Pratite nas

Vijesti

Lagana Podrška Sarajevu iz Mostara

Objavljeno

na

[pullquote_left]Podrška Sarajevu se širi, ustaju i studenti- Oko 300 građana Mostara okupilo se danas kako bi mirnim prosvjedom iskazali potporu građanima Sarajeva, koji su do ranih jutarnjih sati blokirali zgradu Parlamenta BiH u Sarajevu, te kako bi ukazali na katastrofalno stanje u Mostaru.[/pullquote_left] Svojim izlaskom želimo ukazati na katastrofalno stanje u Mostaru, u gradu hronične političke krize na lokalnom nivou. Želimo pravedan gradski statut zasnovan na ravnopravnosti svih građana i građanki Mostara i funkcionalne, odgovorne i nekorumpirane organe lokalne vlasti, poručili su Mostarci s prosvjeda podrške Sarajevu na Španskom trgu.

Oko 300 građana Mostara okupilo se danas kako bi mirnim prosvjedom iskazali potporu građanima Sarajeva, koji su do ranih jutarnjih sati blokirali zgradu Parlamenta BiH u Sarajevu, te kako bi ukazali na katastrofalno stanje u Mostaru.

-Usprkos prekidu prosvjeda građani Mostara, Sarajeva, Banje Luke i drugih općina u BiH, izrevoltirani odnosom vlasti prema državljanima BiH, kojima se permanentno ukidaju ljudska prava (JMBG, pravo na liječenje, dokumente putovanja itd) mirnim prosvjedima žele podržati inicijativu od četiri zahtjeva upućena Parlamentarnoj skupštini BiH, navodi se u letku koji je dijeljen uz potpis građani/ke Mostara.

Zahtjevi za odricanjem dijela plaće

Spomenuti zahtjevi odnose se na žurno donošenje zakona o JMBG, formiranje državnog solidarnog fonda za liječenje teško oboljelih osoba koje ne mogu imati tretman u BiH, odricanje članova Vijeća ministara BiH 30 posto mjesečnih primanja za fond solidarnosti i zaštitu prosvjednika od svakog prekršajnog postupka zbog kršenja propisa o javnom okupljanju jer su motivi i namjere u zaštiti osnovnih ljudskih prava iznad domaćih propisa.

Politolog Husein Oručević u izjavi medijima kazao je kako je u BiH konačno stigla demokracija, da su se ljudi u BiH prestali bojati.

-Trebalo je jako dugo vremena da do ovog dođe, ali očito je da je stanje u BiH u ekonomiji, društvu, politici i kulturi došlo do kritične točke. Sada je pitanje samo kako ćemo preusmjeriti ovu energiju koja je otvorena. Hoće li političari biti toliko svjesni da počnu najnormalnije razgovarati s ljudima u BiH jer je to osnovna potreba svake demokracije, istaknuo je Oručević.

Pozvao je političare da poslušaju glas naroda te da promijene ponašanje koje su do sada imali kako bi se krenulo u razvijanje ove zemlje.

-U BiH je prije svega veći problem nego u drugim zemljema zbog rata koji je bio 90-tih godina i pokušaj da se ljudi i dalje plaše stvarima vezanim za nacionalizam i povratkom rata na uliice BiH. Nadam se da do toga neće doći jer imamo razumne ljude koji će drugačije odreagirati na ovo što danas imamo u BiH, smatra Oručević.

Sindikalni aktivist iz Mostara Miron Torlo kazao je kako su Sindikati u Mostaru jučer donijeli odluku kako nema razloga prosvjedovati ističući kako se i te kako ima razloga za to zbog katastrofalnog stanja u gradu na Naretvi.

-Ima poslovica da narod zaslužuje vlast kakvu ima, ma nije točno ovaj narod ne zaslužuje ovakvu vlast, istaknuo je Torlo.

Dižu se studenti

Jedan od organizatora mirnog prosvjeda na Španjolskom trgu Dejan Kosanić kazao je kako su organizatori, u stvari, svi ovi ljudi koji su došli podržati Sarajevo i sve ljude koji su proveli noć pred Parlamentom kako bi svi ljudi u BiH imali pravo na normalan život.

Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu najavio je masovno okupljanje studenata na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović, odakle će se mirno i dostojanstveno krenuti u protestnu šetnju prema Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Studentski parlament, u saopćenju za javnost, navodi da je od samog početka dao podršku prosvjedima za rješenje problema JMBG-a.

-Sada se potpuno uključujemo u prosvjed i kao predstavnici najmasovnijeg i najstarijeg Univerziteta u BiH organiziramo naše studente, a i sve mlade a planom da veliku masu studenata i mladih putem našeg projekta ‘studentski pohodi’ priključimo prosvjedu se u priopćenju.

– Bez obzira na činjenicu da je blokada Parlamenta završena rano jutros, vjerujemo da je ovo tek početak borbe za promjene, borbe za bolje sutra svih nas. Prava se ne dobijaju, za prava se bori!, naveli su studenti.

Podrška i preko granice

Podrška Sarajevu iskazana je i u Zenici, ali i u nekim drugim gradovima u BiH, a društvene mreže zatrpane su informacijama i podrškama prosvjedima. Podrška se preselila i preko granice. Tako je na beogradskom Kalemegdanu, kod spomenika “Pobjednik”, za nedjelju 9. lipnja zakazan je skup “Svi smo mi Belmina”, u znak podrške građanima Sarajeva.

Prosvjedi u Sarajevu su krenuli pošto je u srijedu, 5. lipnja, objavljena vijest da tromjesečna beba Belmina Ibrišević ne može na hitno liječenje u inozemstvo, jer roditelji ne mogu izvaditi putovnicu za njuh.

Razlog za to je što je Belmini, kao i svim bebama rođenim u BiH poslije 12. veljače ove godine, uskraćeno pravo da dobije jedinstveni matični broj (JMB), jer je presudom Ustavnog suda BiH prestao važiti dotadašnji Zakon o matičnom broju BiH.

dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Kovač tvrdi da je ‘pogrešno shvaćen’, ali i dalje je uvjeren da bi belgijski model bio odličan primjer BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prethodnih nekoliko dana mnogi su u Bosni i Hercegovini komentirali stav predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača kako BiH treba koncipirati u tri regije, te Hrvatima dati zasebnu izbornu jedinicu. Kovač govori da je poprilično pogrešno shvaćen, a o svojoj ideji govorio je za N1.

“Ja sam iskreno govoreći iznenađen jer sam već prethodnih 12 mjeseci više puta to govorio javno, govorio sam to i u medijima u BiH i u Hrvatskoj. Prije mjesec i pol sam dao intervju za jedan tiskani medij u BiH gdje sam iznio ovu ideju o belgijskom modelu – nikakvih tu nije bilo reakcija”, kazao je Kovač komentirajući rekacije na njegovu izjavu te je dodao:

“Drago mi je da su se malo uzbrukali duhovi, da se stvorila rasprava o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije organizirati. A nadam se da će se kolege koje su izabrane u BiH time pozabaviti.”

Istaknuo je kako nitko nije razmišljao o tome što je on zapravo rekao:

“Govorio sam o tome kako je Belgija uređena, da postoje tri regije, tri zajednice. Zaista molim da ubuduće kada se govori o mojim idejama i tezama, da se informiraju, a ne govore napamet.”

Više puta tijekom gostovanja Kovač je ponovio kako je uvjeren da bi taj model bio odličan primjer Bosni i Hercegovini:

“Uvjeren sam da bi ovaj belgijski model mogao biti zaista dobar temelj za jednu rapravu o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije i ravnopravnije urediti.”

Govorio je i o drugim aktualnim temama i otvorenim pitanjima Hrvatske i BiH. Kada je u pitanju problem odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore kazao je kako se resorna ministarstva obje države bave time te da se treba naviknuti da se teži problemi teže rješavaju.

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Crobarometar: Evo kako stoje kandidati za Pantovčak, kome raste potpora, tko stagnira, a tko je u padu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori su pred vratima, kandidati po terenu, a predsjednica i dalje bez objave da ulazi u utrku za drugi mandat. Tako ona, za razliku od Milanovića i Škore, i dalje u ”kontroliranim” uvjetima komunicira s javnošću.

Da su danas izbori, Kolinda Grabar-Kitarović bi dobila 34,6 posto potpore, što je za dva postotna poena više u odnosu na mjesec ranije. Zoran Milanović u kolovozu nije niti povećao, ali niti izgubio potporu i mjesec završava s potporom gotovo svakog četvrtog birača ili njih 24,6 posto. Miroslav Škoro više nije virtualni kandidat i javno nastupa i gubi potporu te kolovoz završava s potporom od 18 posto ispitanika. Mislav Kolakušić gubi potporu i sada uživa povjerenje 6,4 posto, Ivan Pernar, može računati na potporu od 3,9 posto ispitanika, a Dalija Orešković je na 3,4 posto potpore. Ostali kandidati osvajaju 4,4 posto, a neodlučnih je 4,7 posto.

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobjedu odnosi Predsjednica s 51,1 posto naspram 36,6 posto koliko osvaja Milanović. Na izbore ne bi izašlo 7,2 posto birača, dok njih 5,1 posto ne zna. Predsjednica dobiva potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida.

U srazu s Miroslavom Škorom, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 46,1 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 36,5 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,1 posto ispitanika, a njih 5,9 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, ali i nešto manje od trećinu birača SDP-a dalo bi joj glas. Druga trećina je za Miroslava Škoru, a ostali SDP-ovci ne bi izašli na izbore. Većina birača Mosta je uz Škoru, a Predsjednica može računati na većinu birača Živog zida.

Škoro bi pobjedio Milanovića i postao predsjednik

Miroslav Škoro postao bi predsjednik ako u drugi krug ide sa Zoranom Milanovićem. Škoro u tom slučaju dobiva 46,9 posto, a Zoran Milanović 38,9 posto. Na birališta u tom slučaju ne bi izašlo njih 9,3 posto, a ne zna 4,9 posto ispitanika.

Na koje birače mogu računati tri predsjednička kandidata?

Kolinda Grabar-Kitarović da ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom, njih 48 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina su uporišta Dalmaciji, Slavoniji a vodi i u Lici i Banovini te u Istri i Primorju.

Zoran Milanović također može računati na potporu starijih birača. Naime, gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas dao bi Zoranu Milanoviću. Isto tako, najviše svojih birača Milanović može pronaći među ljudima koji imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 32 posto. Također, Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 36 posto.

Miroslav Škoro zato može računati na mlade birače. Tako bi 31 posto birača do 30 godina svoj glas dalo Škori. On također može računati na birače u Sjevernoj Hrvatskoj gdje uživa potporu od 27 posto a u rodnoj Slavoniji 22 posto ispitanika dalo bi njemu glas.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari