Pratite nas

BiH

KURZ: Austrija je spremna podržati zemlje zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migranata

Objavljeno

na

Austrija se izjašnjava za teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Pri tome, jasno se zalažemo za EU perspektivu za cijelu regiju na temelju individualnih napredaka pojedinih država.

Za Austriju, zapadni Balkan nije samo težište predsjedavanja Vijećem Europske unije, već je godinama i suštinski dio naše vanjske i europske politike – kazao je za Dnevni avaz kancelar Austrije Sebastian Kurz, koja već treći put predsjedava Europskim vijećem.

Kurz je stajališta da trebaju zauzeti aktivnu ulogu u zemljama zapadnog Balkana tijekom predsjedavanja, te da to vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu.

– Zapadni Balkan je među pet prioriteta Austrije tijekom šestomjesečnog vodstva EU – poručio je Kurz te naglasio da odlično poznaje BiH i regiju i da je mnogo puta posjetio BiH.

U duhu dugogodišnje austrijske tradicije, Kurz je kazao da će se založiti za sve države zapadnog Balkana.

– Austrija se izjašnjava za teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Pri tome, jasno se zalažemo za EU perspektivu za cijelu regiju na temelju individualnih napredaka pojedinih država – poručio je.

Govoreći o BiH, Kurz je istaknuo da postoji jasna perspektiva pristupanja za suverenu i cjelovitu državu. Istovremeno, naglasio je, podržavaju reformske napore, osobito u područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i reforme izbornog prava, koja su od osobitog značaja na putu u Europsku uniju.

– Bosna i Hercegovina svakako ne smije izgubiti priključak na niz drugih država regije – mišljenja je Kurz.

Podsjetio je da je Strategijom za zapadni Balkan ostvarena nova dinamika i te da je Austrija podržala upućivanje Europskoj komisiji zahtjeva za pristupanje Europskoj uniji.

–  Trenutno je lopta opet kod BiH, da što je moguće brže i sadržajno potpuno odgovori na dodatna pitanja Komisije – kazao je.

Za vrijeme predsjedavanja Vijećem Europske unije, Kurz je istaknuo da će biti više prilika da se pozabavi tom temom.

– EU perspektiva za zemlje zapadnog Balkana je u jasnom interesu Europske unije i to je ponovno naglašeno i neformalnim summitom šefova država i vlada 17. svibnja u Sofiji – podsjetio je Kurz.

Govoreći o ilegalnim migracijama, Kurz je poručio da je potrebno izmijeniti sustav europske migracijske politike te da najnoviji zaključci tijekom posljednjeg zasjedanja Europskog vijeća predstavljaju obrat trenda.

– Tu spadaju odlučna borba protiv ilegalne migracije i uredna zaštita vanjskih granica – kazao je.

Ilegalni migranti se nakon spašavanja, dodao je, moraju zaustaviti i zbrinuti na vanjskoj granici, a nakon toga vratiti u svoje zemlje.

Ukoliko je to nemoguće, Kurz smatra da im se treba ponuditi privremena zaštita u centrima u sigurnim trećim zemljama.

Tijekom predsjedavanja Austrije, Kurz je kazao da će se truditi da ostvare jasan i izrazit napredak.

– Austrija je spremna i podržati zemlje zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migranata i krijumčarenja – zaključio je  kancelar Austrije Sebastian Kurz, piše Vecernji.ba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Komšić: Nije sporan Pelješki most nego morska granica s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

“Hrvatski” član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u srijedu kako ne vidi što bi bilo sporno u odluci koju su dan ranije donijeli on i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović da se ponovo otvori pitanje gradnje Pelješkog mosta i pokuša zaustaviti taj projekt ustvrdivši kako je u središtu pažnje pitanje morske granice s Hrvatskom, a ne sam most.

Regairajući na donošenje odluke, čijem se stupanju na snagu usprotivio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Komšić je za agenciju Fena kazao kako najvažnije pitanje nije most nego razgraničenje BiH i Hrvatske na moru pa je to, kako tvrdi, bit odluke donesene u utorak.

“Ovdje je most u drugom planu dok je fokus zaključaka usmjeren prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do točke pristupa otvorenome moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje”, izjavio je Komšić.

U odluci za koju su glasovali Komšić i Džaferović Hrvatska je ipak pozvana smjesta obustaviti gradnju Pelješkog mosta, a nakon toga bi se pristupilo “postupku mirenja”.

Ukoliko bi Hrvatska to odbila BiH bi protiv nje pokrenula postupak pred nekim od međunarodnih sudova, vjerojatno pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Takvu odluku osporio je Dodik koji se pritom pozvao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, uz konstataciju kako za BiH nije u interesu pogoršavati odnose s Hrvatskom, ali i Europskom unijom i to u trenutku kada je nakon deset godina čekanja potpisan ugovor o gradnji međudržavnog mosta preko Save kod Gradiške.

O tome hoće li Dodikov veto na Komšićevu i Džaferovićevu odluku ostati na snazi u četvrtak će odlučiti Narodna skupština Republike Srpske, no Komšić smatra kako je sve to apsurdno jer most kod Gradiške nema veze s onim za Pelješac.

“Čudnom i nepromišljenom” je nazvao situaciju u kojoj RS razmatra pitanje vitalnog nacionalnog interesa u slučaju koji se tiče drugog entiteta odnosno Federacije BiH, a drži i kako entiteti zapravo nemaju nikakve ovlasti kada je riječ o utvrđivanju granica BiH i susjednih država.

“Nadam se kako u Narodnoj skupštini RS ima dovoljno ‘soli u glavi’ kod onih zastupnika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tijekom zasjedanja skupštine ili da će prilikom glasovanja jednostavno napustiti dvoranu kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS-a proglašavati vlastitim entitetskim interesom i time eventualno blokira tamo neke njima važne stvari. Neka o tome dobro razmisle”, upozorenje je što ga je Komšić uputio uoči sjednice parlamenta RS zakazane za četvrtak.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pet tisuća ratnih zločinaca u BiH je na slobodi zbog sporog pravosuđa

Objavljeno

na

Objavio

Najmanje pet tisuća identificiranih počinitelja ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije procesuirano a nastavi li se ovim predmetima baviti na dosadašnji način pravosuđu će trebati barem desetljeće da ih sve završi, upozorio je voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH Bruce Berton kako ga u srijedu citira sarajevski list Oslobođenje.

„Stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom i uglavnom je posljedica nekvalitetnih istraga i optužnica koje podiže Tužiteljstvo BiH“, kazao je Berton u intervjuu listu.

Ocijenio je kako se Tužiteljstvo BiH, na čijem je čelu Gordana Tadić, ne usmjerava punim kapacitetom na istrage i kazneni progon najsloženijih predmeta ratnih zločina, rasipa raspoložive resurse a predmete ratnih zločina procesuira veoma sporo.

Sastavni dio mandata misije OESS-a u BiH je upravo procjena stanja u pravosuđu te zemlje, posebice u odnosu na slučajeve ratnih zločina.

Posljednja objavljena analiza OESS-a pokazala je kako u ladicama Tužiteljstva BiH i dalje stoji oko 800 predmeta ratnih zločina koji obuhvaćaju oko pet tisuća osumnjičenika.

Berton je kazao kako bi pravosudna tijela u BiH morala ozbiljno razmotriti zaključke te analize te poduzete mjere kako bi se stanje promijenilo.

Izrazio je razočarenje time što tijela vlasti u BiH još nisu usvojila izmjene državne strategije o ratnim zločinima jer je ona, po njegovoj ocjeni, najbolji način za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, što je ranije postavljeni rok koji se sada čini nedostižnim.

“Strategijom se predlažu konkretne mjere kojima će se poboljšati raspodjela preostalih predmeta i to tako da će se najsloženiji slučajevi ratnih zločina procesuirati na državnoj razini dok će ostali predmeti biti u nadležnosti entitetskih sudova i Brčko distrikta. Svako kašnjenje u usvajanju revidirane Strategije usporava dostizanje pravde, negativno utječe na žrtve ratnih strahota”, upozorio je američki diplomat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari