Pratite nas

Iz Svijeta

Liberalna Europa nestat će upravo zbog liberalnih stavova o ilegalnim migracijama

Objavljeno

na

… ne promijenimo li pristup prema ilegalnim migracijama, vrlo uskoro mogli bismo se probuditi u Europi kakvu ne poznajemo i kakvoj naši preci koji su je gradili, zapravo nikada nisu težili…

Douglas Murray u knjizi ”Čudna smrt Europe” odmaknuo se od liberalnog europskog stava da utočište treba pružiti svima bez obzira na okolnosti iz kojih dolaze i zanemariti “ilegalno” u terminu ”ilegalni migrant”, te pružio ponešto drugačiju argumentaciju za događaje koji nam se upravo sada odvijaju ne u susjedstvu nego u našem dvorištu, piše Dnevnik.hr

Srećom, budućnost je tabula rasa, pa je teško sa sigurnošću reći što će se točno u njoj dogoditi. Ali, ako, prema Murrayju, ne promijenimo pristup prema ilegalnim migracijama, vrlo uskoro mogli bismo se probuditi u Europi kakvu ne poznajemo i kakvoj naši preci koji su je gradili, zapravo nikada nisu težili.

Kakav je utjecaj ljudi koji u velikim brojevima dolaze u Europu, a nisu naslijedili sumnje i intuicije Europljana?”, pitanje je koje postavlja autor, te na njega odgovara: ”Nizom prilično iznenađujućih lekcija – pokoji teroristički napad, koje ‘ubojstvo iz časti’, nekoliko karikatura negdje drugdje – rasla je svijest o tome da naše stavove ne dijele baš svi koji su došli u naša društva. Nisu dijelili naše stavove o jednakosti među spolovima. Nisu dijelili naše stavove o prvenstvu razuma u odnosu na otkrivenje od Boga. I nisu dijelili naše stavove o slobodi i neovisnosti. Odnosno, drugim riječima, neobična europska rješenja, utemeljena na onima antičke Grčke i Rima, katalizirana kršćanskom religijom i polirana u vatri prosvjetiteljstva, pokazala su se iznimno posebnom baštinom”, piše Murray.

Iako ističe da se Europljani previše zamaraju krivnjom za postupke svojih predaka, naglašava da odgovornost za ponašanje potomaka migranata u Europi snosimo sami lošim politikama integracije. Zbog getoiziranja i prešutne diskriminacije manjina, moglo se i pretpostaviti, navodi Murray, da bi svoju frustraciju jednog dana mogli iskazati i kobnim postupcima.

Sve zbog europskog samoprijezira?

Podsjećajući na događaje u kojima su protagonisti migranti s kontinenta istočno od Europe te njihovi potomci, Murray pruža argumente koji bi nas trebali uvjeriti da bi nas masovna ilegalna migracija mogla koštati europskog identiteta, posebno u pogledu ljudskih prava. Jer, kako navodi, značajan broj migranata koji dolazi uživati u blagodatima Europe, ne podrazumijeva isti sustav vrijednosti kao Europljani, odnosno ono što Europljani već jako dugo podrazumijevaju postojećim i nedodirljivim pravima.

Murray smatra da je Europljanima teško reći ”ne” onima koji dolaze iz država u kojima manjka blagostanja, stoga što žive s osjećajem krivnje zbog postupaka svojih predaka u kolonijalno doba. Međutim, ističe, ni jedna druga država ne živi pod tolikim teretom samoprijezira kao Europljani.

”Usprkos tome što je broj ljudi uključenih u trgovinu bijelim robljem na ugandskoj strani lanca uključivao barem isti broj kao i na američkoj strani, ideja da samo ljudi europskog podrijetla moraju stalno osjećati krivnju za djela svojih predaka sasvim se uvriježila i pomaže svakome osim nacije ispunjene krivnjom. (…) Zemlja koja vjeruje da nikada nije učinila ništa loše zemlja je koja u svakom trenutku može počiniti zlo Ali, zemlja koja smatra da je stalno postupala loše ili da je u prošlosti počinila strašne, neoprostive zločine, vjerojatno će postati zemlja koja sumnja da će ikada u budućnosti učiniti išta dobra.”

Liberalna Europa nestat će paradoksalno, uvjerava nas, upravo zbog liberalnih stavova o ilegalnim migracijama.

Douglas Murray redoviti je kolumnist Spectatora i Standpointa koji često piše i za mnoge druge tiskovine, primjerice za Sunday Tines I Wall Street Journal. Njegova knjiga ”Čudna smrt Europe” izašla je u izdanju Egmonta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prekrasna slika iz Kölna: Tisuće navijača ispunilo katedralu Svetog Petra (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Njemački klub Köln se vrlo brzo vratio u prvu Bundesligu, a navijači spomenutog kluba su poznatu katedralu Svetog Petra, inače jednu od najpoznatijih crkvi na svijetu, ispunili u potpunosti kako bi se pomolili za uspjeh kluba uoči važne utakmice, ali i zahvalili za sve ono što je do sada klub napravio. A napravio je puno ekspresnim povratkom u najjaču njemačku ligu.

Naime, prije nego će navijači otići na stadion na kojem je kultni njemački klub, Köln, u drugom kolu Bundeslige dočekao moćnu Borussiju Dortmund, skoro pet tisuća navijača Kolna ispunilo je spomenutu katedralu. Koln je poražen od daleko jačeg kluba iz Dortmunda, ali su navijači već pobijedili. U katedrali su otpjevali i klupsku himnu te razvukli šalove.

Kako je to zaista izgledalo možete se i sami uvjeriti.

 

Podsjetimo, katedralna crkva u Koln Svetog Petra i Djevice Marije inače je i sjedište Kölnske biskupije, a posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji te je poznati je spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti stanovnika Kölna, prenosi narod.hr

Izgradnja katedrale je počela davno, još tamo u 13. stoljeću, a dovršena je uz prekide krajem 19. stoljeća. Godine 1996. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao “iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari