Pratite nas

Komentar

LELJAK: Donesen je zakon o arhivu kakav je donijela i ljevica u Sloveniji.

Objavljeno

na

Slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, Roman Leljak za Narod.hr prokomentirao je Nacrt prijedloga zakona o arhivskoj građi i arhivima koji je Ministrica Obuljen Koržinek predstavila u petak u Zagrebu.

Roman Leljak rekao je kako je Nacrt prijedloga zakona donesen tako da će arhivska građa biti ‘zatvorenija nego što jest’.

Podsjetimo, novim je zakonom, između ostaloga, definirana dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990., pri čemu je napravljena razlika između progonitelja i žrtve. Za dostupnost podataka žrtava režima postoje ograničenja i osobni podaci su zaštićeni, dok se zaštićenim osobnim podacima ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti, poslova, utjecaja i uloga osoba koji su obnašale javne dužnosti, te pripadnika i dužnosnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog komunističkog i nedemokratskog režima. Za dostupnost podataka žrtava progona sigurnosnih službi bivšeg režima potrebna je njihova prethodna suglasnost.

“Kopirali su slovenski zakon i sve ono loše. Donesen je zakon kakav je donijela i ljevica u Sloveniji. Zakon je takav da omogućava samim radnicima u arhivu da odluče što je otvoreno, a što nije. Zakon bi trebao biti otvoren i jasan, a ne da je prepušten manipulaciji pojedinaca.”, smatra Leljak.

Osvrnuo se na nedostatke i važna pitanja u ovom prijedlogu zakona:

“Zakon ne definira točno kako s osobnim dosjeima koji se nalaze u državnom arhivu, vrijedi li još uvijek ograničenje da budu dostupni 10 godina nakon smrti ili su dostupni odmah. Zakon ne govori o tome jesu li otvoreni dosjei svih nosioca političkih funkcija. Primjerice, hoće li biti dostupni dosjei tajnih služenika Udbe? Zakon govori o ‘nosiocima političkih funkcija’, a ne na primjer o onima koji su bili ‘pripadnici tajnih službi’, jer oni nisu imali nikakve političke funkcije, prema tome, imaju status žrtava i podaci neće biti dostupni, prema sadašnjem prijedlogu zakona.”

Leljak je istaknuo kako uopće nije regulirano pitanje oko predaje arhivske građe, a što je vrlo važno, jer će ovako biti dostupna samo građa koja se trenutno nalazi u Državnom arhivu. Zakon ne predviđa rok do kojeg institucije moraju predati arhivsku građu nastalu u Jugoslaviji.

“Možemo početi od toga da Sabor nije predao arhivsku građu, Ustavni sud, ured predsjednice i druge institucije koje arhivsku građu nisu predale. I bez obzira na donesen zakon o arhivskoj građi neke stvari neće biti dostupne jer arhivska građa nije u arhivu, institucije je nisu predale.”, istaknuo je Leljak.

“Potrebno je detaljnije regulirati pitanje koji podaci će se sačuvati, hoće li cijeli dokument biti zatvoren ili samo dio dokumenta.” Mišljenja je i kako bi zakon trebalo jasno definirati tako da svi podaci nosioca političkih funkcija, svih pripadnika totalitarnih režima i vojnih snaga, i javnih i tajnih, da budu dostupni javnosti.

Smatra kako bi takav zakon bio mnogo prihvatljiviji za istraživače, povjesničare i jednostavniji za rad. Rekao je kako su u ovom trenutku arhive još više zatvorenije i tek ćemo za godinu ili dvije vidjeti je li pravilnik o Državnom arhivu, donesen na osnovu zakona, dobar ili nije.

Roman Leljak je zaključio kako zakon o arhivskoj građi ne smije biti uopćen, već precizno napisan zakon, mora regulirati svako pitanje posebno tako da je svima jasno i da ne pruža mogućnost bilo kakvog manipuliranja.

Podsjetimo, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nakon što je predstavila u petak Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima pozvala je svu zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o zakonu koji bi trebao unaprijediti i osuvremeniti sustav zaštite arhivskog gradiva u RH te se na pravi način obračunati s pitanjem suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

Tekst nacrta prijedloga Zakona nalazi se od petka 7. travnja u javnoj raspravi na e-savjetovanju i to u trajanju od trideset radnih dana, nakon čega će u njega biti ugrađene sve prihvatljive primjedbe, te će biti upućen na mišljenje nadležnim resorima.

> Obuljen predstavila Zakon o arhivima: Evo što donosi!

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hasanbegović: Čekam reakciju antifašističke moralne policije

Objavljeno

na

Objavio

Zlatko Hasanbegović (Nezavisni za Hrvatsku) u četvrtak je u reakciji na uvredljivu izjavu Miroslava Polovaneca (HSLS) poručio kako čeka da na nju reagira ‘antifašistička moralna policija’.

Vezano uz Polovančevu izjavu kako ne da da mu diktiraju neka prezimena koja nisu zagrebačka, i da mu neće naređivati Hasanbegović – prozvani Zlatko Hasanbegović se upitao koja bi bila sudbina u javnom životu osobe, koja bi izjavila da joj neće nametati mišljenje ljudi nezagrebačkih prezimena Pupovac ili Kraus?

“Milan Bandić je politološki fenomen, u skupštinskoj većini je, među ostalima, uspio okupiti i provincijskog islamofoba i umirovljenog zagrebačkog muftiju”, odgovorio je Hasanbegović Hini, komentirajući današnje izglasavanje zagrebačkog proračuna i izjavu Polovaneca koji je u objašnjenju zašto je glasao za zagrebački gradski proračun, naveo kako je ‘jedan od rijetkih Zagrepčaneca koji ne da da mu diktiraju neka prezimena koja nisu zagrebačka”, te kako ‘neće stati pod palicu da mu naređuje Zlatko Hasanbegović’.

(Hina)

 

Hasanbegović pozvao Hrvatski sabor da SDP-ovu Interpelaciju o zabrani pozdrava ‘ZDS’ pošalje na smetlište povijesti!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marijan Knezović: Ovo nećete vidjeti na naslovnicama

Objavljeno

na

Objavio

Članovi odbora za Hrvate izvan RH glasovali su danas na odboru o amandmanima na deklaraciju o Hrvatima u BiH. Zastupnici HDZ-a i Hrvata izvan RH, Božo Ljubić i Željko Raguž složno su s kolegama iz SDP-a i ostalima prisutnima na odboru osim generala Glasnovića i Bože Petrova glasovali:

– PROTIV amandmana Mosta da se krene pružati pravna potpora pripadnicima HVO-a

– PROTIV amandmana Mosta da se zahtjeva prestanak diskriminacije hrvatskih branitelja u BiH jer im se sudi po strožem zakonu

– PROTIV amandmana Mosta da se izjednače prava hrvatskih studenata s prebivalištem u BiH s onima koji ga imaju u Hrvatskoj pri dodjeli državnih stipendija

– PROTIV amandmana Mosta da se izjednače prava djece ratnih invalida HVO-a s djecom branitelja HV-a

– PROTIV amandmana Mosta za dopisno i elektroničko glasovanje kako bi i dalje mogli svoditi pola milijuna ljudi na par konzulata

– PROTIV amandmana Mosta da se od Hrvatske zahtjeva primjereno reagiranje kod relevantnih međunarodnih institucija te da se zatraži micanje visokog predstavnika, odnosno diktatora.

– glasovali su ZA prijedloge i amandmane svojih voljenih kolega iz SDP-a koji dodatno degradiraju deklaraciju i od nje prave list za odlaganje vatre, a Hrvate su pljuvali u sabornici jučer, od Stazića pa nadalje. HDZSDP koalicija je očito već jako dobro uigrana.

Biti će jako, jako zanimljivo vidjeti sutra na glasovanju u saboru tko su to još saborski zastupnici HDZ-a i drugih koji se kunu u Hrvate u BiH, a pristali su pljunuti u lice tim Hrvatima po stoti put.

Poštovani zastupnici koji niste ili nećete podržati konkretnu deklaraciju i amandmane koji pomažu prepolovljenom narodu, de miša mu, ne branite nas više i radije ne dolazite na posao uopće, plaća vam ionako kapka redovno na naš trošak, a izdaju je lakše financirati kad je ne gledamo iz prve ruke.

Što se odbora tiče, Glasnović i Petrov jedini i dalje mogu uzdignute glave proći Mostarom, Vitezom i Orašjem. Ostali neka je spuste ili neka radi vlastitog dostojanstva ne dolaze, a znat ćemo tko su jer ću i osobno uložiti svaki mogući napor i pobrinuti se da svaki politički Hrvat u BiH sazna kako je glasovao koji “njegov zastupnik” u saboru po ovom pitanju.

 

Plenković: EU mora pomoći BiH u promjeni izbornog zakona radi ravnopravnosti naroda

 

 

Petar Škorić: Vrijeme je da se ‘prestanemo sramiti’ samog spomena Herceg-Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari