Pratite nas

BiH

Lepa Brena dokaz je kulturnog dna bivše Jugoslavije, uzmite joj minicu, obucite kaput – što dobijete?

Objavljeno

na

Dođe ‘novinar’ debil u birtiju, ‘raskobeči’se, naruči pet gemišta i dvije guske, ukratko to je fenomen ‘Lepe Brene’, njena ostavština, kulturna razina koju je Jugoslavija ostavila državama koje su nastale njenim raspadom. Danas Hrvatska nije ono što je bila prije 100 godina, srednja Europa, kulturna i civilizacijska oaza na rubu koji dijeli mentalni Balkan od jednog Salzburga ili Beča. Umjesto puta u budućnost mi smo, kao Hrvati, 2000. godine sjeli u vremeplov i vratili se prije uspostave Austro-Ugarske.

Novinar? Sama riječ, koliko i zanimanje, gordo zvuči, međutim, novinar na Balkanu je nešto posve drugo, neki dan iz jedne zagrebačke birtije izlazi novinar jednog od tri najtiražnija dnevna lista u Hrvatskoj, pijan k’o Kajin u Saboru, k’o Peđa Grbin u Istri, nešto ‘arlauče’ iz Breninog vokabulara, plaća mu 30 000 kuna, i on je, ‘novinar.’ Kakav je to novinar? To je obična pijana ništarija koja nezasluženo zarađuje za naše prilike ogromne novce dok obični građani nemaju što jesti. Takve ništarije Brena nam je, između ostaloga, ostavila u naslijeđe.

Zašto Brena i kakve veze ima kavanska pevaljka s jednom ništarijom trideset godina nakon što je iz neke rupe u Šumadiji isplivala na površinu? Naime, radi se o stilu, radi se o načinu života, o Jugoslaviji osamdesetih, o jeftinoj glazbenoj pornografiji koja je uništila glazbu na ovim prostorima u cjelini.

Umjesto Azre, umjesto, ako hoćete, Štulića, umjesto Olivera, Miše, Balaševića, umjesto Michaela Jacksona, Tine Turner, grupe Queen, mi, ‘na ovim prostorima’, dobili smo, kao zvijezdu, nepismenu šumadijsku pevaljku, sa smislom za glazbu koji nije ništa veći od smisla za novinarstvo Davora Butkovića. Nije dakle, Brena fenomen, fenomen su oni debili koji su od primitivizma, jeftinog kiča, stvorili kult. Fenomenalan je način na koji je dio novinarske bagre od jedne pevaljke uspio stvoriti brend, tip takve bagre opisali smo na početku članka. Pritom je, da se ogradimo, potpuno nevažno to što je Brena iz Šumadije, odnosno, što je opjevala Šumadiju.

Brena je u puno toga upropastila, najmanje osakatila ‘jugoslavensku glazbu’ osamdesetih, nakon Brene novinarska bagra redom je promovirala jeftine, kao što je i Brena sama, Brenine kopija. Nastale su redom Lepa ova, Lepa ona… Dakako da jedan Miroslav Ilić i Lepa Brena ne mogu stati u isti koš, iako navodno pripadaju istom ‘novokomponiranom žanru’. Uzmite Breni duge noge i kratku suknju, obucite joj kaput. Što vam ostaje? Isto ono, pa čak i manje, što Severini ostaje nakon što je izbacite iz pornića koji ju je proslavio. Kad smo već kod Severine…

Što je Severina, što su Rozga, Danijela, što je Alka Vuica, ako ne kopije, donekle, ‘modernizirane’,  Lepe Brene? Da bi netko bio glazbenik pretpostavlja se da zna pjevati, kakav raspon glasa ima Brena, zajedno sa svojim nasljednicama? To je bit, to je umijeće, kada hrpa idiota u medijima za pornografiju želi dobiti Oscara. Stvorili su Brenu, a ljude pretvorili u zombije.

Naravno, tu je i rat, velikosrpska agresija na Hrvatsku. Brena kaže za jedan dnevni list da se početkom rata, ona ne govori o agresiji, povukla, novinar imbecil Breni ne oponira nego se s time slaže, iako bivša fašistička ikona laže. Naime, Brena je pjesmom, u fašističkoj odori, podržavala one koji su ubijali naše roditelje. Upravo zbog toga, zbog činjenice da mediji tako nešto prešućuju, neki mediji, neki novinari, najveća su ološ, nećemo reći pijana, koja se može zamisliti, indirektno odgovorna za pljačku Hrvatske.

tinolovka/foto/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Iz robnih rezervi će se davati hrana i ostale potrepštine sve većem broju migranata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata.

Za potrebe zbrinjavanja migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka Vlada Federacije BiH donijela je devet mjera među kojima traži od Federalne direkcije robnih rezervi da na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, uz znanje i suglasnost Federalnog operativnog stožera za pitanje migracija, a u skladu sa svojim mogućnostima, stavi na raspolaganje svoje kapacitete za potrebe funkcioniranja kampova koji će biti uspostavljeni na području Sarajevske i Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.

To znači kako će hrana i ostale potrepštine koje se čuvaju u robnim rezervama biti ustupljene ovim migracijskim kampovima, a da se radi o većoj količini robe, svjedoči i podatak da je Federalna direkcija robnih rezervi u posljednjih nekoliko mjeseci raspisala nekoliko natječaja za nabavu konzervirane hrane, ulja, brašna, mlijeka u prahu te raznih higijenskih potrepština. Spriječiti ilegalne ulaske

– U slučaju aktiviranja robnih rezervi iz Federalne direkcije robnih rezervi, iste će biti dane na raspolaganje Crvenom križu Federacije BiH, koji će biti obvezan, koristeći svoju strukturu i volontere, iste pripremati i distribuirati uz suglasnost nadležnih institucija u BiH, a u suradnji sa Službom za zajedničke poslova organa i tijela FBiH treba pronaći prostor za skladišni/logostički centar Crvenog križa Federacije BiH iz raspoloživih objekata neperspektivne vojne imovine – stoji u zaključku.

Također je Vlada Federacije BiH donijela zaključak svoje policijske snage staviti na raspolaganje za sprečavanje ilegalnog ulaska migranata s istoka preko granice BiH. Zadužila je i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, precizira nositelje plaćanja troškova liječenja, kako primarne tako i specijalističko–konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite migranata te lijekova, uz preciziranje procedura plaćanja.

Pomoć iz Austrije Vlada je također zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da svoju rezervu materijalno-tehničkih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje stavi na raspolaganje Ministarstvu sigurnosti BiH, da zbog migranata stavi u optjecaj raspoloživi broj šatora za njihov smještaj, sanitarni kontejner s tuševima i umivaonicima te pratećom opremom, sanitarni kontejner s integriranim toaletima s pratećom opremom, stacionarnu kuhinju za pripremu odgovarajućeg broja obroka – pokretnu kuhinju.

Za nove lokacije za smještaj migranata određen je kamp u vojarni “Ušivak” u Hadžićima, pri čemu će se angažirati potreban broj pripadnika civilne zaštite i potrebna materijalno-tehnička i druga sredstva i oprema te će se osigurati stručna i tehnička pomoć za smještaj i zbrinjavanje migranata, kao i u slučaju eventualnog uspostavljanja kampa u Velikoj Kladuši u objektima Agrokomerca, a na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz tekućih rezervi odobreno je nešto više od 28 tisuća maraka za prijevoz šatora koje je ovih dana donirala Austrija.

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazale su 6354 osobe, dok su 683 osobe podnijele zahtjev za azil. (večernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Mi Hrvati iz BiH danas smo dio ovog nacionalnog plamena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Dragan Čović: Putinu sam rekao kako je Rusija pokazala prijateljsko lice, a s Macronom dogovarao skori susret

U intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista, Čović je govorio o reprezentaciji Hrvatske, ali i stvarima koje se se događale u BiH uoči finalnog susreta.

“Naše srebro sja kao zlato. To je sigurno. Činjenica da u reprezentaciji Hrvatske imamo značajan broj onih koji su rođeni ili su podrijetlom ili radom vezani uz BiH, velika je stvar. I to se vidi i kroz ozračje koje vlada u BiH proteklih mjesec dana. Na svakom koraku u BiH vidjeli smo eksploziju ponosa, oduševljenja i to prihvaćaju i naši prijatelji, Bošnjaci i Srbi. Ovo je prilika da mi na neki način definiramo svoju poziciju, da možemo kazati – koliko god smo malobrojni, ipak smo bitni danas u svjetskim događanjima. Uvjeren sam da je ovo posebna prigoda jer eho ovog Svjetskog nogometnog prvenstva trajat će mnogo dulje nego onaj iz 1998. kada je hrvatska reprezentacija bila treća u svijetu. Ovo je prigoda, šansa koju svi želimo na određeni način prigrabiti i iskoristiti, pa i mi u BiH na neki način vezati za sebe. Ne smijemo biti preskromni mi iz BiH i na naše zasluge za ovaj uspjeh. Prigoda je ovo za skrenuti pozornost i na odnose u BiH jer BiH mora imati svoje europsku budućnost u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna. Uz svu ovu euforiju koja je politiku bacila u drugi plan, moramo stalno naglašavati poziciju hrvatskog naroda u BiH i značaj ovog rezultata i za hrvatski narod u BiH”, rekao je Čović.

Kako je kazao, nesporno je da mnoštvo sportaša u Hrvatskoj dolazi upravo iz BiH.

“Nije tu samo riječ o nogometašima već i o rukometašima, tenisačima, košarkašima… I to je, između ostaloga, naš doprinos vrijednosti hrvatskog nacionalnog bića, našeg ponosa kojim sebe ugrađujemo u te vrijednosti. Mi Hrvati iz BiH danas smo dio ovog nacionalnog plamena koji prati više milijardi ljudi u svijetu. Mogli ste uraditi bilo što, ne biste imali ovakav globalni učinak za Hrvatsku i Hrvate. Moramo iskoristiti ovu prigodu kako nam se ne bi dogodilo da u toj euforiji zaboravimo realnost života i posebno probleme Hrvata u BiH. Za mene je najvažnija poruka da, kada danas i sutra razmišljamo o poziciji Hrvata, moramo razmišljati isključivo o zajedničkoj demografskoj i svakoj drugoj strategiji hrvatskoga naroda u cjelini. I ovaj sportski uspjeh nas upućuje na to”, istakao je Čović za Večernji list.

Čović je završnu utakmicu između Francuske i Hrvatske pratio u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Bili su tu i predsjednik FIFA-e Gianni Infantino, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker i brojni drugi dužnosnici. Predsjednici država su u prijateljskom raspoloženju bodrili reprezentacije u veličanstvenom dvoboju za prvaka svijeta.

Čović je predsjedniku Putinu zahvalio na gostoprimstvu i sjajnoj organizaciji prvenstva, ali i ruskom narodu koji je tijekom natjecanja ugostio navijače iz cijeloga svijeta, pa tako i BiH, te pokazao dobronamjerno i prijateljsko lice. Kazao je kako je Moskva odisala kozmopolitskim i sportskim duhom, koji je bez sumnje poslao pozitivnu sliku u svijet.

Čović je s Macronom razgovarao i o suradnji BiH i Francuske te izrazio spremnost za realizaciju skorog bilateralnoga susreta. U prijateljskom razgovoru s predsjednicom Grabar-Kitarović Čović je istaknuo kako je finale SP-a poseban dan i za Hrvate BiH.

Uspjeh hrvatske reprezentacije ujedno je i uspjeh hrvatskoga naroda u cjelini, koji je mjesec dana u svojoj domovini BiH svim srcem bodrio i pratio vatrene.

Na kraju susreta Čović je čestitao Macronu na pobjedi momčadi njegove zemlje, koja je drugi put postala nogometni prvak svijeta. (Večernji list)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori