Pratite nas

Lagumdžija i Cerić su politički autisti, koji ne shvaćaju realnost

Objavljeno

na

bozo-ljubic1Najnovij istup predsjednika HDZ Tomislava Karamarka prilikom govora na obljetnici Hrvatske republike Herceg Bosne kao i intervju Tonina Picule, a u istu ravan bih stavio i izjavu predsjednika Hrvatske Ive Josipovića prilikom posjeta Širokom Brijegu, vidim kao nastavak konsenzusa u Republici Hrvatskoj, između vlasti i oporbe, u odnosu na rješenje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora dr Božo Ljubić.

Podsjetimo, Picula je u intervju Večerenjem listu izjavio kako “bez adekvatno riješenog položaja Hrvata u BiH ne možemo ozbiljno razgovarati o BiH kao zemlji koju bi svi željeli vidjeti u EU”, dok je Karamarko na obilježavanju obljetnice osnutka Herceg Bosne u Mostaru rekao kako “BiH neće ući ni u EU ni u NATO sve dok Bošnjaci i Srbi ne pomognu Hrvatima ostvariti jednakopravnost”, najavljujući tako mogućnost da Hrvatska, kao članica EU, uvijetuje približavanje BiH euroatlanskim integracijama riješavanje hrvatskog pitanja.

Karamarko eksplicitan

Tomislav Karamarko je bio još eksplicitniji jer je pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tretirao kao strateško hrvatsko nacionalno i državno pitanje što ono, slaže se Ljubić, zapravo i jest.

-Ovaj strateški konsenzus je postignut nakon što je bošnjačka politička oligarhija okupljena oko SDP-a i SDA, grubo pogazila izbornu volju hrvatskog naroda na prošlim izborima i formirala vlast bez legitimno izabranih predstavnika Hrvata, podsjetio je Ljubić.

Naglasio je kako su se nakon gaženja hrvatske izborne volje legitimni politički predstavnici hrvatskoga naroda politički organizirali i definirali strateški hrvatski odgovor u formi Hrvatskog narodnog sabora, što je, također, prema njegovom mišljenju, doprinijelo ovom konsenzusu.

Pri tome, kaže Ljubić, nisu nevažne i određene “personalne promjene koje su se dogodile u Republici Hrvatskoj kako u Uredu Predsjednika Hrvatske tako i u vrhu HDZ-a”.

Hrvatska sada ima istrumente 

-Izuzetan značaj pridajem, također, činjenici da je Hrvatska sada članica i NATO i EU, da ima na raspolaganju instrumente za realizaciju i svojih strateških interesa, ali i interesa asocijacija kojima pripada. Sve ove činjenice daju posebnu vjerodostojnost izjavama dužnosnika iz Hrvatske, kaže Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Svaka druga politika prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, dodaje, bila bi nelogična, nenormalna, nedemokratska i protivna načelima i standardima NATO-a i Europske unije u kojima je sad Republika Hrvatska. -Uvjeren je da ni jedna buduća vlast ili oporba u Republici Hrvatskoj neće ići ispod ovih stajališta, ističe Ljubić za HMS.

Upitan kako u tom kontekstu komentira izjavu predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji je izjavu predsjednika HDZ BiH: “Prvo federalizacija BiH, pa EU” nazvao nacionalističkom retorikom, te kako neće biti, kako je rekao Lagumdžija, “novih karata i etničkih podjela” te se zauzeo za ukidanje kantona i centralizaciju F BiH, Ljubić kaže kako je Lagumdžijinu izjavu kao i izjavu njegova bošnjačkog protukandidata Mustafe Cerića prvenstveno doživio kao izjave u funkciji unutar bošnjačke političke predizborne utakmice, pri čemu se “oni natječu tko je veći Bošnjak”. Ljubić, pri tom, ne isključuje kako su to i njihovi politički stavovi.

Podsjetimo bivši reis i aktualni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Mustafa Cerić komentirajući izjavu predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kazao je kako su „Bošnjaci podvukli crvenu liniju ispod koje se ne smije ići, što, prije svega, podrazumijeva da se ne smije pristati na dalje cijepanje BiH”, dok je, pak, Lagumdžija, izjavio kako „SDP BiH nikada neće pristati na dalju podjelu i cijepanje BiH po nacionalnim šavovima.“

Lagumdžija i Cerić za nemoguću BiH

-Ono što mene zabrinjava, a trebalo bi zabrinuti svakoga tko želi Bosnu i Hercegovinu vidjeti kao funkcionalnu i samoodrživu državu, državu tri njena ravnopravna naroda, nije to tko je od njih dvojice veći Bošnjak već činjenica što oni zagovaraju državu koja, empirijski dokazano, nije moguća, kaže Ljubić za Hrvatski Medijski Servis. To bi, pojašnjava, bila podijeljena država na dva entiteta, jedan pod srpskom a drugi bošnjačkom dominacijom.

-Što oni žele reći ovim izjavama, identičnog smisla, oni nisu za dalje cijepanje i dalje podjele. Dakle, postojeće im odgovaraju!?, zaključuje zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a

To što, dodaje Ljubić, takva država nije moguća, to što nju ne prihvaćaju niti susjedi, a niti Europska unija govori samo o ignoranciji realnosti i o svojevrsnom političkom autizmu promotora takve politike.

Potpuni promašaj

Lagumdžijine kritike Čovićeve izjave “Prvo federalizacija BiH, pa EU”, koju on tretira kao nacionalističku retoriku, odnosno kao nešto što od nas ne traži EU, ne samo da je, po Ljubićevom mišljenju, ciljanje u krivu metu već i potpuni promašaj.

-Istina je da legitimni politički predstavnici Hrvata zagovaraju simetričnu federalizaciju Bosne i Hercegovine kao rješenje za funkcionalnu i samoodrživu državu, napomilje dr Ljubić i podsjeća kako je upravo Europski parlament u svojoj Rezoluciji osudio separatističke i centralističke politike u BiH, a preporučio federalizam i legitimno političko predstavljanje naroda i građana kao uvjet za samoodrživu Bosnu i Hercegovinu.

-Što je drugo nego ignoriranje realnosti i politički autizam, činjenica da su svi zastupnici SDP-a, a ako me pamćenje ne vara i ostali bošnjački zastupnici odbacili moju Inicijativu da se Zastupnički dom Parlamentarne skupštine stavi na dnevni red Rezoluciju Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini. Nije moj cilj bio da mi Rezoluciju „primamo na znanje“, jer svatko pismen i koga to interesira mogao ju je pročitati već da pravilno iščitamo poruke Rezolucije i „resetiramo“ svoje politike kako bi što prije ispunili uvjete za priključenje EU. E sad, hoćemo li ostati pri onoj kako jednom reče jedan od kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva: „Kome ba da se mi prilagođavamo“ ili ćemo se prilagođavati onome čijim standardima težimo i čijem članstvu se nadamo, to je do nas, kaže u izjavi za Hrvatski Medijski Servis zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a dr Božo Ljubić.

/HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Crkva ispunjava svoje financijske obveze

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ustvrdio je u petak kao nema ničega spornog u odluci kojom se dio crkvene imovine u Dubrovniku predaje hrvatskoj vladi kao udio za vraćanje duga po kreditnim obvezama ocijenivši pri tom kako su drukčije tvrdnje dio već viđene”negativne kampanje” protiv Crkve.

Komentirajući novinarima u Sarajevu otvoreno pismo što ga je hrvatski Centar za mirovne studije (CMS) uputio vladi zbog odluke o preuzimanju dijela duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) kardinal Puljić je kazao kako u tome ne vidi nikakav problem jer Crkva vraća svoje dugove.

“Ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često puta negativno pristupa bez da cjelovitu istinu sazna”, kazao je kratko kardinal Puljić.

CMS u otvorenom pismu kritizira odluku hrvatske vlade o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema HBOR-u uz tvrdnju kako je ionako riječ o kreditu kojega takva banka nije smjela odobriti.

Za kredit koji je bez kamata nešto veći od tri milijuna eura Vrhbosanska je nadbiskupija kao zalog dala nekretnine u Dubrovniku a u CMS-u tvrde kako su iste nekretnine dva puta založene odnosno kako je na isti način podignut još jedan kredit od 4,5 milijuna eura što smatraju krjanje problematičnim.

Prodajom nekretnina u Dubrovniku dug Vrhbosanske nadbiskupije HBOR-u bi trebao biti smanjen za oko milijun eura.

Iz CMS-a su od vlade i uprave HBOR-a zatražili pojašnjenje zbog čega je ta banka uopće dala kredit pravnoj osobi koja nije registrirana u Hrvatskoj ali i kako je moguće da zalog za vraćanje duga bude nekretnina koja je do 2007. godine bila vlasništvo Hrvatske a potom je prepisana Vrhbosanskoj nadbiskupiji te zašto HBOR tu nekretninu nije ovršio kada Vrhbosanska nadbiskupija više nije bila u stanju vraćati kredit.

Kardinal Puljić: Jednima se u Haagu sudi što su dijelili BiH, a drugi su nagrađeni jer su je podjelili

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari