Pratite nas

BiH

KURZ: Austrija je spremna podržati zemlje zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migranata

Objavljeno

na

Austrija se izjašnjava za teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Pri tome, jasno se zalažemo za EU perspektivu za cijelu regiju na temelju individualnih napredaka pojedinih država.

Za Austriju, zapadni Balkan nije samo težište predsjedavanja Vijećem Europske unije, već je godinama i suštinski dio naše vanjske i europske politike – kazao je za Dnevni avaz kancelar Austrije Sebastian Kurz, koja već treći put predsjedava Europskim vijećem.

Kurz je stajališta da trebaju zauzeti aktivnu ulogu u zemljama zapadnog Balkana tijekom predsjedavanja, te da to vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu.

– Zapadni Balkan je među pet prioriteta Austrije tijekom šestomjesečnog vodstva EU – poručio je Kurz te naglasio da odlično poznaje BiH i regiju i da je mnogo puta posjetio BiH.

U duhu dugogodišnje austrijske tradicije, Kurz je kazao da će se založiti za sve države zapadnog Balkana.

– Austrija se izjašnjava za teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Pri tome, jasno se zalažemo za EU perspektivu za cijelu regiju na temelju individualnih napredaka pojedinih država – poručio je.

Govoreći o BiH, Kurz je istaknuo da postoji jasna perspektiva pristupanja za suverenu i cjelovitu državu. Istovremeno, naglasio je, podržavaju reformske napore, osobito u područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i reforme izbornog prava, koja su od osobitog značaja na putu u Europsku uniju.

– Bosna i Hercegovina svakako ne smije izgubiti priključak na niz drugih država regije – mišljenja je Kurz.

Podsjetio je da je Strategijom za zapadni Balkan ostvarena nova dinamika i te da je Austrija podržala upućivanje Europskoj komisiji zahtjeva za pristupanje Europskoj uniji.

–  Trenutno je lopta opet kod BiH, da što je moguće brže i sadržajno potpuno odgovori na dodatna pitanja Komisije – kazao je.

Za vrijeme predsjedavanja Vijećem Europske unije, Kurz je istaknuo da će biti više prilika da se pozabavi tom temom.

– EU perspektiva za zemlje zapadnog Balkana je u jasnom interesu Europske unije i to je ponovno naglašeno i neformalnim summitom šefova država i vlada 17. svibnja u Sofiji – podsjetio je Kurz.

Govoreći o ilegalnim migracijama, Kurz je poručio da je potrebno izmijeniti sustav europske migracijske politike te da najnoviji zaključci tijekom posljednjeg zasjedanja Europskog vijeća predstavljaju obrat trenda.

– Tu spadaju odlučna borba protiv ilegalne migracije i uredna zaštita vanjskih granica – kazao je.

Ilegalni migranti se nakon spašavanja, dodao je, moraju zaustaviti i zbrinuti na vanjskoj granici, a nakon toga vratiti u svoje zemlje.

Ukoliko je to nemoguće, Kurz smatra da im se treba ponuditi privremena zaštita u centrima u sigurnim trećim zemljama.

Tijekom predsjedavanja Austrije, Kurz je kazao da će se truditi da ostvare jasan i izrazit napredak.

– Austrija je spremna i podržati zemlje zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migranata i krijumčarenja – zaključio je  kancelar Austrije Sebastian Kurz, piše Vecernji.ba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatska uvodi vize za građane Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Da bi ušli u Republiku Hrvatsku, građani Bosne i Hercegovine od 2021. godine morat će izvaditi posebnu vizu koja traje 90 dana te popuniti obrazac koji stoji 14 konvertibilnih maraka (oko 60 kuna). Kako je navedeno na službenoj stranici Europskog sustava za odobrenje putovanja (ETIAS), riječ je o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriju Schengena u trajanju od 90 dana, javlja Večernji.ba

Viza prije puta

– Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a. 
Europska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sustava kojim je predviđeno da i državljani Bosne i Hercegovine moraju preko interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili krijumčarenjem ljudi. Također, morat će predočiti i svoju povijest zaposlenja, navesti kamo su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja.

Naglašava se da putovnica podnositelja mora vrijediti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU. 
Sve će stajati sedam eura, a viza ETIAS-a vrijedit će tri godine. S njom se može u tom razdoblju ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriju Schengena ne smije biti dulji od 90 dana. Podnositelju će trebati desetak  minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a.

Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail najdulje za četiri dana. U ETIAS-u ističu da će 95 posto prijava obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije. Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je podnositelju odbijen zahtjev za vizu.

Žurna putovanja

Glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo još prošle godine naveo je kako bi čekanje na odgovor nekoliko dana mogao biti problem za stanovnike BiH, pogotovo one koji žive na samoj granici jer je teško predvidjeti razloge žurnog posjeta zemljama Europske unije.

Može se očekivati da će Republika Hrvatska početi s primjenom toga čim postane članica Schengena, Ovaj sustav jednako će se odnositi na 60 država koje imaju potpisane bezvizne režime za svoje građane s Europskom unijom, uključujući SAD, Kanadu, Australiju, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo kada se okončaju sve formalnosti oko njihova izlaska iz Europske unije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Hrvate ćemo podržati osim u priči oko NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Novoizabrani član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da je otvoren za razgovore o svim temama i suradnju sa političarima koji dijele stavove SNSD, poput lidera HDZ Dragana Čovića.

Dodik je za “Srpski telegraf” rekao da se sa Čovićem složio da treba raditi na promjenama Izbornog zakona kojim bi se obezbijedilo da svaki od tri entiteta ima pravo da glasa samo za svoje predstavnike.

Promjene tog zakona nužne su, jer je, objašnjava, na posljednjim izborima Čović dobio najviše glasova hrvatskog naroda, HDZ osvojio više glasova nego ikad, ali on nije postao član Predsjedništva.

“To se desilo zato što su Bošnjaci po nalogu Islamske zajednice glasali za Komšića i omogućili da on pobedi uprkos stvarnoj volji hrvatskog naroda. Bošnjaci su svaki treći glas dali Komšiću i uveli ga u Predsjedništvo”, rekao je Dodik.

Na pitanje da li će SNSD i HDZ formirati postizbornu koaliciju, Dodik kaže da bi ona mogla da bude programska.

“Radit ćemo na stvarima oko kojih postoji zajednički interes u službi BiH. Međutim, to što HDZ zagovara ulazak u NATO ne podržavamo, tu nema usaglašavanja i jasno je da bez naše volje toga nema”, rekao je Dodik.

Prema njegovim očekivanjima, formiranje vlasti u BiH će potrajati.

“S druge strane, poslije izbora u RS sve je pod kontrolom i očekujem da će organi biti formirani već u prvoj polovini decembra”, zaključio je Dodik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari