Pratite nas

Vijesti

Kuščević: Danas ovdje nema naročitih pobjednika, pobijedio je pijetet prema žrtvi 11 heroja

Objavljeno

na

HRT

Zna se tko je u Domovinskom ratu bio pobjednik, rekao je ministar uprave Lovro Kuščević u središnjem HRT-ovom Dnevniku odgovarajući na pitanje urednice i voditeljice Mirjane Posavac – ima li pobjednika u priči oko HOS-ove ploče koja je bila postavljena u Jasenovcu.

Danas ovdje nema naročitih pobjednika. Ovdje je pobijedio pijetet prema žrtvi 11 heroja koji su stradali tamo, pijetet prema svim žrtvama Jasenovca, kazao je ministar.  Međutim, ovdje ima gubitnika. Ovdje su gubitnici svi oni koji su nastojali isprovocirati da ova situacija oko ploče u Jasenovcu izazove nered, duboke podjele u društvu, pa i zaokupira hrvatsku politiku i hrvatsku medijsku pozornost. Umjesto da se bavimo životnim temama, gospodarstvom, demografijom, nama se nameću ove teme, izjavio je ministar Kuščević u Dnevniku.

Razvila se fama oko statuta. U Hrvatskoj imamo preko 50.000 udruga. Prema zakonu o udrugama iz 2014. svi su dužni uskladiti svoje statute s novim zakonom. Sve udruge, pa tako i HOS-ove rade usklađenje svojih statuta s tim zakonom. Nitko tu ne spominje ni grbove, ni obilježja niti pozdrave.

Trgovine nikakve nije bilo. HOS-ove udruge postoje od 1998. godine. Posljednja registrirana bila je 2001. godine. Oni imaju svoje legalne udruge već više od desetljeća i svoje legalne grbove. Kako će se što moći koristiti, to ćemo riješiti posebnim zakonom, rekao je ministar.

Današnje rješenje ne prejudicira i ono konačno. Kada ćemo ga dobiti, upitala je Posavac. Kuščević je odmah kazao da je ova Vlada RH prva Vlada koja je od samostalnosti RH imala hrabrosti i uhvatila se u koštac s tim problemom koji je očito još uvijek podijelio naše društvo. Vlada je osnovala Vijeće. To je Vijeće stručnjaka, ne političara koji imaju zadaću na povijesnim činjenicama dati preporuku Vladi RH kako se ubuduće odnositi prema obilježjima svih totalitarnih režima. Na pitanje kada bi se to moglo očekivati, Kuščević je kazao: Mi smo već u Ministarstvu krenuli uspoređivati europsku praksu u vezi ovoga problema i imamo na pameti razne ideje. No nećemo istrčavati dok Vijeće ne donese svoje preporuke. Kada Vijeće donese preporuke Vlada RH vrlo brzo napravit će jedan zakon i uputiti ga u saborsku proceduru.

Odgovarajući na pitanje hoće li u konačnom prijedlogu pozdrav “Za dom spremni” biti označen kao oznaka totalitarnog režima i kao takav biti zabranjen, ministar Kupščević je rekao: Teško mi je prejudicirati odluke Vijeća i njegove preporuke. Sasvim je sigurno da ćemo se pridržavati onih preporuka koje Vijeće preda, a koje će biti, ja vjerujem utemeljene na povijesnim istinama.

Govoreći o tome kako Vlada nije odgovorila na interpelaciju SDP-a zbog HOS-ove ploče Kuščević je kazao je jedno od pitanja u interpelaciji i uklanjanje ploče u Jasenovcu te da je to sada bespredmetno. Ja sam ponosan da je upravo HOS-ova udruga na jedan miran način sama na svoju inicijativu izmijestila tu ploču u skladu sa zakonom i odlukom grada Novske. To pitanje nije više predmet ineterpelacije, a drugo njihovo pitanje odnosi se na zakonsku regulativu svih obilježja totalitarnih režima, a to će se riješiti zakonom na temelju preporuka Vijeća, rekao je Kuščević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Priopćenje za javnost: Mali podsjetnik za ‘modernog fra Didaka Buntića’

Objavljeno

na

Objavio

Zlorabe naziv HNS-a za predizbornu kampanju. Troše novac poreznih obveznika za čišćenje u partijskim majicama. Ne „izbjegavaju“ sučeljavanje, nego nemaju vremena od rezanja vrpci. Imaju, međutim, vremena za pisanje pamfleta protiv HRS-a po stranačkim „ad hoc“ formiranim „neovisnim“ portalima. Imaju vremena za širenje neistina na skupovima, piše u priopćenju Hrvatska republikanska stranka. Njihovo reagiranje donosimo u cijelosti:

Budući da, kako posljednjih dana govore po partijskim skupovima, „HRS širi grube neistine“ i da smo „šutjeli 4 godine, pa se probudili netom pred izbore“, malo ćemo podsjetiti aktualnog zaboravnog predsjednika Vlade HNŽ-a, koji za sebe kaže kako mu „drugi govore da je moderni fra Didak Buntić“, na pojedine aktivnosti tijekom „prospavanih“ 4 godine.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je 7. srpnja 2017. njegov ured odbio HRS-u dostaviti podatke o namjeni sredstava za „afirmiranje i održivi razvitak turizma u HNŽ-u“? To smo tražili jer je na sjednici Vlade održanoj 30. lipnja 2017. odobren utrošak od 410 000 KM za ove namjene, od kojih je dio otišao Safetu Oručeviću za potrebe njegove privatne organizacije koja širi notorne neistine o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, novcem poreznih obveznika. Ne samo to, tada Vlada donosi odluku kako su „zapisnici sa sjednica Vlade interni dokumenti“, o čemu je ovih dana govorio i CCI.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je njegov Ured odbio naš zahtjev za objavljivanjem Nacrta proračuna (i to za svaku godinu mandata), što su zakonom obvezni napraviti do 1. listopada u godini. Ovo smo tražili zbog opravdanih sumnji u nenamjensko i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika, o čemu smo reagirali više puta i ranije te službenim putem pozivali pravosudne institucije na djelovanje.

Za one koji ne znaju, 0,5% svake neto plaće, 1% BDP-a svakog grada i općine, 0,5% BDP-a Županije ide u namjenski Fond za zaštitu i spašavanje. Ta sredstva se AKUMULIRAJU i smiju se trošiti ISKLJUČIVO prema propisanim kvotama i za programe i projekte koje je Skupština odobrila kroz Program razvitka. Od 2016. Skupština HNŽ-a nije donijela Program razvitka, a novac se troši! Odlukama Vlade, namjenskim novcima se kupuju vozila i oprema koji nisu plod bilo kakve strateški procijenjene potrebe niti bilo kakvog programa usvojenog na zakonodavnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

Pozivajući se na Zakon o nadležnostima županijskih tijela vlasti HNŽ-a u Oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, tražili smo od zaboravnog predsjednika Vlade odgovor samo na jedno pitanje: troši li proračunski novac ili novac s računa za posebne namjene? U Proračunu nisu navedena, dakle idu s namjenskog računa, što je protuzakonito! Da je to tako, pokazalo je i revizorsko izvješće inspektorata FUCZ-a, na koje se također oglušio predsjednik Vlade.

Zaboravio predsjednik Vlade i kako smo dokazali nezakonitosti i korupciju u školskom sustavu, osobito kada se radi o upošljavanju u školama. Natječaji objavljeni u tiskovinama drugih država, diskriminacija kandidata, kršenje Zakona o obrazovanju, Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, o čemu posjedujemo čak i sudsko rješenje kako smo u pravu, ali se zaboravna Vlada (ne samo predsjednik) oglušuje i na odluke Suda i nastavlja po starim koruptivnim navikama, u čemu svesrdnu podršku imaju i od strane sindikata.

Sve ovo „zaboravni premijer“ zanemari, neka nam samo odgovori na pitanje koje smo poslali prije nekoliko tjedana, vezano za protuustavno u Salakovac dopremljene ilegalne migranti: Zašto Vlada HNŽ-a ne zatraži odluku o prenamjeni centra Salakovac i zakonsku odluku o premještaju migranata? Zaboravio premijer raditi svoj posao, jer da je ovo tražio mogla bi se podići tužba protiv Dragana Mektića i protuustavno dovođenje u pitanje sigurnosti stanovnika HNŽ-a.

Imamo mi još dosta primjera zaborava predsjednika Vlade i zaborava same Vlade, no ne želimo više dosađivati javnosti. Ako on i njegova stranka smatraju kako su ovo grube neistine i kako „idemo ispod pojasa“, zašto se ustručava sučeliti s nama? Zašto nam sve ovo u lice ne kaže? Čemu naručivanje članaka kod dežurnih piskarala? Čemu blaćenje i širenje neistina na stranačkim skupovima?

Još je samo deset dana kampanje. Ili pristanite na sučeljavanje i imajte smjelosti stvari reći u lice ili jednostavno prestanite „mobilizirati“ narod blaćenjem HRS-a.

Hrvatska republikanska stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari