Pratite nas

Vijesti

Kuščević: Danas ovdje nema naročitih pobjednika, pobijedio je pijetet prema žrtvi 11 heroja

Objavljeno

na

HRT

Zna se tko je u Domovinskom ratu bio pobjednik, rekao je ministar uprave Lovro Kuščević u središnjem HRT-ovom Dnevniku odgovarajući na pitanje urednice i voditeljice Mirjane Posavac – ima li pobjednika u priči oko HOS-ove ploče koja je bila postavljena u Jasenovcu.

Danas ovdje nema naročitih pobjednika. Ovdje je pobijedio pijetet prema žrtvi 11 heroja koji su stradali tamo, pijetet prema svim žrtvama Jasenovca, kazao je ministar.  Međutim, ovdje ima gubitnika. Ovdje su gubitnici svi oni koji su nastojali isprovocirati da ova situacija oko ploče u Jasenovcu izazove nered, duboke podjele u društvu, pa i zaokupira hrvatsku politiku i hrvatsku medijsku pozornost. Umjesto da se bavimo životnim temama, gospodarstvom, demografijom, nama se nameću ove teme, izjavio je ministar Kuščević u Dnevniku.

Razvila se fama oko statuta. U Hrvatskoj imamo preko 50.000 udruga. Prema zakonu o udrugama iz 2014. svi su dužni uskladiti svoje statute s novim zakonom. Sve udruge, pa tako i HOS-ove rade usklađenje svojih statuta s tim zakonom. Nitko tu ne spominje ni grbove, ni obilježja niti pozdrave.

Trgovine nikakve nije bilo. HOS-ove udruge postoje od 1998. godine. Posljednja registrirana bila je 2001. godine. Oni imaju svoje legalne udruge već više od desetljeća i svoje legalne grbove. Kako će se što moći koristiti, to ćemo riješiti posebnim zakonom, rekao je ministar.

Današnje rješenje ne prejudicira i ono konačno. Kada ćemo ga dobiti, upitala je Posavac. Kuščević je odmah kazao da je ova Vlada RH prva Vlada koja je od samostalnosti RH imala hrabrosti i uhvatila se u koštac s tim problemom koji je očito još uvijek podijelio naše društvo. Vlada je osnovala Vijeće. To je Vijeće stručnjaka, ne političara koji imaju zadaću na povijesnim činjenicama dati preporuku Vladi RH kako se ubuduće odnositi prema obilježjima svih totalitarnih režima. Na pitanje kada bi se to moglo očekivati, Kuščević je kazao: Mi smo već u Ministarstvu krenuli uspoređivati europsku praksu u vezi ovoga problema i imamo na pameti razne ideje. No nećemo istrčavati dok Vijeće ne donese svoje preporuke. Kada Vijeće donese preporuke Vlada RH vrlo brzo napravit će jedan zakon i uputiti ga u saborsku proceduru.

Odgovarajući na pitanje hoće li u konačnom prijedlogu pozdrav “Za dom spremni” biti označen kao oznaka totalitarnog režima i kao takav biti zabranjen, ministar Kupščević je rekao: Teško mi je prejudicirati odluke Vijeća i njegove preporuke. Sasvim je sigurno da ćemo se pridržavati onih preporuka koje Vijeće preda, a koje će biti, ja vjerujem utemeljene na povijesnim istinama.

Govoreći o tome kako Vlada nije odgovorila na interpelaciju SDP-a zbog HOS-ove ploče Kuščević je kazao je jedno od pitanja u interpelaciji i uklanjanje ploče u Jasenovcu te da je to sada bespredmetno. Ja sam ponosan da je upravo HOS-ova udruga na jedan miran način sama na svoju inicijativu izmijestila tu ploču u skladu sa zakonom i odlukom grada Novske. To pitanje nije više predmet ineterpelacije, a drugo njihovo pitanje odnosi se na zakonsku regulativu svih obilježja totalitarnih režima, a to će se riješiti zakonom na temelju preporuka Vijeća, rekao je Kuščević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Hrvatski Sabor izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Glasovanjem o raspravljenim točkama Hrvatski sabor danas zaključuje redovito jesensko zasjedanje, a zastupnici će otići na jednomjesečni odmor.

Sabor je s 81 jednim glasom za, 4 sudržana i 11 protiv u petak izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. Zastupnici Mosta nisu glasali.

Na deklaraciju je bilo podneseno dva HDZ-ova amandmana, četiri Mostova te 15 SDP-ovih.

Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se ‘pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a’, te onaj kojim se od MVEP-a traži da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o provedbi Deklaracije.

Vlada je također prihvatila osam amandmana SDP-a – dva u cijelosti i šest djelomično. Riječ je o uglavnom o amandmanima tehničke prirode dok su oni kojima su nastojali utjecati politički i suštinski na sadržaj Deklaracije odbijeni. Među djelomično prihvaćenima je onaj kojim se u preambuli tekst mijenja te glasi: ‘Naglašavajući važnost bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski sabor pozdravlja posvećenost svih vlada Republike Hrvatske jačanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom’

Na odbijanje Mostovih amandmana reagirao je Božo Petrov. ‘Licemjerno se opet pružili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH. Ostavili ste ih na vjetrometini i na milosti drugih’, kazao je Petrov.

Kazao je da je originalni tekst Deklaracije izgledao sasvim drugačije. ‘Sve se izmijenilo u deset dana. Ja ću vam postaviti pitanje. gospodine Ljubiću, tko i kad vas je natjerao da pogazite svoju riječ i svoja stajališta, da zaboravite Hrvate koje ovdje trebate braniti, da razvodnite dodatno Deklaraciju, da usvojite dodatno SDP-ove amandmane, a oni vas na kraju prevare’, rekao je Petrov.

‘SDP ne treba trbuhozborca u vidu Mosta. Što je Most mislio pokazao je 2015. godine’, odgovorio je Petrovu SDP-ov Joško Klisović.

SDP je odlučio ne podržati Deklaraciju. Presudilo je to što Vlada nije prihvatila amandman koji kaže da ‘Hrvatski sabor osuđuje sve politike i postupke koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.’

‘Ne želimo nositi teret HDZ-ove politike iz ’90-tih prema BiH. riješite nas tog tereta, a onda tražite od nas da podijelimo’, kazao je Arsen Bauk.

Nakon što su i službeno odbijeni svi Mostovi amandmani, a uoči glasanja o samoj Deklaraciju, stanku je zatražio Božo Petrov, a nakon stanke održano je glasovanje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Tuđman opet među nama

Objavljeno

na

Objavio

Eto, vidiš, govorio mi je nekakav unutarnji glas, budi da su „virni krivovirna pravca“, podigoše mu spomenik. „Najveći i najljepši“, upravo onako kako je obećavao zagrebački gradonačelnik. Dobro, ne voliš gradonačelnika, ali danas, na Dan ljudskih prava, srce bi ti ipak trebalo biti na mjestu, ako ni zbog koga i ni zbog čega, onda zbog Kuzme Kovačića i njegove umjetnine.

Da, tako i jest: srce mi je zbog njih na mjestu. Ali ovdje i sada nije riječ o umjetniku i umjetnini. O njima su u svom jadu i čemeru neumjesno i nepristojno u javnim priopćivalima cviljeli jugani (jarmoljubci) staroga kova teško pogođeni postavljanjem spomenika. Razumijem njihovu neuljuđenu tugu. Razumijem i stanovitu uljuđenu suzdržanost jugana novoga kova. Ipak, lagao bih kad bih rekao da suosjećam s njima, i jednima i drugima. To je možda krivo? Možda. Ali što mogu, ne zapovijedam svomu osjećaju, a hinjena mi se sućut gadi. Možda je krivo samo to reći? Ako je tako, ni tu mi nema pomoći. Kakav sam, takav sam.

Srce mi je dakle na mjestu, ali uznosan bi izraz zadovoljstva bio posve neumjestan. Zašto? Zbog okolnosti u kojima je spomenik otkriven. Kakve sad okolnosti? Razmotrimo to.

Nikada nisam dvojio da će Tuđman i u Zagrebu dobiti spomenik. Stoga nisam ni iznenađen. Nikad mi, kao ni kiparu Kovačiću, nije bio dvojben ni politički smjer ni državnički format Franje Tuđmana. Svi spomenici podignuti prvomu hrvatskom predsjedniku diljem domovine spomenici su – hrvatskomu suverenizmu. U tomu se svi politički Hrvati slažu.

Domoljubcima je to razlog štovanja, a domomrzcima razlog zatiranja Tuđmanove uspomene.

Tuđmanova se uspomena zatirala okrutno: ocrnjivanjem i blago: reinterpretacijom. Ocrnjivačima – juganima staroga kova – Tuđman je bio i ostao samo zločinac bez premca. Reinterpretima – juganima novoga kova – Tuđman je prikriveni globalist.

Ocrnjivanje je u velezločinca sažeo Zoran Erceg izgredom na svečanosti otkrivanja zagrebačkog spomenika Tuđmanu. Reinterpretaciju Tuđmanova suverenizma osmislio je Zdravko Tomac na jednoj od komemoracija u povodu Tuđmanove smrti u zagrebačkom Povijesnom institutu. „Vjerodostojni“ je profesor nazočnicima priopćio da mu je pokojni Tuđman „u četiri oka“ rekao: Borba za samostalnost i suverenost Hrvatske samo je prvo poluvrijeme; drugo je poluvrijeme borba za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji [tj. za odbacivanje samostalnosti i suverenosti]. To je humus iz kojega je niknula ideologija Sanaderova „novog“ HDZ-a. Tako su novi hrvatski jarmoljubci, Sanaderovi eurohrvati, god. 2003. od starih jarmoljubaca, Račanovih jugohrvata, preuzeli vlast i nastavili proeuropski „detuđmanizirati“ Hrvatsku.

Najžešće razdoblje „detuđmanizacije“ označila je HDZ-ova idila s Carlom del Ponte, glavnom tužiteljicom haaškoga Međunarodnog kaznenog sudišta za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY). U to je vrijeme HDZ-ova vlast bjesomučno progonila hrvatsko „plemstvo mača“. Junaci Domovinskoga rata degradirani su u hulje i ništarije, zatvarani i osuđivani, a njihovu mrtvom vrhovnom zapovjedniku Franji Tuđmanu vlast je šutke, a oporba glasno priznavala status vođe i organizatora „udruženoga zločinačkog pothvata“. Kako je svršilo to protuhrvatsko mahnitanje? Haaško je sudište nepostojeći „Udruženi zločinački pothvat“, koji je maknulo s Republike Hrvatske, lani konačno pripisalo vojnomu i civilnomu vodstvu ratne Hrvatske Republike Herceg-Bosne i drastično ga kaznilo. A kada je general Slobodan Praljak, za čitanja presude, u sudnici počinio samoubojstvo odbijajući živjeti nedužan sa stigmom ratnoga zločinca, Hrvatski je generalski zbor u povodu toga tragičnog događaja organizirao svomu ratnom drugu komemoraciju u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga. Nitko se iz vrha državne vlasti nije usudio nazočiti komemoraciji.

Doda li se tomu da je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ove godine 19. obljetnicu Tuđmanove smrti i Dan ljudskih prava obilježila javnim druženjem s nekadašnjim neslužbenim glasnogovornikom Carle del Ponte Ivanom Zvonimirom Puhovskim te da je u isto vrijeme ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Marakešu prihvatio u ime Republike Hrvatske nekakav neobvezujući sporazum o migracijama koji redom odbijaju suverenistričke vlade u Srednjoj i Istočnoj Europi, što se o svemu tomu može misliti?

Ali vratimo se na polazište. Nakon punih 19 godina detuđmanizacije neprispodobivi je „Palmin burazer“ okupio cijeli trovrh državne vlasti i mnoštvo iskrenih štovatelja Tuđmanove uspomene podno veličanstvenoga spomenika hrvatskomu suverenizmu. Samo on, stjecajem nesretnih okolnosti, nije došao. Što mislite, je li to suverenističko pokajništvo hrvatskih globalista ili samo visoka himba? Što god bilo, dobro je da ih div podsjeća na njihovu neznatnost.

Benjamin Tolić/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari