se čini kao da ga neki uopće nisu pročitali, a čini se kao da i sami sastavljači nisu pročitali neke od tekstova koje su uvrstili u popis lektire, poručili su iz DHK-a.

Hrvatski su književnici za nastavu hrvatskoga jezika osobito zainteresirani jer se njome sustavno oblikuju osobna i javna kultura izražavanja na hrvatskom jeziku te književnoumjetničko obrazovanje i stvaralaštvo u mladim naraštajima kao glavni nositelji ukupne suvremene kulture, tradicije i identiteta hrvatskoga naroda. Bez obzira što uvid u kurikul pokazuje njegovu izrazitu usmjerenost na stjecanje jezičnih vještina i bogatih izražajnih oblika potrebnih u svagdašnjem životu te vrjednovanje ishoda učenja što bi i bila poželjna inovacija, posve neprihvatljivim ocjenjujemo izostanak iz osnovnoga korpusa kurikula ključnih činjenica i pojmova o jeziku kao lingvističkoj strukturi, o zakonitostima funkcioniranja i razvoju hrvatskoga jezika te o književnosti kao umjetnosti jezika, njezinu stilskom bogatstvu i razvoju i njezinim najboljim tvorcima kroz hrvatsku i svjetsku književnu povijest.

Prijedlog uvodi kaotičnost nastave književnosti

Znanje o reprezentativnim jezičnim i književnim činjenicama u svakom se narodu, pa i u hrvatskom, ubraja u temelje osobne i nacionalne kulture i stoga se ne smije uskratiti našim mladim naraštajima. Prihvaćanje takvoga kurikula prouzročilo bi štetnost koja bi višestruko nadmašila dobitke koje donosi. To vrijedi i za predloženi izbor lektire u osnovnoj i srednjoj školi koji izostavlja temeljna djela hrvatske i svjetske književnosti, što je već izazvalo opće zgražanje u našoj javnosti, i proklamira potpunu slobodu učenika i učitelja u izboru pisaca i djela.

Takvo nekritičko apsolutiziranje individualnih kriterija nasuprot objektivnim i stručnim prosudbama može kao rezultat imati samo vrijednosnu kaotičnost nastave književnosti. Kriterij uvrštavanja književnih imena i djela suvremene književnosti ne smije biti samo njihova medijska razvikanost, nego i argumentima dokazana umjetnička vrijednost te jasni odgojni potencijali koje sadrže.

Krajnje neprimjeren i štetan prijedlog

Ovakav kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan. Kurikul hrvatskoga jezika dakle treba donijeti prihvaćajući njegove funkcionalne inovacije, ali s temeljitom sadržajnom i strukturnom preradbom koja će osigurati dostojno mjesto Hrvatskomu jeziku kao najzastupljenijem nastavnom predmetu. Počevši od samoga naslova dokumenta koji službe Minstarstva uporno nazivaju tuđicom „kurikulum“, ignorirajući prilagođenicu „kurikul“ o dobre hrvatske inačice kao što su „nastavna osnova“, „uputnik“ i dr., a koje su izričito i nedvojbeno preporučili stručnjaci za hrvatskim standardni jezik.

Zanemarivanje hrvatskoga identiteta i nekih njegovih nosivih obilježja u kurikulu držimo neprihvatljivim stručnim propustima onih koji su ga pisali i prvorazrednim političkim pitanjem kojim se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta mora vrlo ozbiljno pozabaviti, zaključili su u HDK-u.

(hkv.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Krvava istina (Novome životu ususret)’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Općina Lovas organizira predstavljanje spomen knjige „Krvava istina (Novome životu ususret)“, skupine autora u utorak, 20. studenoga 2018. u 18,00 sati u Zagrebu u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 i u srijedu 21. studenoga 2018. u 19,00 sati u Splitu u Velikoj dvorani Zavoda HAZU (Palača Milesi).

Riječ je o izdanju koje svojim povodom drži jednu od najpotresnijih obljetnica na području istočnog dijela naše Domovine – Zapadnoga Srijema, u ožujku 2018. navršenu 20 godišnjice pokopa (21. ožujka 1998.) posmrtnih ostataka 67 Lovaščana, žrtve srpske agresije u Domovinskom ratu. Taj je međutim povod samo otvorio vrata priči koja razotkriva krvavu istinu o stradanju i patnji Hrvata, Mađara i drugoga nesrpskog stanovništva iz dvaju sela koja su sastavnicama Općine Lovas – Lovasa i Opatovca za vrijeme Domovinskoga rata.

Priča je to koja niže podatke o svim poginulima, ubijenima i nestalima stanovnicima (civilima, pripadnicima  Hrvatske vojske, Hrvatske policije i Civilne zaštite) iz tih mjesta, koji je ukupno 90, ali i o preživjelima, iako često do ruba smrti mučenima, zlostavljanjima i ponižavanima te iz svojih domova protjeranima.

Cjelokupnim svojim sadržajem knjiga udahnjuje na simboličan način smisao toj ljudskim razumom nedokučivoj tragediji iz vremena Domovinskog rata. Ona je doprinos da se ne zaboravi sve ono što se ratne 1991. godine događalo na ovim prostorima.

Antun Ivanković, koautor knjige

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

P O N O S

Objavljeno

na

Objavio

U gotovo, tri mjeseca duga,
što Vukovar podnio je bola,
ali Hrvat nikom’ nije sluga…
i neće mrve oko tuđeg stola.

Da je bilo svratit’ suze tuge,
u korito neke rijeke suhe,
kilometre potekla bi duge,
plač su mogle, čut’ i uši gluhe.

Krv i znoj bi, tekli tako isto !
što za njega silno se proliše,
al’ je ime ostalo mu čisto !
nek’ čelične tukle su ga kiše.

Iz njeg’ sada teče rijeka čuda !
napaja je domoljubno vrelo,
razlila se po Hrvatskoj svuda !
dotakla je svaki grad i selo.

Rijeka časti i hrabrosti, to je !
ime PONOS !…smije nosit’ samo,
valovi joj sva imena broje,
svih heroja što skončaše tamo !

Bezbroj teških zadali mu rana,
on, živ osta, bolje sutra sanja-
Hrvatskog je stabla cvjetna grana,
samo sili Božjoj se klanja.

Što na tvrdim temeljima stoji,
uništit se, ne može i ne da !
grad Vukovar nikog se ne boji,
mirno Dunav i ravnicu gleda !

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

 

Vukovar se zovem, Hrvatskog sam roda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari