Pratite nas

Vijesti

Lijanović ne da papire i nitko mu ne može ništa!

Objavljeno

na

Želim Vas obavijestiti da moja nadležnost završava samo na urgenciji, jer nemam ovlasti i mogućnosti da natjeram dotičnog ministra da vam dostavi tražene podatke. Ja ću opet reagirati i poslati urgenciju prema Ministarstvu, napisao je premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, u odgovoru Upravi za neizravno oporezivanje BiH koja još nije dobila podatke o poljoprivrednim poticajima koje je davalo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.

Neupotrebljivi podaci

Kako je objavio Dnevni avaz, Nikšić u pismu navodi kako još od 11. srpnja upućuje službeni akt federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Jerki Ivankoviću Lijanoviću u kojem urgira da ministar u najkraćem roku Upravi dostavi tražene podatke.

Uprava za neizravno oporezivanje podatke o iznosima poljoprivrednih poticaja, kao i vrijednostima otkupa žive stoke koje su plaćale određene firme poljoprivrednim proizvođačima od Lijanovićevog ministarstva zatražila je još u svibnju. No, dobili su samo dio podataka potpuno neupotrebljivih inspektorima, koji provode istrage u sklopu akcije “Meso”.

Nikšić u pismu navodi kako njegova nadležnost završava samo na urgenciji jer ”nema ovlasti da natjera dotičnog ministra da dostavi tražene podatke”.

-Ja ću opet reagirati i poslati urgenciju prema Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva jer je u mome interesu i interesu građana BiH da se stvari dovedu na čistac i da se javnost upozna s radom ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, navodi Nikšić, koji je zamolio da ga se ne stavlja u isti koš s Lijanovićem.

Uključuju se drugi organi

Dnevni avaz, pak, piše, pozivajući se na ”dobro informirani izvor”, da su u Upravi za neizravno oporezivanje BiH odlučni u namjeri da dođu do traženih podataka na sve zakonski raspoložive načine, makar to značilo i “aktivnosti s drugim agencijama za provođenje zakona u BiH”.

Inače, akcija „Meso“, koja još uvijek traje, temelji se na ranije pripremljenim i Tužiteljstvu BiH proslijeđenim izvještajima o postojanju osnova sumnje da je više pravnih subjekata i s njima povezanih fizičkih osoba oštetilo proračun BiH za nekoliko desetina milijuna KM, na način da je izbjegnuto plaćanje poreza prilikom uvoza, obrade i prodaje mesa u Bosni Hercegovini.

Istragom je utvrđeno da je jedna firma iz Tuzlanske županije u razdoblju od 2011. do 2013. godine otkupila živu stoku u vrijednosti  7,6 milijuna KM, a u istom razdoblju prikazala promet u PDV prijavama u iznosu od samo 650.000 KM. Također, otkriveno je da je jedna firma iz Brčkog, pored otkupa živih životinja u vrijednosti  6,5 milijuna KM u Republici Srpskoj, dodatno iz Tuzlanske županije otkupila stoku u vrijednosti od još 350.000 KM, a da nije platila porez niti evidentirala promet.

EU zamoljena da se uključi u istragu

-Pored gore spomenutih rekordera po visini utajenog prometa mesom u BiH, na osnovu do sada dobivenih podataka od resornih ministarstava poljoprivrede, otkriveno je još nekoliko desetina firmi koje nisu iskazivale sav ostvaren promet i na njega obračunale i platile porez na dodanu vrijednost. Kada se u kontrolama utvrdi stvarni promet kod spomenutih obveznika, oni će biti u obavezi da plate PDV koji su izbjegli prikazati, uz zakonski utvrđenu kamatu koja iznosi 0,06 posto svakog dana zakašnjenja, navela je u ranijem priopćenju Uprava za neizravno oporezivanje BiH.

Tijekom akcije otkriveno je više od stotinu obveznika koji nisu u sustavu PDV-a, a koji su otkupili žive životinje na godišnjoj razini u vrijednosti većoj od 50.000 KM, što je zakonski uvjet za registraciju u sustav PDV-a, a Uprava za neizravno oporezivanje zatražila je i od Europske unije da se uključi u istragu.

Lijanović je pak, nakon što su istražitelji SIPA-e i Uprave za neizravno oporezivanje tražili dokumentaciju firme Lijanovići d.o.o. u Širokom Brijegu, rekao kako poštuje zakone i kako će im ustupiti sve što bude potrebno.

– Dokumentacija im je dostavljena i ja podržavam rad naših istražnih organa. Imat će na raspolaganju sve što budu od mene trebali. U interesu mi je da im dostavim svu potrebnu dokumentaciju kako bi napravili adekvatnu istragu i utvrdili kako je sve što sam radio u skladu sa zakonom i u interesu građana FBiH, izjavio je tada Lijanović.

Lijanović se ne boji uhićenja

No, rekao je i kako je guranje njega u ovu aferu politički potkovano.

-U toj sam firmi većinski vlasnik sa 60 posto vlasničkoga udjela i predsjednik sam nadzornoga odbora. Evidentno je da se u posljednje vrijeme pripremaju medijske kampanje, proziva se ljude bez činjenica, a vrši se i pritisak na institucije. Sve je to politički pritisak na NS Radom za boljitak i mene kao dopredsjednika Vlade FBiH. Tako se žele ostvariti politički ciljevi. Cijeli ovaj pritisak je pokušaj moga discipliniranja u Vladi FBiH, ali moja je namjera podržavati one stvari za koje smatram da su u interesu građana FBiH. Isto očekujem i od svojih kolega jer se građani nalaze u jako teškoj ekonomskoj situaciji, izjavio je Lijanović istaknuvši kako se ne boji uhićenja.

-Nadam se da naši istražni organi neće podleći političkim pritiscima koji su evidentni. Ako podlegnu, bit će i posljedica. Moguća je posljedica i moje uhićenje, no toga se ne bojim. Želim dokazati istinu i nemam namjeru poduzimati bilo što kako bih to spriječio, izjavio je Lijanović.

dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Priopćenje za javnost: Mali podsjetnik za ‘modernog fra Didaka Buntića’

Objavljeno

na

Objavio

Zlorabe naziv HNS-a za predizbornu kampanju. Troše novac poreznih obveznika za čišćenje u partijskim majicama. Ne „izbjegavaju“ sučeljavanje, nego nemaju vremena od rezanja vrpci. Imaju, međutim, vremena za pisanje pamfleta protiv HRS-a po stranačkim „ad hoc“ formiranim „neovisnim“ portalima. Imaju vremena za širenje neistina na skupovima, piše u priopćenju Hrvatska republikanska stranka. Njihovo reagiranje donosimo u cijelosti:

Budući da, kako posljednjih dana govore po partijskim skupovima, „HRS širi grube neistine“ i da smo „šutjeli 4 godine, pa se probudili netom pred izbore“, malo ćemo podsjetiti aktualnog zaboravnog predsjednika Vlade HNŽ-a, koji za sebe kaže kako mu „drugi govore da je moderni fra Didak Buntić“, na pojedine aktivnosti tijekom „prospavanih“ 4 godine.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je 7. srpnja 2017. njegov ured odbio HRS-u dostaviti podatke o namjeni sredstava za „afirmiranje i održivi razvitak turizma u HNŽ-u“? To smo tražili jer je na sjednici Vlade održanoj 30. lipnja 2017. odobren utrošak od 410 000 KM za ove namjene, od kojih je dio otišao Safetu Oručeviću za potrebe njegove privatne organizacije koja širi notorne neistine o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, novcem poreznih obveznika. Ne samo to, tada Vlada donosi odluku kako su „zapisnici sa sjednica Vlade interni dokumenti“, o čemu je ovih dana govorio i CCI.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je njegov Ured odbio naš zahtjev za objavljivanjem Nacrta proračuna (i to za svaku godinu mandata), što su zakonom obvezni napraviti do 1. listopada u godini. Ovo smo tražili zbog opravdanih sumnji u nenamjensko i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika, o čemu smo reagirali više puta i ranije te službenim putem pozivali pravosudne institucije na djelovanje.

Za one koji ne znaju, 0,5% svake neto plaće, 1% BDP-a svakog grada i općine, 0,5% BDP-a Županije ide u namjenski Fond za zaštitu i spašavanje. Ta sredstva se AKUMULIRAJU i smiju se trošiti ISKLJUČIVO prema propisanim kvotama i za programe i projekte koje je Skupština odobrila kroz Program razvitka. Od 2016. Skupština HNŽ-a nije donijela Program razvitka, a novac se troši! Odlukama Vlade, namjenskim novcima se kupuju vozila i oprema koji nisu plod bilo kakve strateški procijenjene potrebe niti bilo kakvog programa usvojenog na zakonodavnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

Pozivajući se na Zakon o nadležnostima županijskih tijela vlasti HNŽ-a u Oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, tražili smo od zaboravnog predsjednika Vlade odgovor samo na jedno pitanje: troši li proračunski novac ili novac s računa za posebne namjene? U Proračunu nisu navedena, dakle idu s namjenskog računa, što je protuzakonito! Da je to tako, pokazalo je i revizorsko izvješće inspektorata FUCZ-a, na koje se također oglušio predsjednik Vlade.

Zaboravio predsjednik Vlade i kako smo dokazali nezakonitosti i korupciju u školskom sustavu, osobito kada se radi o upošljavanju u školama. Natječaji objavljeni u tiskovinama drugih država, diskriminacija kandidata, kršenje Zakona o obrazovanju, Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, o čemu posjedujemo čak i sudsko rješenje kako smo u pravu, ali se zaboravna Vlada (ne samo predsjednik) oglušuje i na odluke Suda i nastavlja po starim koruptivnim navikama, u čemu svesrdnu podršku imaju i od strane sindikata.

Sve ovo „zaboravni premijer“ zanemari, neka nam samo odgovori na pitanje koje smo poslali prije nekoliko tjedana, vezano za protuustavno u Salakovac dopremljene ilegalne migranti: Zašto Vlada HNŽ-a ne zatraži odluku o prenamjeni centra Salakovac i zakonsku odluku o premještaju migranata? Zaboravio premijer raditi svoj posao, jer da je ovo tražio mogla bi se podići tužba protiv Dragana Mektića i protuustavno dovođenje u pitanje sigurnosti stanovnika HNŽ-a.

Imamo mi još dosta primjera zaborava predsjednika Vlade i zaborava same Vlade, no ne želimo više dosađivati javnosti. Ako on i njegova stranka smatraju kako su ovo grube neistine i kako „idemo ispod pojasa“, zašto se ustručava sučeliti s nama? Zašto nam sve ovo u lice ne kaže? Čemu naručivanje članaka kod dežurnih piskarala? Čemu blaćenje i širenje neistina na stranačkim skupovima?

Još je samo deset dana kampanje. Ili pristanite na sučeljavanje i imajte smjelosti stvari reći u lice ili jednostavno prestanite „mobilizirati“ narod blaćenjem HRS-a.

Hrvatska republikanska stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari