Pratite nas

Pregled

Lažni branitelji: Spominjalo se da ih je i do 150.000, a godinu i pol nakon objave registra MUP podnio 40 kaznenih prijava

Objavljeno

na

Ministarstvo branitelja sve prijave na registar prosljeđuje policiji Od objave Registra hrvatskih branitelja policija je do sredine kolovoza nadležnim državnim odvjetništvima podigla četrdesetak kaznenih prijava zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo prijevare i krivotvorenja službenih isprava čime su stjecani lažni statusi branitelja.

registar_branitelja__b57To je zapravo i jedina konkretna brojka koju smo nakon višetjednih napora i niza dopisa i upita uspjeli dobiti iz tri ministarstva – hrvatskih branitelja, obrane i unutarnjih poslova (Ravnateljstvo policije) – pod čijom se ingerencijom bar djelomice nalazi ovaj registar.

Podsjetimo, u Registru branitelja koji je objavljen 19. prosinca 2012. nalazi se 501 tisuća branitelja, a izazvao je veliku pozornost javnosti zbog nekih procjena da je u njemu čak 150 tisuća “lažnih branitelja”. Nadležne osobe ni jednoga od tri ministarstva nisu nam odgovorile na taj, kao ni na još nekoliko upita u vezi s registrom, konkretno koliko je imena eventualno do sada izbrisano iz registra, odnosno tko i kako provodi istražne radnje te u kojem slučaju ministarstvo može pristupiti brisanju lažnih branitelja iz registra.

“Vezano uz upit o načinu postupanja po zaprimljenim prijavama o nekom obliku nepravilnosti u vezi sa stjecanjem statusa branitelja i HRVI-ja, policija postupa u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima”, odgovoreno nam je samo okvirno iz Ravnateljstva policije.

Podsjetimo, u ožujku prošle godine Ministarstvo branitelja, MORH, Ravnateljstvo policije i Državno odvjetništvo dogovorili su zajedničko povjerenstvo u kojem će se objedinjavati svi podatci, stvarati jedinstvena baza podataka dostupna svim institucijama za utvrđivanje i progon lažnih branitelja, kako bi se utvrdio stvaran i konačan popis branitelja. Pod nepravilnostima se podrazumijevaju prijave protiv pojedinaca za koje građani smatraju da su na nezakonit način priskrbili status hrvatskog branitelja, ali i tehničke pogreške u osobnom ratnom putu hrvatskih branitelja.

“Sve zaprimljene prijave na Registar branitelja, bilo potpisane, bilo anonimne, a njih je nekoliko tisuća, prosljeđujemo Ravnateljstvu policije”, navode u Ministarstvu branitelja. “Iako svrha Registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata nije da bude ‘lista za odstrjel’, registar može biti pomoćni alat u istražnim i sudskim procesima nadležnih institucija.

Osim što je to najčasniji popis koji je Republika Hrvatska mogla objaviti u svojoj povijesti, radi se o multifunkcionalnoj platformi koja je Ministarstvu branitelja pomogla u rješavanju statusnih pitanja, transparentnosti prilikom dodjele stanova, stipendija, ali i provedbi znanstveno-istraživačkog projekta u kojem smo nastojali otkriti obolijevaju li i umiru li hrvatski branitelji ranije u odnosu na opću populaciju”, zaključuje ministar branitelja Predrag Matić.
Tomislav LEVAK
izvor.glas slavonije

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari