Pratite nas

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marić u Dnevniku HTV-a: ‘Opravdanosti za štrajk više nema’

Objavljeno

na

Objavio

Najavu premijera Andreja Plenkovića u Saboru da Vlada planira povećati osnovice plaća u javnim i državnim službama za 6,12 posto, povećati minimalnu plaću i neoporezivi dio dohotka te odgoditi smanjenje stope PDV-a – u Dnevniku HTV-a komentirao je ministar financija Zdravko Marić.

– Povećanje osnovica, ovisno o datumima, proračun će stajati od milijarde do 1,2 milijarde kuna. Povećanje osnovnog odbitka s 3800 na 4000 kuna stajat će oko 500 milijuna kuna, za što ćemo osigurati kompenzacijsku mjeru za jedinice lokalne uprave i samouprave, kazao je ministar Zdravko Marić. Sveukupno dolazimo na 1,8 milijardi što iznosi nivo jednog postotnog boda PDV-a od čijeg se spuštanja odustalo, dodao je. Pretpostavke su da povećanja kreću na početku godine, zatim u prvoj polovini godine, sredini i drugoj polovini godine, kazao je.

“Opravdanosti za štrajk više nema”

Za pritisak na Vladu kazao je da nije ništa neobično s obzirom na to da ulazimo u kraj političkog ciklusa. Napomenuo je kako do ugroze javnih financija neće biti. Puno smo toga učinili i odgovorno se odnosimo prema novcu poreznih obveznika, kazao je. Dodao je kako je izrada proračuna za iduću godinu u završnoj fazi te da je ova ponuda Vlade u skladu sa svim što su dosad govorili i u skladu s mogućnostima. Zahtjeve sindikata smatra legitimnima, ali opravdanosti za štrak više nema. Napomenuo je da će idućih mjeseci krenuti u reviziju Uredbe o složenosti poslova, tj. koeficijentima. To se prijašnje vlade nisu usudile, dodao je.

O minimalnoj plaći sve će reći premijer

–  Dajemo si dovoljno vremena da se stanje s koeficijentima analizira, napravi pregled i predstavi Vladi koja u Uredbu intervenira jednostrano. Ali partnerski ćemo se odnositi prema sindikatima i prema javnosti – da vidimo što su to koeficijenti složenosti posla i kakvi su sve dodaci. Ništa se neće preko noći dogoditi, ali ne govorimo o godinama, nego o mjesecima, kazao je Marić. Nije htio govoriti o iznosu minimalne plaće. O tome će, kazao je, svoje reći premijer.

– Govoreći o neoporezivom osobnom odbitku koji se povećava s 3800 na 4000 kn kazao je da to za oko milijun građana znači oko 55 – 80 kuna veću neto plaću, pod uvjetom da poslodavac ovu mjeru ne iskoristi kako bi umanjio bruto plaću. Kroz dosadašnja četiri kruga porezne reforme, za radnika koji ima jednog uzdržavanog člana – to znači 700 kuna veću plaću, kazao je Marić.

Proračun, rebalans i paket poreznih zakona na Vladi 30. listopada

Ministar je najavio da su proračun, rebalans i paket poreznih zakona planirani za sjednicu Vlade 30. listopada. Porezni zakoni u Saboru idu u dva čitanja, a proračun standardno u jednom čitanju. Plan je da se sve donese tijekom studenoga kako bismo krenuli u pripremanje za predsjedanjem Vijećem EU-a. Vezano za proračun, kazao je kako su prihodi ponovno iznad, a rashodi u okviru plana. Nastavit će se trend uravnoteženog proračuna, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Počela rasprava o opozivu Kujundžića

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je počela rasprava o zahtjevu oporbe za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića, što je inicirao u srpnju Most, uz potpise 32 oporbena zastupnika.

Prije ljetne ustavne stanke podnijeli su zahtjev, inzistirajući da se sazove izvanredna sjednica Sabora, no to im nije pošlo za rukom jer je Ustavni sud ocijenio da petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj izvanredne sjednice u vrijeme stanke.

Oporba proziva Kujundžića da u tri godine mandata nije ni započeo reformu zdravstvenog sustava te da je propustio strateški upravljati sustavom i pravodobno donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju i osigurati njegovu provedbu. Optužuju ga i da nije osnažio primarnu zdravstvenu zaštitu, te preustrojio i financijski stabilizirao sustav.

Oporba ga proziva i za izostanak upravljanja ljudskim resursima što je dovelo do odljeva zdravstvenog kadra, te zatvaranja pojedinih bolničkih odjela zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Također, Kujundžiću predbacuju da je pokušao utjecati na pravosuđe kako bi spriječio donošenje presuda u korist liječnika zbog neisplate prekovremenih sati.

Ministar je bio odgovoran za pripremu, predlaganje i provođenje reforme zdravstvenog sustava, a nije ju ni započeo, kazala je u obrazloženju zahtjeva Ines Strenja Linić, saborska zastupnica Mosta:

– Propustio je strateški upravljati sustavom, kao što je propustio oformiti kvalitetan tim koji je u stanju isplanirati i provoditi dugoročno kvalitetan razvoj zdravstvenog sustava. Propustio je pravodobno donijeti i zakon o zdravstvenom osiguranju. Propustio je osnažiti i primarnu zdravstvenu zaštitu, preustrojiti bolnički sustav, racionalizirati zdravstveni sustav, financijski stabilizirati sustav, predložiti model dugoročnog rješavanja financijskih obveza prema veledrogerijama i drugim dobavljačima zbog čega rast dugova bolnica i zdravstvenog sustava ozbiljno prijeti urušavanju sustava, izjavila je među ostalim Strenja Linić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari