Pratite nas

BiH

Leko u Tuzli:BiH je za Hrvatsku više od partnera i susjeda

Objavljeno

na

BOSNA i Hercegovina je za Hrvatsku i više od partnera i susjeda i RH će joj pomagati na putu u Europsku uniju, rekao je u ponedjeljak u Tuzli predsjednik Sabora Josip Leko.

Leko je danas počeo dvodnevni posjet BiH u sklopu kojeg će osim Tuzle posjetiti i Brčko, Odžak, Orašje i općinu Domaljevac-Šamac.

Na početku programa sastao se s tuzlanskim gradonačelnikom Jasminom Imamovićem i poslije izjavio da će Hrvatska pomagati Bosni i Hercegovini na njezinu putu ka članstvu u Europskoj uniji.

Ono što mi možemo pomoći jest zagovaranje interesa BiH u Europskoj uniji, rekao je Leko. “I pomoći joj da se izgrađuje kao funkcionalna demokratska država u standardima koji vrijede za zemlje Europske unije. To smo potvrdili i ovdje u Tuzli”, dodao je. Naglasio je da Hrvatska to čini jer joj je BiH više od partnera i susjeda.

“Posebna vrijednost ovog posjeta Tuzli je u tomu što je ovaj grad u odličnim odnosima s nekoliko gradova i županija u Hrvatskoj. Mi mislimo da je to dodana vrijednost u odnosima BiH s Hrvatskom i tu čestitam gradonačelniku Imamoviću”, istaknuo je Leko.

“Mi smo tu da širimo prijateljske odnose i razumijevanje”

Predsjednik Sabora je odbacio novinarsku opasku kako bi ovaj njegov posjet mogao biti protumačen i u predizborne svrhe uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini 12. listopada.

“Izbori su u BiH, to je pitanje Bosne i Hercegovine, a mi smo tu da širimo prijateljske odnose i razumijevanje”, kazao je Leko. Naglasio je kako je svaki posjet Bosni i Hercegovini, bez obzira kojem gradu, kojem entitetu ili županiji uvijek “posjet Bosni i Hercegovini”.

Imamović je imao samo riječi pohvale za odnos Hrvatske prema BiH. “Ja sam se u ime građana Tuzle zahvalio za korektan i prijateljski odnos naroda i vlasti Republike Hrvatske prema BiH koji se ogleda u konkretnom predlaganju da Bosna i Hercegovina uđe u EU po blažim kriterijima od onih koje je morala ispuniti Hrvatska”, kazao je.

Dodao je kako je to “velika gesta prijatelja” koji dobro poznaju BiH i koji znaju da postoje neke opstrukcije za ulazak u EU za koje nisu krivi građani. “Te opstrukcije bi prestale kada bi se BiH što prije primila u EU i NATO”, smatra Imamović.

Na novinarsko pitanje kakav je odnos vlasti prema Hrvatima na tuzlanskom području, Imamović je odgovorio da je korektan. “Mi se držimo načela da svi građani imaju isto pravo, bez obzira na to koje su nacionalnosti, i mislim da je odnos prema Hrvatima isti kao odnos prema Bošnjacima i Srbima. U Tuzli ljudi još vjeruju u to da jedni drugima trebamo biti braća”, rekao je.

Brčko Distrikt primjer suživota i tolerancije

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko izjavio je u ponedjeljak kako je Brčko Distrikt primjer suživota te je najavio kako će gospodarstvenicima iz Hrvatske preporučivati da investiraju u Brčko Distriktu.

“Iznimno smo zadovoljni onim što smo vidjeli u Brčko Distriktu, a prije svega tolerancijom i suživotom koji se ovdje razvija te činjenicom da svi žele napredak ovog područja. Zato smo spremni upravo Brčko Distrikt preporučivati gospodarstvenicima iz Hrvatske kao pravo mjesto za njihova ulaganja“, rekao je Leko u Brčko Distriktu nakon sastanka s lokalnim dužnosnicima.

Po riječima predsjednika Sabora, gospodarstvenici iz Hrvatske predvođeni predstavnicima Vindije i Podravke posjetit će Brčko Distrikt već u utorak.

“Na nama je da istaknemo komparativne prednosti Brčko Distrikta kako bi gospodarstvenici iz Hrvatske vidjeli da ovdje mogu investirati“, kazao je gradonačelnik Brčko Distrikta Anto Domić.

Leko se u Brčko Distriktu sastao i s predstavnicima tamošnjih Hrvata, koji su, kako je rekao, tražili potporu Hrvatske da se i Hrvatima u BiH osigura status kakav imaju ostala dva konstitutivna naroda.

“Hrvati u BiH ne traže ništa više od ravnopravnosti i jednakopravnosti“, kazao je Leko, koji je u dvodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na današnji dan prije 22 godine potpisan Daytonski sporazum

Objavljeno

na

Objavio

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu čime je okončan četverogodišnji rat u BiH.

Prethodno je Daytonski sporazum 21. studenog 1995. godine parafiran u Wright-Patterson bazi kod Daytona, u američkoj državi Ohio.

Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je njime okončan rat.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je medijima će nakon izbora 2018. godine u BiH morati doći do političkog dogovora u vezi Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je na današnji dan 1995. godine potpisan u Parizu.

Sporazum je bio kočnica rata, ali kroz sljedećih 22 godine pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Postao je izvor nesuglasja triju strana. Tumačio se na razne načine. Donio je ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas. U mnogim odredbama postao je kočnica suživota. Daytonski sporazum nije bio stalan, nego ga se mijenjalo tiho i prešutno kroz 22 godina, često na štetu Hrvata.

– Od Daytona je ostao Dayton koliko god je skrnavljen kroz neke faze 2001., 2003. godine… Oko toga mislim da ćemo svi veoma brzo morati sjesti. To će biti jedan politički dogovor koji ćemo uraditi mislim ne do izbora 2018. godine, jer evidentno će to biti jedna drugačija utakmica, nego nakon izbora – kazao je Čović. Uvjeren je da će HDZ BiH biti na vlasti na svim razinama nakon izbora, kada će “oko navedenih stvari precizno zauzeti stav“.

– Naš cilj je osigurati konstitutivnost sva tri naroda i to je minimum da bi država mogla funkcionirati – rekao je Čović nakon sastanka stranačkih delegacija HDZ-a BiH i SNSD-a na Jahorini. Tom prilikom, i predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik komentirao je Daytonski sporazum, koji je za njega “srušen voljom međunarodnog faktora“, smatrajući da su uništene i bazične vrijednosti tog sporazuma.

– Eliminirani su entiteti i konstitutivni narodi u značajnim projektima i odlučivanju, a nametale su se i špekulativne prakse koje su recimo u vezi onoga što govorimo u vezi Izbornog zakona – da jedan narod bira svoje predstavnike i da drugi narod ne može izabrati. Srbima uporno u Federaciji drugi odnosno druge političke stranke biraju predstavnike. Zato ne vidimo da je to doprinos stabilizaciji BiH – smatra Dodik.

Kazao je da je sasvim logično što HDZ BiH, “koji predstavlja političku volju Hrvata u BiH i zagledan u matičnu zemlju Hrvatsku”, podržava ulazak BiH u NATO. SNSD razumije što HDZ promovira tu vrstu integracija isto kao što, navodi Dodik, HDZ vjerojatno razumije da su “Srbi i srpski narod zagledani u politike globalnih regionalnih integracija u vezi onoga što radi Srbija”.

– Dok god vodimo ove politike, NATO integracije nisu naš cilj i nećemo davati naše suglasnosti na razini BiH o tome – poručio je Dodik novinarima.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Novi pravosudni igrokaz u slučaju ‘Šantić’

Objavljeno

na

Objavio

Županijski sud u Bihaću odbio je prijedlog Tužiteljstva USŽ-a za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću Tigru, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću, koji su prije nekoliko dana uhićeni zbog sumnje da su 1995. ubili generala HVO-a Vladu Šantića.

Svakome tko je pratio slučaj nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, čije tijelo nikada nije pronađeno, nije teško zaključiti kako je u tom slučaju riječ o igrokazu pravosudnih tijela u USŽ-u kako bi se javnosti prikazalo da se nešto radi, piše Večernji list BiH.

Naime, bez tijela Vlade Šantića nema ni presude, pa je u tom slučaju i ovo treniranje strogoće i gluma pravne države pomalo smiješan čin. Koliko god su se u istrazi o mučkom atentatu na doministra FMUP-a Jozu Leutara događale opstrukcije, gotovo na identičan način to se događalo i prilikom istrage vezane uz ubojstvo generala HVO-a.

Opstruiranje istrage

Podsjećanja radi, u poslijeratnom razdoblju provedeno je nekoliko istraga zbog ubojstva Šantića, no nijedna nije rasvijetlila slučaj do kraja. Federalna uprava policije (FUP) je početkom 2014. godine, a na osnovi izjave zaštićenoga svjedoka koji je tvrdio da se posmrtni ostaci generala Šantića nalaze u bačvi na Grabežu, obnovila je istragu u tom predmetu. Ubrzo su izvršena iskopavanja, pa je na obližnjoj lokaciji pronađena bačva s karboniziranim ostacima jedne osobe.

Ipak, DNK analizom nije se moglo gotovo ništa utvrditi jer su posmrtni ostaci bili previše oštećeni. Iste godine FUP-ovi istražitelji pronašli su tragove Šantićeve krvi kod hotela Sedra, nakon čega je podnesena kaznena prijava protiv Hamdije Abdića i nekoliko njegovih suboraca. Za vlasti u Federaciji, nevladine organizacije, Helsinški odbor te ured Amora Mašovića, taj čovjek kao da nije ni postojao, niti koga uopće zanima što se dogodilo s njim. Osim Šantićeve supruge koja je do sada na sve načine pokušavala doći do njegova tijela kako bi ga na dostojan način pokopala, generala HVO-a nitko drugi nije tražio. Jedino je imala potporu u kardinalu Vinku Puljiću, ali su i njegova nastojanja ostala blokirana.

Dudakovićeva šutnja

Unatoč tome što ga je posljednji vidio, general Armije BiH Atif Dudaković već godinama šuti i niječe bilo kakvu umiješanost u Šantićevu likvidaciju. Podsjećanja radi, tog kobnog dana Šantić se obukao i nakon toga sjeo u Abdićevo vozilo, što je u tom trenutku bila neobična gesta za Šantića. Međutim, Šantićevim vozilom marke Mercedes krenula su dvojica pripadnika HVO-a – Željko Vujić i Radovan Klepić uz koje su sjela i dvojica vojnih policajaca iz 502. brigade Armije BiH.

Vozila su se uputila prema hotelu Sedra u Cazinu. Po dolasku u hotelu ih je dočekao general Atif Dudaković, a dvojica pripadnika HVO-a Vujić i Klepić, nakon što su pred ulazom razoružana, otjerana su iz hotela. Generalu Dudakoviću tom prilikom su pravili društvo stanoviti major Armije BiH Aleksandar Mrenica, Hamdija Abdić te Danijel Zulić, osoba koja je dva dana prije pucala u leđa pripadniku HVO-a u kafiću Flamengo.

Nakon tog susreta generalu HVO-a Vladi Šantiću gubi se svaki trag. Premda je 5. korpus Armije BiH imao kompletnu logističku pomoć iz Hrvatske, 10 posto svih isporuka trebao je dobivati tamošnji HVO. Međutim, general Šantić nikada nije znao koliko je čega stiglo jer kompletan uvid u logistiku imao je samo Atif Dudaković.

 

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

 

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari