Pratite nas

Iz Svijeta

Liberalna Europa nestat će upravo zbog liberalnih stavova o ilegalnim migracijama

Objavljeno

na

… ne promijenimo li pristup prema ilegalnim migracijama, vrlo uskoro mogli bismo se probuditi u Europi kakvu ne poznajemo i kakvoj naši preci koji su je gradili, zapravo nikada nisu težili…

Douglas Murray u knjizi ”Čudna smrt Europe” odmaknuo se od liberalnog europskog stava da utočište treba pružiti svima bez obzira na okolnosti iz kojih dolaze i zanemariti “ilegalno” u terminu ”ilegalni migrant”, te pružio ponešto drugačiju argumentaciju za događaje koji nam se upravo sada odvijaju ne u susjedstvu nego u našem dvorištu, piše Dnevnik.hr

Srećom, budućnost je tabula rasa, pa je teško sa sigurnošću reći što će se točno u njoj dogoditi. Ali, ako, prema Murrayju, ne promijenimo pristup prema ilegalnim migracijama, vrlo uskoro mogli bismo se probuditi u Europi kakvu ne poznajemo i kakvoj naši preci koji su je gradili, zapravo nikada nisu težili.

Kakav je utjecaj ljudi koji u velikim brojevima dolaze u Europu, a nisu naslijedili sumnje i intuicije Europljana?”, pitanje je koje postavlja autor, te na njega odgovara: ”Nizom prilično iznenađujućih lekcija – pokoji teroristički napad, koje ‘ubojstvo iz časti’, nekoliko karikatura negdje drugdje – rasla je svijest o tome da naše stavove ne dijele baš svi koji su došli u naša društva. Nisu dijelili naše stavove o jednakosti među spolovima. Nisu dijelili naše stavove o prvenstvu razuma u odnosu na otkrivenje od Boga. I nisu dijelili naše stavove o slobodi i neovisnosti. Odnosno, drugim riječima, neobična europska rješenja, utemeljena na onima antičke Grčke i Rima, katalizirana kršćanskom religijom i polirana u vatri prosvjetiteljstva, pokazala su se iznimno posebnom baštinom”, piše Murray.

Iako ističe da se Europljani previše zamaraju krivnjom za postupke svojih predaka, naglašava da odgovornost za ponašanje potomaka migranata u Europi snosimo sami lošim politikama integracije. Zbog getoiziranja i prešutne diskriminacije manjina, moglo se i pretpostaviti, navodi Murray, da bi svoju frustraciju jednog dana mogli iskazati i kobnim postupcima.

Sve zbog europskog samoprijezira?

Podsjećajući na događaje u kojima su protagonisti migranti s kontinenta istočno od Europe te njihovi potomci, Murray pruža argumente koji bi nas trebali uvjeriti da bi nas masovna ilegalna migracija mogla koštati europskog identiteta, posebno u pogledu ljudskih prava. Jer, kako navodi, značajan broj migranata koji dolazi uživati u blagodatima Europe, ne podrazumijeva isti sustav vrijednosti kao Europljani, odnosno ono što Europljani već jako dugo podrazumijevaju postojećim i nedodirljivim pravima.

Murray smatra da je Europljanima teško reći ”ne” onima koji dolaze iz država u kojima manjka blagostanja, stoga što žive s osjećajem krivnje zbog postupaka svojih predaka u kolonijalno doba. Međutim, ističe, ni jedna druga država ne živi pod tolikim teretom samoprijezira kao Europljani.

”Usprkos tome što je broj ljudi uključenih u trgovinu bijelim robljem na ugandskoj strani lanca uključivao barem isti broj kao i na američkoj strani, ideja da samo ljudi europskog podrijetla moraju stalno osjećati krivnju za djela svojih predaka sasvim se uvriježila i pomaže svakome osim nacije ispunjene krivnjom. (…) Zemlja koja vjeruje da nikada nije učinila ništa loše zemlja je koja u svakom trenutku može počiniti zlo Ali, zemlja koja smatra da je stalno postupala loše ili da je u prošlosti počinila strašne, neoprostive zločine, vjerojatno će postati zemlja koja sumnja da će ikada u budućnosti učiniti išta dobra.”

Liberalna Europa nestat će paradoksalno, uvjerava nas, upravo zbog liberalnih stavova o ilegalnim migracijama.

Douglas Murray redoviti je kolumnist Spectatora i Standpointa koji često piše i za mnoge druge tiskovine, primjerice za Sunday Tines I Wall Street Journal. Njegova knjiga ”Čudna smrt Europe” izašla je u izdanju Egmonta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Konačni obračun Macrona i Žutih prsluka

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Konačni obračun u Francuskoj predviđen je za subotu, a pristaše pokreta žutih prsluka pozivaju na prosvjede dok se vlada premijera Emmanuela Macrona priprema za suzbijanje nasilnih prosvjeda nakon prošlotjednih nemira.

Vlasti su zabranile prosvjede na pariškom Champs-Elyseesu i okolici, poprištu nasilja i pljački prošloga tjedna, kao i u ključnim gradskim područjima Toulousea, Marseiilea i Nice.

Vlada, koja je rekla da će ovaj tjedan biti odlučujući, naredila je policiji da onemogući svaki skup na zabranjenim područjima.

Ministri su pojačali retoriku, opetovano nazivajući one koje su sudjelovali u prosvjedima na Champs-Elyseesu “izgrednicima” a ne prosvjednicima.

Vojska je pozvana da čuva vladine zgrade kako bi policija i sigurnosne snage bile slobodne za suzbijanje nereda, a oporba je tu mjeru osudila kao opasnu.

Subota će biti 19. vikend prosvjeda žutih prsluka koji je bio uglavnom miroljubiv u manjim gradovima no u više navrata je prerastao u sukobe sa sigurnosnim snagama u Parizu i drugim gradovima.

(Hina)

Macron angažira vojsku kako bi rasteretio policiju na prosvjedima ‘žutih prsluka’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Islamska država – Bagdadijev projekt urušio se nakon pet godina

Objavljeno

na

Objavio

Borci u Siriji koje podržava SAD zauzeli su posljednju malu enklavu Islamske države na Eufratu čime je samoproglašeni ‘kalifat’ poražen, objavile su u subotu Sirijske demokratske snage.

“Sirijske demokratske snage objavljuju potpuno uništenje takozvanog kalifata i stopostotni teritorijalni poraz Islamske države. Na ovaj jedinstveni dan prisjećamo se tisuća mučenika čiji su napori omogućili ovu pobjedu”, napisao je u subotu na Twitteru glasnogovornik sirijskih demokratskih snaga Mustafa Bali.

SDF je osvojio enklavu podržavan američkim zračnim udarima, a val civila pobjegao je s područja koje je pripadalo ‘kalifatu’ Islamske države, zajedno s poraženim džihadistima koji su se pokušavali sakriti među njima. Izbjeglo je ukupno oko 60 tisuća ljudi.

Sirijski veleposlanik pri UN-u Bašar Džafari u petak je ustvrdio da Islamska država nije gotova u Siriji poručivši da se protiv nje istinski bore vlada u Damasku uz potporu Rusije i Irana a ne SAD.

Ipak, pad Baguza je velika prekretnica u borbi protiv džihadističke skupine koju već više od četiri godine vode brojne lokalne i globalne snage, neke od njih zakleti neprijatelji.

Premda pripadnici Islamske države i dalje drže male džepove u zabačenim pustinjskim područjima u središtu Sirije i skrivaju se kao podzemne ćelije ‘spavača’ u iračkim gradovima spremni izvoditi nove napade, njihova vladavina na tom području je gotova.

Islamska država potekla je iz frakcije Al Kaide u Iraku koja je iskoristila sirijski građanski rat kako bi osvojila teritorij i odvojila se od globalne džihadističke organizacije. Padom Baguza došao je svome kraju projekt koji je iz velike džamije u Mosulu 2014. pokrenuo Abu Bakr al-Bagdadi iskoristivši kaos u regiji da se proglasi kalifom. Uspostavio je vlast sa sudovima, valutom i zastavom, a njegov ‘kalifat’ se na svojem vrhuncu protezao od sjeverozapadne Sirije gotovo do Bagdada, obuhvaćajući gotovo dva milijuna stanovnika.

Proizvodnjom nafte, iznudama i krijumčarenjem starina financiran je projekt koji je obuhvaćao pokolj nekih manjina, javne prodaje zarobljenih žena, groteskna kažnjavanja manjih prijestupa i ritualna ubojstva talaca.

No njihova vladavina terora nad manjinama i drugim njihovim neprijateljima, obilježena pokoljima, spolnim ropstvom i odsijecanjima glave taocima, izazvala je snažan međunarodni vojni odgovor koji ih od 2015. potiskuje s njihovih područja.

Većina boraca koji su pobjegli iz Baguza su stranci od kojih su tisuće bile privučeni Bagdadijevim obećanjem nove džihadističke utopije na području Iraka i Sirije kojom bi se ukinule nacionalne granice.

Sudbina džihadista, kao i njihovih obitelji, problem je za strane vlade i malo ih je spremno primiti svoje građane koji su obećali vjernost organizaciji koja se kune da će ih uništiti, a koje bi se teško moglo kazneno goniti. SDF ih ne želi držati unedogled.

Bagdadijeva sudbina također je nepoznata. On je vođa Islamske države od 2010., kada je još bila podzemni ogranak terorističke mreže al Kaide u Iraku.

Sposobnost Islamske države za strateško povlačenje u teškim vremenima, nakon čega se ponovno vraća kada se okolnosti promijene, potaknula je mnogobrojna upozorenja da njezin poraz ne znači i kraj njezine prijetnje u regiji.

Islamska država pretrpjela je velike poraze 2017., kada je Irak oslobodio Mosul, SDF njezin glavni grad Raku u Siriji, a sirijska vlada potisnula je istočno prema Eufratu.

No u Iraku je počela koristiti gerilsku taktiku, u cilju potkopavanja vlade u Bagdadu. Također je preuzela odgovornost za niz bombaških napada u područjima na sjeveroistoku Sirije koja drži SDF, uključujući jedan prije dva mjeseca u kojem su poginula četvorica Amerikanaca.

Napad se dogodio ubrzo nakon što je američki predsjednik Donald Trump obećao da će se povući, ustvrdivši da je Islamska država već poražena, što je uznemirilo saveznike i dovelo do ostavke ministra obrane Jima Mattisa.

Turska, koja najsnažniji element SDF-a, kurdski YPG, smatra teroristima, zaprijetila je velikom ofenzivom u sjevernoj Siriji kako bi ih potisnula.

Američki general Joseph Votel, čelnik Središnjeg zapovjedništva koji nadzire američke snage na Bliskom istoku, rekao je prije mjesec dana da će kraj ‘kalifata’ u regiji dovesti do nastanka raspršenije mreže gerilskih boraca kojima će biti teže ući u trag.

Džihadisti u Afganistanu, Nigeriji i drugdje i dalje su nepokolebljivo vjerni Islamskoj državi i zapadne obavještajne službe smatraju da bi njihovi sljedbenici na Zapadu mogli planirati nove napade.

(Hina)

 

Donald Trump: Ovo je IS na dan izbora. Ovo je IS danas! Zadržite si kartu. Čestitam

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari