Connect with us

Razgovor

Ladislav Ilčić: Trebamo društvenu atmosferu koja je pozitivna prema životu, braku i obitelji

Objavljeno

on

Razgovor sa saborskim zastupnikom i predsjednikom HRAST-a Ladislavom Ilčićem

Posljednjih godinu-dvije u političkim krugovima i medijima počelo se je nešto više govoriti o potrebi izgradnje strateškog programa demografskoga oporavka Hrvatske. Negativni prirodni prirast praćen masovnim iseljavanjem mladih ljudi u inozemstvo čini demografsku sliku Hrvatske izuzetno lošom. Je li demografija zapravo prioritetni hrvatski problem?

[ad id=”93788″]

Da, jest. S tim su problemom vezana dva procesa. Prvi je onaj gospodarski. Mislim da je danas svima jasno da je nemoguć održiv gospodarski rast bez održivog nataliteta. Rađanje i odgajanje mladih ljudi željnih stvaranja novih vrijednosti ključni su preduvjeti punjenja proračuna i boljeg standarda u Hrvatskoj. Bez toga proračun ne može izdržati veliki broj umirovljenika, bez obzira na to koji mirovinski sustav ćemo imati. Te argumente razumije sve veći broj ljudi.

No, to nije ključan proces. Ključan je onaj drugi proces koji se tiče vrijednosnog sustava našeg društva. Naime, nitko od nas nije ulazio u brak ili rađao djecu zato da bi ta djeca jednog dana bolje punila državni proračun, već zato jer smo to smatrali dobrim, jer je to bilo u skladu s našim sustavom vrijednosti. Sustav vrijednosti koji je okrenut životu danas je u Hrvatskoj i Europi napadnut od strane velikog broja medija, nevladinih udruga, dijela kulturne politike, pa čak i nekim školskim programima. To trebamo promijeniti. Trebamo društvenu atmosferu koja je pozitivna prema životu, braku i obitelji. Srećom, u Hrvatskoj ima ljudi koji cijene te vrijednosti i koji bi uz mali poticaj, financijski, organizacijski i moralni, bili spremni odlučiti se za rađanje više djece.

Demokršćanska opcija

Vašim ulaskom u Hrvatski sabor Hrast je postao parlamentarnom strankom čime su stranci otvorene mogućnosti šireg i djelotvornijeg političkog djelovanja. Kako danas gledate na perspektive Hrasta u političkom životu Hrvatske?

Smatram da je Hrast moderna i jedina autentična kršćanska stranka u Hrvatskoj i zato mislim da Hrast ima lijepu budućnost. Drago mi je da svojim djelovanjem u Saboru mogu pokazati da demokršćanstvo nije nikakvo radikalno desničarenje, kako nas pokušavaju etiketirati oni koji u glavama još imaju komunistički totalitarizam. Etikete koje nam se lijepe još su vrlo jake, no vjerujem da će s vremenom ljudi vidjeti da naš sadržaj ne odgovara tim etiketama, odnosno vidjet će da nismo „ludi, srednjevjekovni, i zatucani“ već sasvim normalni, pošteni i razumni ljudi.

Također, pokazali smo da nismo isključivi. Imali smo u Hrastu ljude koji nisu mogli smisliti koaliciju s HDZ-om. Neki od njih su izašli na izbore sa strankama koje su dobile 1% glasova. Naš ulazak u koaliciju pokazao se dobrim potezom – pridonijeli smo smjenjivanju Kukuriku koaliciju s vlasti i sad kao parlamentarna stranka značajnije utječemo na politiku vladajuće koalicije.

Autentičnost, spremnost na suradnju s drugim političkim subjektima, kvaliteta naših ljudi i našeg programa – vjerujem da su sve to argumenti koji govore da je stranka Hrast potrebna Hrvatskoj i da će Hrast rasti.

Hrast je kao član Domoljubne koalicije dio trenutno vladajućih političkih struktura. Kako komentirate odnose unutar Domoljubne koalicije te, posebno, suradnju s MOST-om?

Drago mi je da se Most odlučio za suradnju s Domoljubnom koalicijom. To je bilo i logično jer smo mi zagovarali reforme, a SDP se rugao reformama. Dobro je da smo u ovoj ne baš lakoj situaciji, uspjeli formirati vladu i donijeti proračun. Doneseni su i neki dobri potezi, poput onih g. Hasanbegovića. Ipak, još ne funkcioniramo dobro. Prespori smo. Na brojnim ključnim upravljačkim položajima nam sjede još uvijek osobe koje su došle po političkoj podobnosti SDP-a. Mi u Hrastu vjerujemo da će se uskoro tempo ubrzati, a mi smo spremni učiniti mnogo u područjima u kojima možemo doprinijeti.

Civilni sektor

Dugo godina aktivni ste u civilnom sektoru kao čelnik i istaknuti član Glasa roditelja za djecu – GROZD-a. Koje su trenutne aktivnosti GROZD-a i kako gledate na općenito stanje u civilnom sektoru u Hrvatskoj? Treba li Hrvatskoj izgradnja jakog civilnog sektora koji zastupao nacionalne vrijednosti nasuprot prevladavajućeg monopola udruga lijevog, anacionalnog predznaka?

Da, svakako trebamo mijenjati sustav cijelog civilnog sektora. On sad nije demokratičan. Umjesto da potiče i razvija djelovanje koje dolazi od samih građana, on potencira udruge koje nemaju veze s građanima, ali jako dobro i financijski uspješno crpe novac za svoj „civilni biznis“ i imaju veliki utjecaj u društvu.

Nedavno sam u Saboru dao primjer udruge GONG koja ima proračun oko 10 milijuna kuna, a za svoj ključni posao „građani organizirano nadziru izbore“ uspijeva angažirati svega 15-ero ljudi! No, ako želimobiti uspješni u procesu razvoja civilnog društva, neće biti dovoljno promijeniti sustav. Nužno će biti da se i ljudi koji promoviraju nacionalne i kršćanske vrijednosti više angažiraju u društvu.

Znanost, visoka naobrazba i školstvo

I dok su na lijevoj strani političkog spektra svjesni važnosti kontrole znanosti, visoke naobrazbe i školstva općenito, dojma smo da na desnom dijelu političkog spektra to nije baš tako. Primjerice, unutar samo mjesec dana Aleksandar Stanković je dvije svoje emisije Nedjeljom u 2 posvetio Kurikularnoj reformi Borisa Jokića s očitom namjerom da se ona progura pod svaku cijenu. Što mislite, zašto je nekima Kurikularna reforma kako je sada zamišljena toliko važna i imaju li Domoljubna koalicija i Most dovoljno stručnjaka da tu reformu sprovedu kako treba?

Vjerujem da voditelji reforme imaju i dobre namjere jer nam je reforma odgojno – obrazovnogsustava potrebna. No, njihovo kašnjenje s izradom Okvira nacionalnog kurikula, zatim metodološki nered – izrada niže rangiranih kurikula, poput predmetnih, bez tog Okvira, forsiranje vremenskih rokova, preskakanje važnih koraka, forsiranje ishoda, a ignoriranje sadržaja i razina znanja, a iznad svega agresivni napadi na sve koji se „usuđuju“ bilo što kritički reći o dosad učinjenom – sve to izaziva sumnju u namjere voditelja reforme. Kad tome dodamo da svi članovi Ekspertne radne skupine, vodećeg tijela cijele reforme, pripadaju izrazito lijevom svjetonazoru, od Tomislava Reškovca koji je izdao posljednji udžbenik marksizma 1991. g. do samog Borisa Jokića koji je doktorirao na temi potrebe izbacivanja vjeronauka iz hrvatskih škola, jasno je da hrvatska stručna i šira javnost ne može sve što oni učine smatrati automatski savršenim, kako bi autori očito željeli.

Osim toga, nijedan od 7 članova te skupine ne pripada STEM području (Science, Technology, Engineering, Mathematics), koje je ključno za izlazak Hrvatske iz gospodarske krize, već svi pripadaju društveno – humanističkom području. Iznimka u cijeloj toj priči je doc. dr. sc. Ružica Vuk, koja dolazi iz područja geografije. Uglavnom, reformu treba nastaviti jer nam je potrebna, ali ne ovako kao dosad. Domoljubna koalicija i Most svakako to mogu stručno provesti.

Član Hrasta Hrvoje Šlezak imenovan je zamjenikom ministra u strateški za hrvatsku budućnost i modernizaciju izuzetno važnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Koje su njegove dužnosti i čime će se g. Šlezak najviše baviti?

G. Šlezak, kao zamjenik ministra, treba pokrivati cijelo područje djelovanja ministarstva. Ipak, obzirom na dosadašnje radno iskustvo, možda će g. Šustar više imati u vidu visoko školstvo i znanost, a g. Šlezak osnovno i srednje školstvo. Riječ je o ogromnom i izrazito važnom ministarstvu, tako da imaju jako puno posla. Vjerujem da će zajednički od našeg obrazovnog sustava napraviti servis gospodarskog razvoja naše zemlje, ali i da će učiniti značajan korak u jačanju odgojne komponente koja je dosad bila zapostavljena. Bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate, tako da odgoj i obrazovanje treba zajednički razvijati.

Pred nekoliko mjeseci došli ste na udar tzv. mainstream medija i dijela političara zbog komentara o migrantskoj/izbjegličkoj krizi pri čemu se nisu birale etikete kojima ste bili označeni. Kako danas gledate na te napade? Nije li čudno da oni koji pokazuju najveću moguću brigu za migrante nemaju nikakvog interesa za pravi egzodus hrvatskih državljana iz Republike Hrvatske?

Da, proglašavali su me nacistom, fašistom i ksenofobom, a danas se pokazalo da sam govorio samo istinu i danas mnogi ponavljaju moje riječi o kulturološkim i civilizacijskim razlikama migranata i europljana. U tome svemu nisam ja važan. Ono što treba zabrinuti hrvatsko društvo je činjenica da utjecajan dio hrvatske javnosti želi etiketirati i eliminirati one koji govore razumno. Mnoge zemlje vode aktivnu demografsku politiku, a mi nismo vodili nikakvu.

Prošlu hrvatsku vladu nije bilo briga tko ulazi u Hrvatsku, tko iz nje izlazi, kako će izgledati naše društvo i naša kultura za 10 ili 20 godina. Zašto? Jer ne znaju, ne zanima ih ili žele kršćanstvo i kršćanski duh u Hrvatskoj i Europi malo „razrijediti“? Ne znam.

HRT

U vrijeme napada kojima ste bili izloženi dobili ste poziv za gostovanje na HRT-u da bi na kraju Vaše gostovanje bilo otkazano. Kako komentirate dosadašnje stanje na HRT-u i kakva su Vaša očekivanja od novoga vodstva?

Neke su djelatnosti HRT-a, poput Glazbene proizvodnje, i dosad bile odlične, no neke su stvari, poput informativnog programa, bile očajne – pristrane i tendencionalne, ispod svake profesionalne razine. Stoga, pozdravljam smjenu ravnatelja i promjene koje se događaju. Nadam se da ćemo uskoro imati profesionalnu i objektivnu javnu televiziju koja će raditi za opće dobro svih građana.

[ad id=”93788″]

Svijet se ubrzano mijenja, dovoljno je pogledati brzo evoluirajuće međuodnose između najjačih država poput SAD, Kine i Rusije. Koliko je Hrvatska spremna za ozbiljne izazove koje bi joj mogla donijeti vrlo skora budućnost i geostrateška preslagivanja?

Odnosi Hrvatske prema svjetskim silama i velesilama su izrazito važni, no oni će, kao i cjelokupna budućnost Hrvatske prvenstveno ovisiti o nama samima. Ako će Hrvatska biti zdrava iznutra, onda će preživjeti sve moguće geostrateške izazove. Ljudi željni rada i stvaranja, društvo koje se čvrsto temelji na nacionalnim i kršćanskim vrijednostima – to je pomoglo hrvatskom narodu kroz teška stoljeća u prošlosti, to će nam pomoći i u budućnosti. Zagovarajući te vrijednosti čovjek se osjeća sretno, ispunjeno i mirno.

D. Dijanović i O. Barišić/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari