Pratite nas

Istaknuto

Leljak u Otvorenom: 16 likvidatora iz Huda jame je još živo (VIDEO)

Objavljeno

na

Slovenska Vlada počela je pokapati ljude koje su partizani zazidali u rudniku Huda jama. Je li Hrvatska odustala od obilježavanja više od 700 registriranih grobišta? Koliko je ljudi ubijeno nakon završetka II. svjetskog rata? U emisiji Otvoreno gostovali su slovenski publicist Roman Leljak i povjesničari Tvrtko Jakovina, Mario Jareb, Dragan Markovina i Ivo Lučić.

Godine 1945. kroz Celje su prolazile mnoge poražene vojske iz cijelog područja tadašnje Jugoslavije u pravcu prema Bleiburgu. U knjizi Koste Nađa objavljena je naredba Josipa Broza Tita 9. svibnja 1945., u kojoj naređuje da Treća armija zaustavi sve te jedinice, rekao je Roman Leljak.

Kada je 15. svibnja postignut dogovor između Engleske i jugoslavenske vlade, u Celju je određeno da će se zarobljene ljude likvidirati. Dovozili su ih noću, kamionima. Pred sam rov bi ih svukli do gola, ostavili bi samo cipele. Po troje bi ih vodili u Barbarin rov. Prvoga bi upucali, taj bi pao i povukao drugu dvojicu sa sobom u šaht dubok 48 metara. Od likvidatora u Hudoj jami još uvijek je živih 16 osoba, kasnije je dodao. Masakr ljudi 1945. godine imao je samo jedan cilj – učvrstiti komunističku vlast. Drugi cilj ne postoji, rekao je.

Kao jedno od najvećih stratišta naveo je rudnik Pečovnik u naselju Zagrad nadomak Celju. Rudnik je zatvoren 1945. U šahtu dubokom 240 metara nalazi se, pretpostavlja, 12000 hrvatskih žrtava. Ogromne su to brojke. Istraživači pronalaze kosti stopala od 12 centimetara. Ne može se to staviti u kontekst rata, rekao je Leljak.

Opseg tih stradanja i likvidacija govori o nečemu što je bilo pomno planirano, smatra Mario Jareb. To je bila zastrašujuća industrija zločina. Rekao je da taj zastrašujući sustav upućuje na najviši vrh tadašnje vlasti. Teško je vjerovati da netko ubija 15 tisuća ljudi ovako lokalno, na razini dva nekakva lokalna policajca.

Ivo Lučić rekao je da se slaže s izjavom Boruta Pahora da je ovo povijesni izazov koji vodi k ujedinjenju Slovenije te dodao da isto vrijedi i za ujedinjenje hrvatskog naroda. To je jedna strašna nacionalna trauma koju treba zaliječiti, a to se može prije svega pokapanjem mrtvih. Za događaje u Hudoj Jami rekao je da je Josip Broz Tito sve znao i o tome odlučivao. Na upit o tome zašto nitko do sada nije odgovarao za ratni zločin koji ne zastarijeva, rekao je da je razlog tome prvenstveno Domovinski rat. Previše ljudi je bilo unutar tog sustava, koji su izravno bili zainteresirani da nitko ne bude kažnjen.

Nemoguće je u sustavu onakve Jugoslavije da vrh nije znao o čemu se radi, ali u tom jugoslavenskom vrhu stoje ljudi koje vi danas u hrvatskom kontekstu izdvajate iz toga i smatrate potpuno nevinima.Andrija Hebrang je bio jedan od najbližih Titovih suradnika, rekao je Tvrtko Jakovina.

Smatra da je bilo jako puno mogućnosti da se neke stvari procesuiraju pa se to nije dogodilo. Na upit voditelja rekao je da je istina da su bivši kadrovi Udbe ušli u HDZ. Dotaknuo se lustracije i rekao kako je ona u hrvatskom društvu provedena samo u pravosuđu. Pravosuđe je 60 posto promijenjeno u odnosu na komunističko pravosuđe, tvrdi. Lučić je rekao da nije točno da je lustracija izvršena u pravosuđu, jer da je ona izvršena ne bi Mladen Bajić bio državni odvjetnik.

Dragan Markovina smatra da je bitno za ovu temu reći da se ne može cijeli sustav nakon 1945. niti antifašistički pokret, gledati samo kroz prizmu onoga što se događalo ’45., jednako kao što se, primjerice, Amerikanci ne mogu gledati kroz atomske bombe na dva japanska grada. Markovina je rekao kako su nama bitne samo te žrtve, a ne i one talijanske, njemačke i sve ostale.

Smatra da o žrtvama mogu govoriti ljudi koji mogu čisto i slobodno govoriti o svim traumama u ovom društvu, odnosno na isti način govoriti o zločinima iz ’45., kao i o zločinima iz ’41. i ’95. godine.

Podsjetimo: U ponedjeljak je počeo prijenos posmrtnih ostataka žrtava masovnog poratnog grobišta iz napuštenog rudnika Barbarin rov, u selu Huda jama kod Celja, na mariborsko groblje Dobrava.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Objavljeno

na

Objavio

Pogni glavu haški sude
i sram nek te bude,
zločincima slobodu daješ
a ubijaš časne ljude!

Srami se haški sude,
svake suze s našeg lica,
umjesto da sudiš pravo
postao si ubojica!

Ubio si samo tijelo
al duša se ubit ne da,
što se nekad pravdom zvalo
to je sada jad i bijeda!

Pravda je na koljenima,
ako to se pravda zove
al istinu ti ne možeš
nikad bacit u okove.

Istina ne umire
nit će poražena biti,
ne može se ona sakrit
nit se može zatvoriti!

Istina je sad u nama,
nikad neće umrijet slika,
ubili ste generala
a oživjeli besmrtnika!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari