Pratite nas

Iz Svijeta

Liberalni švedski pristup upitan – Rast broja smrtnih slučajeva

Objavljeno

na

Foto: Mitt

Rast broja smrtnih slučajeva i zaraženih od Covida-19 u Stockholmu potaknuo je pitanja o ispravnosti politike švedskih vlasti da se protiv te bolesti bore bez ograničavanja kretanja građana poput većeg dijela Europe.

Vlade po cijeloj Europi su zatvorile škole i donijele drakonske mjere kako bi ograničile kontakte s možebitnim kliconošama a Njemačka je, primjerice, zabranila okupljanja više od dvije osobe. Od švedskih susjeda Danska i Norveška su zatvorile svoje granice i škole a Finska je izolirala svoja glavna urbana područja.

S druge strane, Šveđani mogu u restorane, frizeru i poslati djecu u školu iako raste broj potvrđenih slučajeva zaraze i smrti od Covida-19, prije svega u Stockholmu gdje se bilježi više od polovine smrtnih slučajeva.

Analiza podataka lokacija pametnih telefona pokazala je da dok u većini europskih država izrazito pada posjet javnim mjestima Švedska ide u suprotnom pravcu.

No švedski liberalni pristup kojim se želi u najmanjoj mjeri narušiti društveni i ekonomski život dolazi na metu kritika jer se u prijestolnici epidemija širi.

“Nemamo izbora, moramo odmah zatvoriti Stockholm”, rekla je agenciji Reuters Ceciula Soderberg-Naucler, profesorica medicinske mikrobiologije na institutu Karolinska.

Ona je jedna od 2300 akademika koji su potpisali otvoreno pismo vladi krajem prošlog mjeseca u kojem se traže strože mjere kako bi se zaštitio zdravstveni sustav.

“Moramo uspostaviti nadzor nad stanjem, ne možemo ići prema situaciji u kojoj ćemo dobiti potpuni kaos. Nitko ne iskušava taj pravac pa zašto ga mi u Švedskoj moramo prvi ispitati bez dogovora na temelju informacija?”, rekla je.

Švedska je u petak izvijestila da ima 612 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, te ih je sada ukupno 6000. Broj smrtnih slučajeva dostigao je 333, i sada ih se bilježi 25 do 30 dnevno, po švedskoj zdravstvenoj službi.

Sve je više znakova da se virus širi po domovima za starije, uglavnom u prijestolnici gdje je dio osoblja bolnica i domova i starije javno upozorio na nedostatak zaštitne opreme poput maski.

Stockholm je, suočen s, kako su je nazvali lokalni dužnosnici, “olujom” slučajeva Covida-19, postavio poljsku bolnicu u kongresnom centru južno od središta grada i pozvao sve koji imaju određenu medicinsku obuku da pomognu u njezi starijih.

Na konferenciji za medije ovoga tjedna premijer vlade lijevoga centra Stefan Lofven odgovarao je na pitanja je li rastući broj slučejva u švedskim domovima za starije pokazatelj neuspješnosti strategije.

“Ne mislim da je to znak toga. Tako izgledaju stvari po cijeloj Europi”, rekao je. “Cijelo vrijeme govorimo da će stanje biti gore prije no što postane bolje”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Sigurno se neću kandidirati za peti mandat

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel kojoj mandat istječe 2021., rekla je u četvrtak da unatoč popularnosti ne razmišlja da se peti put kandidira za dužnost njemačkog kancelara.

Odgovarajući na pitanje javne mreže ZDF-a o mogućoj još jednoj kandidaturi, Merkel je rekla da se “sigurno” neće kandidirati i da je to “čvrsto” odlučila.

Popularnost Angele Merkel koja je na vlasti od 2005., potaknula je nagađanja o još jednoj kandidaturi iduće godine, premda je kancelarka u više navrata isticala da se neće kandidirati.

Njemačka čelnica kojoj je 65 godina, među najomiljenijim je političarima zahvaljujući uspješnom upravljanju epidemijom novog koronavirusa u Njemačkoj.

Njezina stranka, konzervativni CDU, koji u anketama ima daleko najveću potporu, treba do kraja godine izabrati novog predsjednika koji će zatim biti kandidat za kancelarsku dužnost. Kandidati su žestoki suparnik Merkel, liberal Friedrich Merz i umjereni čelnik Sjeverne Rajne – Vestfalije Armin Laschet.

I predsjednik bavarske vlade i čelnik konzervativne stranke CSU-a Markus Soeder, koji se isto istaknuo u suzbijanju epidemije, mogao bi sudjelovati u utrci za mjesto kancelara. (Hina)

Merkel o novoj migrantskoj krizi: ‘2020. nije 2015.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Tajvan pozvao Peking da se suoči s prošlošću i prizna represiju na Tiananmenu

Objavljeno

na

Objavio

Tajvan je u četvrtak pozvao Peking da se suoči s vlastitom prošlošću i prizna krvavo gušenje prodemokratskog prosvjeda na Tiananmenu na današnji dan koji Tajvanci obilježavaju sjećanjem na žrtve ubijene 1989. godine.

Procjenjuje se da je noću na 4. lipnja 1989. na središnjem trgu u Pekingu ubijeno između više stotina do više od tisuću žrtava kada je vojska intervenirala i ugušila sedam tjedana duge prosvjede kojima su prvenstveno studenti, ali i radnici osudili korupciju i tražili uspostavu demokratskog sustava.

Spomen na Tiananmen iz 1989. je tabu tema u Kini, gdje cenzura briše svako spominjanje tog događaja.

“U cijelom svijetu, svaka godina ima 365 dana. No u Kini, svake godine jedan od tih dana svjesno se zaboravlja”, napisala je na Twitteru tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.

Komunistička vlada treba se konačno suočiti s prošlošću kao što je to učinio Tajvan kada je priznao svoju autoritarnu prošlost prije prelaska na demokraciju 90-ih godina, poručila je.

“I mi smo nekada preskakali dane u kalendaru, no radili smo na tome da rasvijetlimo prošlost. Nadam se da će jednog dana i Kina to moći učiniti”, napisala je.

U srijedu je službeno tajvansko tijelo za odnose s matičnom Kinom pozvalo Peking da zatraži oprost za gušenje prosvjeda na Tiananmenu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je taj poziv kao “apsolutno besmislen”.

Ponovno izabrana na dužnost u siječnju, tajvanska predsjednica Tsai je ‘crvena krpa’ za kontinentalnu Kinu, koja ne priznaje neovisnost tog otoka i smatra ga svojim odbjeglim teritorijem.

Otkako je 2016. Tsai izabrana za predsjednicu, Kina odbacuje svaku ponudu pregovora s Tajvanom i jača gospodarske, vojne i diplomatske pritiske na Tajvan nastojeći ga vratiti pod svoju vlast.

Svake godine Tajvan komemorira studentski prosvjed na Tiananmenu, ali u manjoj mjeri nego Hong Kong, bivša britanska kolonija vraćena Kini 1997. godine uz jamstva da će se poštivati načelo “jedna zemlja, dva sustava”.

Prema tom načelu Hong Kongu su zajamčene slobode kakve ne uživa ostatak Kine, no službeni Peking nastoji tu poluautonomiju Hong Konga srezati zbog čega se u zemlji razvio snažan prodemokratski pokret.

Prvi put u 30 godina, hongkonške vlasti naklonjene Pekingu nisu dale zeleno svjetlo za tradicionalno bdijenje u Parku Victoria noću s 3. na 4. lipnja, opravdavajući takvu odluku pandemijom koronavirusa.

Prosvjednici drže da je pandemija izlika za jačanje pritiska na Pekinga na Hong Kong. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari