Pratite nas

Komentar

LELJAK: Donesen je zakon o arhivu kakav je donijela i ljevica u Sloveniji.

Objavljeno

na

Slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, Roman Leljak za Narod.hr prokomentirao je Nacrt prijedloga zakona o arhivskoj građi i arhivima koji je Ministrica Obuljen Koržinek predstavila u petak u Zagrebu.

Roman Leljak rekao je kako je Nacrt prijedloga zakona donesen tako da će arhivska građa biti ‘zatvorenija nego što jest’.

Podsjetimo, novim je zakonom, između ostaloga, definirana dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990., pri čemu je napravljena razlika između progonitelja i žrtve. Za dostupnost podataka žrtava režima postoje ograničenja i osobni podaci su zaštićeni, dok se zaštićenim osobnim podacima ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti, poslova, utjecaja i uloga osoba koji su obnašale javne dužnosti, te pripadnika i dužnosnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog komunističkog i nedemokratskog režima. Za dostupnost podataka žrtava progona sigurnosnih službi bivšeg režima potrebna je njihova prethodna suglasnost.

“Kopirali su slovenski zakon i sve ono loše. Donesen je zakon kakav je donijela i ljevica u Sloveniji. Zakon je takav da omogućava samim radnicima u arhivu da odluče što je otvoreno, a što nije. Zakon bi trebao biti otvoren i jasan, a ne da je prepušten manipulaciji pojedinaca.”, smatra Leljak.

Osvrnuo se na nedostatke i važna pitanja u ovom prijedlogu zakona:

“Zakon ne definira točno kako s osobnim dosjeima koji se nalaze u državnom arhivu, vrijedi li još uvijek ograničenje da budu dostupni 10 godina nakon smrti ili su dostupni odmah. Zakon ne govori o tome jesu li otvoreni dosjei svih nosioca političkih funkcija. Primjerice, hoće li biti dostupni dosjei tajnih služenika Udbe? Zakon govori o ‘nosiocima političkih funkcija’, a ne na primjer o onima koji su bili ‘pripadnici tajnih službi’, jer oni nisu imali nikakve političke funkcije, prema tome, imaju status žrtava i podaci neće biti dostupni, prema sadašnjem prijedlogu zakona.”

Leljak je istaknuo kako uopće nije regulirano pitanje oko predaje arhivske građe, a što je vrlo važno, jer će ovako biti dostupna samo građa koja se trenutno nalazi u Državnom arhivu. Zakon ne predviđa rok do kojeg institucije moraju predati arhivsku građu nastalu u Jugoslaviji.

“Možemo početi od toga da Sabor nije predao arhivsku građu, Ustavni sud, ured predsjednice i druge institucije koje arhivsku građu nisu predale. I bez obzira na donesen zakon o arhivskoj građi neke stvari neće biti dostupne jer arhivska građa nije u arhivu, institucije je nisu predale.”, istaknuo je Leljak.

“Potrebno je detaljnije regulirati pitanje koji podaci će se sačuvati, hoće li cijeli dokument biti zatvoren ili samo dio dokumenta.” Mišljenja je i kako bi zakon trebalo jasno definirati tako da svi podaci nosioca političkih funkcija, svih pripadnika totalitarnih režima i vojnih snaga, i javnih i tajnih, da budu dostupni javnosti.

Smatra kako bi takav zakon bio mnogo prihvatljiviji za istraživače, povjesničare i jednostavniji za rad. Rekao je kako su u ovom trenutku arhive još više zatvorenije i tek ćemo za godinu ili dvije vidjeti je li pravilnik o Državnom arhivu, donesen na osnovu zakona, dobar ili nije.

Roman Leljak je zaključio kako zakon o arhivskoj građi ne smije biti uopćen, već precizno napisan zakon, mora regulirati svako pitanje posebno tako da je svima jasno i da ne pruža mogućnost bilo kakvog manipuliranja.

Podsjetimo, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nakon što je predstavila u petak Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima pozvala je svu zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o zakonu koji bi trebao unaprijediti i osuvremeniti sustav zaštite arhivskog gradiva u RH te se na pravi način obračunati s pitanjem suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

Tekst nacrta prijedloga Zakona nalazi se od petka 7. travnja u javnoj raspravi na e-savjetovanju i to u trajanju od trideset radnih dana, nakon čega će u njega biti ugrađene sve prihvatljive primjedbe, te će biti upućen na mišljenje nadležnim resorima.

> Obuljen predstavila Zakon o arhivima: Evo što donosi!

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

SPC nije vjerska, nego politička ustanova

Objavljeno

na

Objavio

Vijest kaže kako je srbijanski predsjednik Vučić i u crkvenim krugovima pokušao dobiti saveznike za razgovore s Albancima, ali ni oporba ni SPC ni veći dio srpskog naroda ne pristaje ni na kakve kompromise.

Kad god je riječ o najvažnijim i najosjetljivijim nacionalnim temama s najviše se pozornosti sluša glas Srpske pravoslavne crkve, pa bi neobaviješten promatrač mogao pomisliti da je Srbija izrazito religiozna nacija.

No vjerska odanost Crkvi u narodu gotovo je zanemariva u usporedbi s političkom moći te kultne institucije koja je odigrala sramotnu huškaču ulogu i u agresiji na Hrvatsku.

Beogradski list “Blic” u deset je gradova proveo istraživanje prema kojem “tek svaki sedmi vernik kaže da u crkvu ide redovno, a isti je broj onih koji uopšte ne idu u Božji hram”.

A Arsenije Arsenijević, starješina Vaznesenjske crkve u Beogradu, na čijem području ima 20.000 ljudi, kaže da na nedjeljno bogoslužje dođe oko 200 ljudi, dakle, svaki stoti stanovnik.

I odbijanje suradnje s Vučićem u razgovorima s Kosovom pokazuje staru istinu – Srpska pravoslavna crkva u kojoj vjernika gotovo i nema nije vjerska nego politička ustanova.

Milan Ivkošić / Večernji list

 

Crna Gora je shvatila što je SPC, ali ne i Hrvatska

 

 

Bujica objavila fotografiju: Patrijarh SPC Irinej s četnicima u okupiranom Žitniću kod Drniša!

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Zaposlenici Grada Pule darovali krv, ali ne i Boris Miletić!

Objavljeno

na

Objavio

Grad Pula je, kao društveno odgovorna javna uprava, zajedno s Gradskim društvom Crvenog križa i ove godine sudjelovao u akciji darivanja krvi u povodu Svjetskog dana darivatelja krvi. U akciji koja je organizirana u prostorijama Komunalne palače do 14,00 sati 42 osobe pristupile su darivanju, od kojih je sposobno za darivanje krvi bilo 38 osoba.

Krv je donirao i zamjenik gradonačelnika Grada Pule Robert Cvek, i predsjednik Gradskog vijeća Grada Pule Tiziano Sošić koji su svojim primjerom doprinijeli hvalevrijednoj akciji.

„Drago mi je što smo dio ove akcije, što ovom humanom gestom, pokazujemo osviještenost o potrebi darivanja krvi“, kazao je zamjenik gradonačelnika Robert Cvek.

Gradonačelnik Boris Miletić, usprkos isticanju osviještenosti od strane njegovih najbližih kolega, ipak nije sudjelovao u akciji darivanja krvi, što je vrlo čudno, a posebno kada se uzme u obzir da na službenoj web stranici Grada Pule, povodom akcije darivanja krvi, stoji:

”Jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života. Grad Pula zato ovu akciju želi učiniti tradicionalnom te je održati i dogodine povodom Svjetskog dana darivatelja krvi.”

Gradonačelnik Boris Miletić nije darovao svoju krv, usprkos jasnom isticanju Grada Pule da se tako mogu spasiti tri života. Njegov motiv ostaje nepoznat, pišu Ivijesti.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari