Pratite nas

Kultura

Kurikul kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan

Objavljeno

na

HDK o Prijedlogu kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

[ad id=”93788″]

Upravni odbor Društva hrvatskih književnika je na sjednici održanoj 1. travnja 2016. razmatrao Prijedlog kurikula nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne i srednje škole koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo na javnu i stručnu raspravu kao sastavnicu Cjelovite kurikularne reforme. Neugodna nas iznenađuju potpore tomu Prijedlogu bez ijednoga slova kritike te se čini kao da ga neki uopće nisu pročitali, a čini se kao da i sami sastavljači nisu pročitali neke od tekstova koje su uvrstili u popis lektire, poručili su iz DHK-a.

Hrvatski su književnici za nastavu hrvatskoga jezika osobito zainteresirani jer se njome sustavno oblikuju osobna i javna kultura izražavanja na hrvatskom jeziku te književnoumjetničko obrazovanje i stvaralaštvo u mladim naraštajima kao glavni nositelji ukupne suvremene kulture, tradicije i identiteta hrvatskoga naroda. Bez obzira što uvid u kurikul pokazuje njegovu izrazitu usmjerenost na stjecanje jezičnih vještina i bogatih izražajnih oblika potrebnih u svagdašnjem životu te vrjednovanje ishoda učenja što bi i bila poželjna inovacija, posve neprihvatljivim ocjenjujemo izostanak iz osnovnoga korpusa kurikula ključnih činjenica i pojmova o jeziku kao lingvističkoj strukturi, o zakonitostima funkcioniranja i razvoju hrvatskoga jezika te o književnosti kao umjetnosti jezika, njezinu stilskom bogatstvu i razvoju i njezinim najboljim tvorcima kroz hrvatsku i svjetsku književnu povijest.

Prijedlog uvodi kaotičnost nastave književnosti

Znanje o reprezentativnim jezičnim i književnim činjenicama u svakom se narodu, pa i u hrvatskom, ubraja u temelje osobne i nacionalne kulture i stoga se ne smije uskratiti našim mladim naraštajima. Prihvaćanje takvoga kurikula prouzročilo bi štetnost koja bi višestruko nadmašila dobitke koje donosi. To vrijedi i za predloženi izbor lektire u osnovnoj i srednjoj školi koji izostavlja temeljna djela hrvatske i svjetske književnosti, što je već izazvalo opće zgražanje u našoj javnosti, i proklamira potpunu slobodu učenika i učitelja u izboru pisaca i djela.

Takvo nekritičko apsolutiziranje individualnih kriterija nasuprot objektivnim i stručnim prosudbama može kao rezultat imati samo vrijednosnu kaotičnost nastave književnosti. Kriterij uvrštavanja književnih imena i djela suvremene književnosti ne smije biti samo njihova medijska razvikanost, nego i argumentima dokazana umjetnička vrijednost te jasni odgojni potencijali koje sadrže.

Krajnje neprimjeren i štetan prijedlog

Ovakav kakvim je predložen krajnje je neprimjeren i štetan. Kurikul hrvatskoga jezika dakle treba donijeti prihvaćajući njegove funkcionalne inovacije, ali s temeljitom sadržajnom i strukturnom preradbom koja će osigurati dostojno mjesto Hrvatskomu jeziku kao najzastupljenijem nastavnom predmetu. Počevši od samoga naslova dokumenta koji službe Minstarstva uporno nazivaju tuđicom „kurikulum“, ignorirajući prilagođenicu „kurikul“ o dobre hrvatske inačice kao što su „nastavna osnova“, „uputnik“ i dr., a koje su izričito i nedvojbeno preporučili stručnjaci za hrvatskim standardni jezik.

Zanemarivanje hrvatskoga identiteta i nekih njegovih nosivih obilježja u kurikulu držimo neprihvatljivim stručnim propustima onih koji su ga pisali i prvorazrednim političkim pitanjem kojim se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta mora vrlo ozbiljno pozabaviti, zaključili su u HDK-u.

(hkv.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Promovirana knjiga Dragana Čovića ‘Iznad crte – moja vizija europske BiH’

Objavljeno

na

Objavio

foto: Bljesak.info

“Iznad crte – moja vizija europske Bosne i Hercegovine” naziv je knjige akademika Dragana Čovića koja je u srijedu navečer predstavljena u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Govoreći o knjizi, Čović je istakao kako je u njoj sadržano nešto više od 100 njegovih govora u različitim prigodama u zadnjih petnaestak godina, javlja Fena.

Dobar dio govora koje je iznio u javnosti, kaže autor, nije bio pisan i adekvatno zabilježen tako da je ovo prigoda da se vidi što je sve urađeno zadnjih petnaestak godina.

– To je jedan odgovor i svima onima koji danas na različite načine pokušavaju kritizirati, omalovažiti sve što radimo, da pogledaju kontinuitet, vjerodostojnost mog izričaja upravo u zadnjih petnaestak godina – kazao je Čović uoči predstavljanja.

Rektor mostarskog sveučilišta Zoran Tomić naglasio je kako se posljednjih godina vodi jedan intenzivan proces oko europeizacije BiH, ali i traženje nekakvog konsenzusa unutar države te da o svim tim pitanjima autor upravo progovara u svojoj knjizi.

– Njegovi govori na najbolji način svjedoče koliko je on bio u vanjskoj politici državnik, koliko se zalagao za europsku BiH, BiH u euroatlantskim integracijama, a s druge strane pokazuju koliko je bio dosljedan na unutarnjem planu u kojem je stalno govorio da BiH treba dizajnirati tako da sva tri konstitutivna naroda i svi njezini građani budu zadovoljni – kazao je Tomić.

Dodao je kako ova knjiga zapravo potvrđuje koliko je Čović bio nazočan svim važnijim događanjima unutar društva koji su se zbivali posljednjih nekoliko godina.

– Sublimirajući sve te njegove ideje i aktivnosti ja sam svoju recenziju i svoje predstavljanje nazvao: političar, lider, državnik, a to je definitivno Dragan Čović kroz ovo što čitamo u ovoj knjizi, ali i kroz svoj politički opus koji poznajemo – naglasio je Tomić u izjavi za novinare.

Osim autora i rektora Tomića, o knjizi su govorili i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić  te profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević.

Promociju knjige organizirala je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH), a nazočile su joj brojne ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života, među kojima predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, te gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

VIII. Nagradni natječaj na temu »Pobijeni hercegovački franjevci«

Objavljeno

na

Objavio

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se pošalju najkasnije do 15. prosinca 2018. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u školu koju školu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.

Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na »IX. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca« 4. – 7. veljače 2018. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku – Glas o mučeništvu – Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.

Vicepostulatura moli sve pučke i srednje škole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučilište u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. Svima unaprijed zahvaljuju!

Skladba Franje Kraljevića – ‘Bože, nek’ se nikad ne zaboravi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari