Pratite nas

Komentar

LELJAK: Donesen je zakon o arhivu kakav je donijela i ljevica u Sloveniji.

Objavljeno

na

Slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, Roman Leljak za Narod.hr prokomentirao je Nacrt prijedloga zakona o arhivskoj građi i arhivima koji je Ministrica Obuljen Koržinek predstavila u petak u Zagrebu.

Roman Leljak rekao je kako je Nacrt prijedloga zakona donesen tako da će arhivska građa biti ‘zatvorenija nego što jest’.

Podsjetimo, novim je zakonom, između ostaloga, definirana dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990., pri čemu je napravljena razlika između progonitelja i žrtve. Za dostupnost podataka žrtava režima postoje ograničenja i osobni podaci su zaštićeni, dok se zaštićenim osobnim podacima ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti, poslova, utjecaja i uloga osoba koji su obnašale javne dužnosti, te pripadnika i dužnosnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog komunističkog i nedemokratskog režima. Za dostupnost podataka žrtava progona sigurnosnih službi bivšeg režima potrebna je njihova prethodna suglasnost.

“Kopirali su slovenski zakon i sve ono loše. Donesen je zakon kakav je donijela i ljevica u Sloveniji. Zakon je takav da omogućava samim radnicima u arhivu da odluče što je otvoreno, a što nije. Zakon bi trebao biti otvoren i jasan, a ne da je prepušten manipulaciji pojedinaca.”, smatra Leljak.

Osvrnuo se na nedostatke i važna pitanja u ovom prijedlogu zakona:

“Zakon ne definira točno kako s osobnim dosjeima koji se nalaze u državnom arhivu, vrijedi li još uvijek ograničenje da budu dostupni 10 godina nakon smrti ili su dostupni odmah. Zakon ne govori o tome jesu li otvoreni dosjei svih nosioca političkih funkcija. Primjerice, hoće li biti dostupni dosjei tajnih služenika Udbe? Zakon govori o ‘nosiocima političkih funkcija’, a ne na primjer o onima koji su bili ‘pripadnici tajnih službi’, jer oni nisu imali nikakve političke funkcije, prema tome, imaju status žrtava i podaci neće biti dostupni, prema sadašnjem prijedlogu zakona.”

Leljak je istaknuo kako uopće nije regulirano pitanje oko predaje arhivske građe, a što je vrlo važno, jer će ovako biti dostupna samo građa koja se trenutno nalazi u Državnom arhivu. Zakon ne predviđa rok do kojeg institucije moraju predati arhivsku građu nastalu u Jugoslaviji.

“Možemo početi od toga da Sabor nije predao arhivsku građu, Ustavni sud, ured predsjednice i druge institucije koje arhivsku građu nisu predale. I bez obzira na donesen zakon o arhivskoj građi neke stvari neće biti dostupne jer arhivska građa nije u arhivu, institucije je nisu predale.”, istaknuo je Leljak.

“Potrebno je detaljnije regulirati pitanje koji podaci će se sačuvati, hoće li cijeli dokument biti zatvoren ili samo dio dokumenta.” Mišljenja je i kako bi zakon trebalo jasno definirati tako da svi podaci nosioca političkih funkcija, svih pripadnika totalitarnih režima i vojnih snaga, i javnih i tajnih, da budu dostupni javnosti.

Smatra kako bi takav zakon bio mnogo prihvatljiviji za istraživače, povjesničare i jednostavniji za rad. Rekao je kako su u ovom trenutku arhive još više zatvorenije i tek ćemo za godinu ili dvije vidjeti je li pravilnik o Državnom arhivu, donesen na osnovu zakona, dobar ili nije.

Roman Leljak je zaključio kako zakon o arhivskoj građi ne smije biti uopćen, već precizno napisan zakon, mora regulirati svako pitanje posebno tako da je svima jasno i da ne pruža mogućnost bilo kakvog manipuliranja.

Podsjetimo, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nakon što je predstavila u petak Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima pozvala je svu zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o zakonu koji bi trebao unaprijediti i osuvremeniti sustav zaštite arhivskog gradiva u RH te se na pravi način obračunati s pitanjem suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

Tekst nacrta prijedloga Zakona nalazi se od petka 7. travnja u javnoj raspravi na e-savjetovanju i to u trajanju od trideset radnih dana, nakon čega će u njega biti ugrađene sve prihvatljive primjedbe, te će biti upućen na mišljenje nadležnim resorima.

> Obuljen predstavila Zakon o arhivima: Evo što donosi!

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve pa i za pozdrav ‘Za dom spremni’

Objavljeno

na

Objavio

Izjavu predsjednice kako je ”pogriješila tvrdeći da je pozdrav ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav” za Direktno.hr komentirao je prof. dr. Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a, ratni ministar zdravstva, a kasnije i obrane, čovjek koji je od prvoga dana javno podržavao:

”Gospođa Predsjednica u svojoj procjeni da bez otklona prema lijevo liberalnoj ljevici kojoj hrli sve više Hrvata ne može dobiti drugi mandat, odrekla se i pozdrava ‘Za dom spremni’. Smatram da je njezina odluka o otklonu ispravna, jer sve više naših ljudi na svim razinama biraju one ‘lijevije’, ali o pozdravu treba još raspravljati. Je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, povjesničari se spore-spominju primjere Zrinskoga, bana Jelačića i druge- ali je točno da je kontaminiran za vrijeme NDH zbog njezine suradnje s fašistima i nacistima. Postoji spornost tog pozdrava čak i u zaključcima  Vijeća za suočavanje s prošlošću, čiji članovi, iako neravnopravno odabrani, preporučuju da je pozdrav ‘Za dom spremni“ dopustiv u iznimnim situacijama”, kaže dr. Hebrang.

No, dodaje:

”Doduše, to jednostrano Vijeće potpuno abolira zločinački simbol crvene petokrake, tvrdeći da je imala pozitivnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Preostaje nam  pitanje, je li razdoblje toga rata jedino važno za povjesna stajališta?! Nije li ta crvena petokraka, u koju su mnogi u nas još uvijek zaljubljeni, poslije rata dobila savim drugačiji predznak, jer su pod tim znakom dubijene u miru stotine tisuća ljudi bez suđenja? Uostalom, kao i u nedavnoj srpsko-crnogorskoj agresiji”.

Hebrang nadalje objašnjava:

”Pozdrav ‘Za dom spremni’ doživio je drugačiju sudbinu. Taj je pozdrav u srpsko-crnogorskoj agresiji postao antifašistički! Naime, ta je agresija imala sva obilježja fašizma, uključivši strategiju ubijanja civila kao primarni cilj. To dokazuje i naša evidencija identificiranih civilnih žrtava i to je jedini rat u kojemu je ubijeno više civila nego vojnika. Naime, po evidenciji i identifikacijama Glavnog sanitetskog stožera RH, srpsko-crnogorski agresor ubio je 7263 civila, od čega su 43,8% žene i 4,8% djeca, dakle polovina ubijenih su žene i djeca! Njihova artiljerija srušila je 14 bolnica, uništila hrvatsko gospodarstvo za desetljeća u naprijed. Na taj fašizam ustala je hrvatska mladost koja je pozdravljala s pozdravom ‘Za dom spremni’.

Prisjeća se i ovoga:

”Moj prvi susret s tim pozdravom bio je na istočnom slavonskom bojištu, gdje su ga pod kišom granata rabile hrabre jedinice HOS-a. Poslije sam ga čuo na bojištima Posavine, zapadne Slavonije, prilikom slobađanja Kupresa, ali i u okruženoj Srednjoj Bosni i svugdje gdje sam sudjelovao u ratnom sanitetu. Nitko nije te momke zbog pozdrava kritizirao, nego su im zahvaljivali na hrabrosti što su se oduprli novovjekom fašizmu. Zato su i hrvatski sudovi oslobodili Marka Perkovića Thompsona koji je taj pozdrav uvrstio u jednu od najljepših domoljubnih pjesama.

Što zaključiti? Povijest ne počinje i ne završava na Drugom svjetskom ratu. Barem ne za Hrvatsku, koja je stvorena i obranjena od srpsko-crnogorske fašističke agresije i to razdoblje bi se konačno trebalo vrednovati u povijesti. Jer, u tom ratu zauvijek je obranjena neovisna Hrvatska i za Hrvate i sve građane koji u njoj žive i vole je, nema važnijeg povijesnog razdoblja. Zato to razdoblje treba poštivati i objektivno vrednovati. Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve  pa i za  pozdrav ‘Za dom spremni’, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari