Pratite nas

Iz Svijeta

Kurz želi novi Lisabonski ugovor: Potreban je novi ugovor o EU-u jer trenutni više nije odgovarajući

Objavljeno

na

Austrijski kancelar Sebastian Kurz pozvao je na pregovore o novom sporazumu o Europskoj uniji koji bi zamijenio onaj iz Lisabona za koji smatra da nije “više prilagođen” izazovima koji stoje pred članicama Saveza.

Nakon usvajanja Lisabonskog ugovora 2007. Europska unija se suočila s “krizom eura, dužničkom, migracijskom i klimatskom krizom te kaosom oko brexita”, kazao je Kurz tri tjedna prije izbora za Europski parlament.

U tom kontekstu je potreban “novi ugovor o EU-u jer trenutni više nije odgovarajući”, istaknuo je u razgovoru objavljenom u nekoliko austrijskih medija. Kurz, koji već dugo zagovara veću supsidijarnost unutar EU-a, smatra kako bi se Unija trebala više usredotočiti na svoju vanjsku i sigurnosnu politiku, no bez uspostavljanja europske vojske.

Austrijski kancelar želi i reformu europskih zakona o konkurentnosti kako bi se europske tvrtke “mogle bez prepreka natjecati s međunarodnim prvacima”. Kurz zagovara i “jasnije sankcije protiv članica koje se zadužuju, koje ne registriraju i puštaju migrante da prođu, kao i za one koji ugrožavaju vladavinu prava i liberalnu demokraciju”.

Austrijski kancelar želi smanjiti broj europskih povjerenika iako bi to značilo da u Komisiji neće sjediti državljani svih članica. S jednim predstavnikom po državi “danas ima više povjerenika nego područja odgovornosti”.

Zagovara i da sjedište Europskog parlamenta bude samo u Bruxellesu, a ne i u Strasbourgu, što Pariz odbija. Kurz smatra ključnim da novo europsko vodstvo na jesen započne reformu Unije.

“Važno je da što je prije moguće nakon izbora nemamo samo druge ljude, nego i iz temelja novi smjer”. Kurz je na vlasti u Austriji od prosinca 2017., u koaliciji s krajnje desnom Slobodarskom strankom. No na europskoj razini “desni populisti ne mogu biti saveznici”, istaknuo je.

“Trebamo snažnu politiku na centru”, zaključio je austrijski kancelar čija je Narodna stranka (OeVP) dio političke obitelji europskih pučana (EPP).

(Hina)

 

Ima li ovakva Europska Unija budućnost?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ruske snage prešle Eufrat i došle do Kobanija na sjeveru Sirije

Objavljeno

na

Objavio

Ruske snage prešle su rijeku Eufrat u sjevernoj Siriji i došle su do predgrađa Kobanija, napredujući prema istoku sa Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje predvode Kurdi, priopćio je u srijedu Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Nekoliko dana ranije SDF je sklopio sporazum sa sirijskom vladom o raspoređivanju vojnika na tursko-sirijskoj granici nakon što je Turska pokrenula ofenzivu na sjeveroistoku Sirije prošli tjedan.

“Ruske snage došle su do područja izvan Kobanija, oko 4 do 5 kilometara izvan grada, nakon što su prešle Eufrat”, rekao je Rami Abdulrahman, direktor SOHR-a.

Upitan o tom izvješću, dužnosnik SDF-a je izjavio da još nije dobio informacije o takvom ruskom napredovanju.

Vojni sporazum SDF-a s Damaskom i njegovom saveznicom Moskvom predstavlja naglu promjenu u politici nakon objave Sjedinjenih Država da povlače svoje snage iz sjeveroistočne Sirije, gdje su ranije pružale potporu snagama SDF-a kako bi iskorijenili terorističku skupinu Islamsku državu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U sukobima prosvjednika i policije u katalonskim gradovima ozlijeđene 74 osobe

Objavljeno

na

Objavio

U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.

U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom.

U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.

Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.

Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći.

Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.

Premda su katalonska vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika. Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.

Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama. Koristila je sredstva za rastjerivanje prosvjednika.

Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.

Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.

Potpredsjednik katalonske vlade Pere Aragonés pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje. „Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija“, poručio je.

Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore.

Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.

Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.

Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari