Pratite nas

Lagumdžija i Cerić su politički autisti, koji ne shvaćaju realnost

Objavljeno

na

bozo-ljubic1Najnovij istup predsjednika HDZ Tomislava Karamarka prilikom govora na obljetnici Hrvatske republike Herceg Bosne kao i intervju Tonina Picule, a u istu ravan bih stavio i izjavu predsjednika Hrvatske Ive Josipovića prilikom posjeta Širokom Brijegu, vidim kao nastavak konsenzusa u Republici Hrvatskoj, između vlasti i oporbe, u odnosu na rješenje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora dr Božo Ljubić.

Podsjetimo, Picula je u intervju Večerenjem listu izjavio kako “bez adekvatno riješenog položaja Hrvata u BiH ne možemo ozbiljno razgovarati o BiH kao zemlji koju bi svi željeli vidjeti u EU”, dok je Karamarko na obilježavanju obljetnice osnutka Herceg Bosne u Mostaru rekao kako “BiH neće ući ni u EU ni u NATO sve dok Bošnjaci i Srbi ne pomognu Hrvatima ostvariti jednakopravnost”, najavljujući tako mogućnost da Hrvatska, kao članica EU, uvijetuje približavanje BiH euroatlanskim integracijama riješavanje hrvatskog pitanja.

Karamarko eksplicitan

Tomislav Karamarko je bio još eksplicitniji jer je pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tretirao kao strateško hrvatsko nacionalno i državno pitanje što ono, slaže se Ljubić, zapravo i jest.

-Ovaj strateški konsenzus je postignut nakon što je bošnjačka politička oligarhija okupljena oko SDP-a i SDA, grubo pogazila izbornu volju hrvatskog naroda na prošlim izborima i formirala vlast bez legitimno izabranih predstavnika Hrvata, podsjetio je Ljubić.

Naglasio je kako su se nakon gaženja hrvatske izborne volje legitimni politički predstavnici hrvatskoga naroda politički organizirali i definirali strateški hrvatski odgovor u formi Hrvatskog narodnog sabora, što je, također, prema njegovom mišljenju, doprinijelo ovom konsenzusu.

Pri tome, kaže Ljubić, nisu nevažne i određene “personalne promjene koje su se dogodile u Republici Hrvatskoj kako u Uredu Predsjednika Hrvatske tako i u vrhu HDZ-a”.

Hrvatska sada ima istrumente 

-Izuzetan značaj pridajem, također, činjenici da je Hrvatska sada članica i NATO i EU, da ima na raspolaganju instrumente za realizaciju i svojih strateških interesa, ali i interesa asocijacija kojima pripada. Sve ove činjenice daju posebnu vjerodostojnost izjavama dužnosnika iz Hrvatske, kaže Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Svaka druga politika prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, dodaje, bila bi nelogična, nenormalna, nedemokratska i protivna načelima i standardima NATO-a i Europske unije u kojima je sad Republika Hrvatska. -Uvjeren je da ni jedna buduća vlast ili oporba u Republici Hrvatskoj neće ići ispod ovih stajališta, ističe Ljubić za HMS.

Upitan kako u tom kontekstu komentira izjavu predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji je izjavu predsjednika HDZ BiH: “Prvo federalizacija BiH, pa EU” nazvao nacionalističkom retorikom, te kako neće biti, kako je rekao Lagumdžija, “novih karata i etničkih podjela” te se zauzeo za ukidanje kantona i centralizaciju F BiH, Ljubić kaže kako je Lagumdžijinu izjavu kao i izjavu njegova bošnjačkog protukandidata Mustafe Cerića prvenstveno doživio kao izjave u funkciji unutar bošnjačke političke predizborne utakmice, pri čemu se “oni natječu tko je veći Bošnjak”. Ljubić, pri tom, ne isključuje kako su to i njihovi politički stavovi.

Podsjetimo bivši reis i aktualni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Mustafa Cerić komentirajući izjavu predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kazao je kako su „Bošnjaci podvukli crvenu liniju ispod koje se ne smije ići, što, prije svega, podrazumijeva da se ne smije pristati na dalje cijepanje BiH”, dok je, pak, Lagumdžija, izjavio kako „SDP BiH nikada neće pristati na dalju podjelu i cijepanje BiH po nacionalnim šavovima.“

Lagumdžija i Cerić za nemoguću BiH

-Ono što mene zabrinjava, a trebalo bi zabrinuti svakoga tko želi Bosnu i Hercegovinu vidjeti kao funkcionalnu i samoodrživu državu, državu tri njena ravnopravna naroda, nije to tko je od njih dvojice veći Bošnjak već činjenica što oni zagovaraju državu koja, empirijski dokazano, nije moguća, kaže Ljubić za Hrvatski Medijski Servis. To bi, pojašnjava, bila podijeljena država na dva entiteta, jedan pod srpskom a drugi bošnjačkom dominacijom.

-Što oni žele reći ovim izjavama, identičnog smisla, oni nisu za dalje cijepanje i dalje podjele. Dakle, postojeće im odgovaraju!?, zaključuje zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a

To što, dodaje Ljubić, takva država nije moguća, to što nju ne prihvaćaju niti susjedi, a niti Europska unija govori samo o ignoranciji realnosti i o svojevrsnom političkom autizmu promotora takve politike.

Potpuni promašaj

Lagumdžijine kritike Čovićeve izjave “Prvo federalizacija BiH, pa EU”, koju on tretira kao nacionalističku retoriku, odnosno kao nešto što od nas ne traži EU, ne samo da je, po Ljubićevom mišljenju, ciljanje u krivu metu već i potpuni promašaj.

-Istina je da legitimni politički predstavnici Hrvata zagovaraju simetričnu federalizaciju Bosne i Hercegovine kao rješenje za funkcionalnu i samoodrživu državu, napomilje dr Ljubić i podsjeća kako je upravo Europski parlament u svojoj Rezoluciji osudio separatističke i centralističke politike u BiH, a preporučio federalizam i legitimno političko predstavljanje naroda i građana kao uvjet za samoodrživu Bosnu i Hercegovinu.

-Što je drugo nego ignoriranje realnosti i politički autizam, činjenica da su svi zastupnici SDP-a, a ako me pamćenje ne vara i ostali bošnjački zastupnici odbacili moju Inicijativu da se Zastupnički dom Parlamentarne skupštine stavi na dnevni red Rezoluciju Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini. Nije moj cilj bio da mi Rezoluciju „primamo na znanje“, jer svatko pismen i koga to interesira mogao ju je pročitati već da pravilno iščitamo poruke Rezolucije i „resetiramo“ svoje politike kako bi što prije ispunili uvjete za priključenje EU. E sad, hoćemo li ostati pri onoj kako jednom reče jedan od kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva: „Kome ba da se mi prilagođavamo“ ili ćemo se prilagođavati onome čijim standardima težimo i čijem članstvu se nadamo, to je do nas, kaže u izjavi za Hrvatski Medijski Servis zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a dr Božo Ljubić.

/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Hrvatska ustraje na stvarnoj ravnopravnosti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ali ustraje na stvarnoj ravnopravnosti, pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak, na dan kad je u BiH prisegnulo novo predsjedništvo s predstavnikom hrvatskog naroda kojeg tamošnji Hrvati nisu birali.

“Pozicija Hrvatske je sasvim čvrsta i jasna i prije izbora i sve ove godine i nakon izbora”, odgovorio je Plenković upitan ima li pomaka u stajalištu Hrvatske prema BiH nakon rasprave održane u ponedjeljak u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove.

Premijer je u utorak “ekstenzivno” razgovarao s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić koja je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama po dužnosti prenijela zabrinutost Hrvatske za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihovu legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti.

“Smatramo da je nužno donijeti novi izborni zakon, referirati se na sve ono što je relevantno u presudi Ustavnog suda u slučaju (Bože) Ljubić, poštivati načelo jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, rekao je.

“Nužno je izbjegavati scenarije u kojima teritorij Federacije BiH na kojem većinski konstitutivni narod, a to su Bošnjaci”, bira drugom konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihovog člana predsjedništva, rekao je.

Nakon izbora 7. listopada u utorak su u BiH svečano prisegnuli Milorad Dodik, Šefik Džaferović kao predstavnici srpskog, odnosno bošnjačkog naroda te Željko Komšić kojega kao predstavnika hrvatskog naroda tamošnji Hrvati ne prihvaćaju za legitimnog predstavnika jer nije njihov izbor već je biran glasovima većinskih Bošnjaka.

“To nije dobro za povjerenje među narodima”, a nije dobro ni za “funkcioniranje institucija vlasti”, rekao je Plenković.

Pozicija Hrvatske je jasna i dok se taj problem ne riješi Hrvatska će ga problematizirati, poručio je.

“Bez te stvarne ravnopravnosti, a ovdje govorim o pravima Hrvatima kao najmanjeg konstitutivnog naroda, Hrvatska to pitanje jednostavno neće pustiti”, već će ga iznositi na svim relevantnim forumima, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je on takvu poruku dao i na Europskom vijeću.

“Smatramo da smo apsolutno u pravu i da je to u interesu kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine nama bitne i susjedne države”, rekao je i ponovio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik europskog puta BiH.

“Ponavljam, BiH većeg zagovornika, saveznika, prijatelja, zemlju koja bolje razumije situaciju unutar članica EU od Hrvatske nema”.

Na pitanje o drugoj temi aktualnoj temi o kojoj se polemizira u hrvatskoj, ali i europskoj javnosti kako se bliži prosinac kada bi šefovi vlada trebali u Marakešu potvrditi UN-ov sporazum o sigurnim migracijama, premijer je odgovorio da ono ne dijeli hrvatsku vladu.

Vlada je donijela konzistentne odluke i “ni trunke nekakve kakofonije na razini vlade nije bilo niti smo mijenjali stav niti ima razloga”, rekao je.

Najavio je da će je vlada sporazum prevesti na hrvatski i dostaviti javnosti, te ponovio da u Marakeš putuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović “i tu je politika vrlo jasna”.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u srpnju su prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, no iz nje se povlači sve veći broj zemalja. Mađarska, Češka i Bugarska već su ga odbacile, Poljska i Austrija su najavile da ga neće poduprijeti.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tri minute za tri tisuće ubijenih

Objavljeno

na

Objavio

Tri minute bilo je dovoljno režiseru filma Harrisonovo cvijeće da dočara strahotu koju su Jugoslavenska “narodna armija” i Srbski četnici učinili u Vukovaru. Tri minute za tri tisuće ubijenih.

Scenaristu filma bile su dovoljne dvije rečenice:  “To nije bila borba. To je bilo istrebljenje.”

Svi naši mediji zajedno nisu snimili nijedan film za nikog iz Vukovara koji bi na ovaj potresan način potresao svakog čovjeka i ostavio ga bez daha.

Nisu htjeli ni prikazati ovaj film. Sakrivali su istinu od javnosti.

Film Harrisonovo cvijeće snimljen je kao sjećanje na tragediju jednog novinara koji je preživio Vukovar.
Za jednog čovjeka je snimljen film. Za potrebe sjećanja.  Da se ne zaboravi.

Čovjek se zapita; Treba li išta više govoriti o našoj politici i medijima.  Treba!!!

Pored tri tisuće ubijenih u Vukovaru, još je tisuću nestalih među kojima je 12 djece. Na njih je u tri mjeseca bačeno 6 milijuna granata.

Broj silovanih žena nikad nećemo saznati.  Vukovar su potpuno razorili i razorali, a mi smo tražili topničke dnevnike kojima bi se dokazalo “prekomjerno” granatiranje Knina.

Da nije bilo Vukovara i Vukovaraca, ove snage zla došle bi u Zagreb do večere. Možda bi ih tamo dočekali neki naši današnji državni “uglednici” i servirali im stol. Jer ovi su prema svemu očito njihovi. Zato su u Zagrebu i pretukli zapovjednika Vukovara. Namučio je njihove. Zato im i nije baš drago da se njihovi prikazuju u ovom zlu.
Već drugi put u bliskoj povijesti uspješno ga skrivaju od očiju javnosti. Drugi put.

A kada se povijest ponovi, a javnost to ne vidi, ili okreće glavu i gleda “svoja posla”, onda više ne možemo kriviti njih i one koji su zlo učinili.
Jer oni postaju mi.

Jednom prilikom se moj dobar poznanik, inače visokoobrazovan čovjek, narugao na moja pisanja o ratnoj šteti, rekavši da je ratna šteta NIŠTA u odnosu na ono što su kasnije opljačkali naši hrvatski političari.
To mu je bio kao argument za nenaplatu ratne štete.  A ja sam se pitao onda i pitam se danas:

A zašto nismo riješili i jedno i drugo?
Zašto nismo naplatili ratnu štetu i vratili opljačkano? Zašto ne i jedno i drugo, a ne ni jedno ni drugo?
Zašto???

Komentar Miki Bratanić

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari