Pratite nas

Politika

Lijanović u kampanju krenuo autobusom i s metlom, pa doživio lakšu nesreću

Objavljeno

na

Jerko Ivanković Lijanović (Foto: Klix.ba)

Kandidat za hrvatskog člana predsjedništva BiH Jerko Ivanković Lijanović po lošem će pamtiti početak izborne kampanje, nakon što je autobus kojim je iz Mostara stigao u Sarajevo sudjelovao u lakšoj prometnoj nesreći, a on pješice i s metlom u ruci došao da šačice okupljenih simpatizera.

Lijanović je u glavni grad BiH doputovao redovnom linijom iz Mostara, a vozač je prilikom skretanja prema autobusnoj postaji udario jedan automobil.

U nesreći nitko nije ozlijeđen i pričinjena je tek manja materijalna šteta.

Tek dva novinara i jedanaest stranačkih aktivista “naoružanih” plakatom “Dobro doš’o predsjedniče” dočekala su Lijanovića i njegovu metlu, simbolom onoga što planira učiniti poklone li mu birači povjerenje na izborima 7. listopada.

“Prodat ćemo sva vozila političara, ima da se voze svojim automobilima ili javnim prijevozom. Dragi građani, u desetom mjesecu vlast je u vašim rukama, izaberite promjene da pometemo aktualnu vlast”, kazao kandidat Narodne stranke “Radom za boljitak”.

Lijanović se i ranije okušao u politici pa je u razdoblju od 2010. do 2014. bio potpredsjednik vlade Federacije BiH i ministar poljoprivrede.

No, po isteku mandata sustigla ga je duga ruka pravde jer je utvrđeno kako je reketirao poljoprivrednike kojima je dodjeljivao poticaje samo pod uvjetom da dio doniranih novaca daju njemu.

Županijski sud u Tuzli ga je u siječnju ove godine nepravomoćno proglasio krivim i osudio na devet godina zatvora te mu naložio da u entitetski proračun vrati više od 300 tisuća eura koliko je prema presudi uzeo od poljoprivrednika.

Žalbeni postupak je u tijeku, a Lijanović smatra kako je riječ o političkom progonu kojemu je cilj spriječiti ga da postane članom predsjedništva BiH.

Osim njega, u utrci za tu dužnost su još Dragan Čović iz HDZ-a BiH, Željko Komšić iz Demokratske fronte, Dijana Zelenika iz HDZ 1990 i Boriša Falatar iz Naše stranke (NS).

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Most: U ponoć stječe rok za sazivanje izvanredne saborske sjednice o povjerenju Kujundžiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto; Hina

Predsjednik Mosta Božo Petrov upozorio je u srijedu kako u ponoć istječe 30-dnevni rok u kojem je Sabor trebao raspraviti i donijeti odluku o zahtjevu za opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića i ustvrdio kako su saborska većina i Vlada odlučili zanemariti ustavne rokove i prekršiti Ustav.

Dok vladajući odbijaju raspravu o stanju u javnom zdravstvu ono je svakim danom gore, je sustav nije reformiran, grca u dugovima koji se mjere u milijardama, kvalitetni liječnici i medicinsko osoblje odlazi iz Hrvatske. U isto vrijeme ministar Kujundžić im odbija isplatiti naknadu za kvalitetno odrađen rad, ustvrdio je Petrov na konferenciji za novinare.

Vladajućima nije stalo do rasprave, smatraju da još ima vremena, a sustav je u kolapsu, upozorio je.

Zastupnik Robert Podolnjak rekao je da je istekom ustavnog roka od 30 dana za raspravu i glasovanju o povjerenju ministru Kujundžiću nametnuta ustavna interpretacija da Hrvatski sabor kad nije redovito zasjedanje, radi samo kada odgovara volji vladajuće većine, radi imenovanja ministara ili da mogu biti sjednice radnih tijela.

Bez obzira što imamo jasan ustavni rok od 30 dana koji propisuje da se rasprava o povjerenju Vladi, premijeru ili pojedinom ministru mora održati u roku do 30 dana, danas je ta odredba mrtvo slovo na ustavnom papiru, ustvrdio je Podolnjak.

Dodao je kako posebno žalosti nonšalantnost Ustavnog suda koji je podnesak oporbenih zastupnika i svih oporbenih članova Odbora za Ustav kao i mišljenja većine profesora ustavnog prava zanemario i smatra ih toliko nebitnim da bi u tome pitanju dao mišljenje.

Danas uz prešutnu suglasnost Ustavnog suda imamo interpretaciju vladajućih da je Vlada samo povremeno odgovorna Saboru kada on redovito zasjeda, a time je, smatramo, bitno narušeno načelo odgovornosti vlade Hrvatskom saboru, rekao je Podolnjak.

Zastupnica Ines Strenja je ustvrdila da je ministar Kujundžić propustio započeti sustavnu zdravstvenu reformu i financijsku konsolidaciju, te osnažiti sustav primarne zdravstvene zaštite. Nije preustrojio bolnički sustav i nije osigurao da ljudski resurs kao najvrjedniji dio sustava bude primjereno plaćen, rekla je.

Liječnik specijalist bi u Hrvatskoj trebao imati plaću minimalno 2000 eura, kao i saborski zastupnik, tvrdi Strenja.

Upozorila je kako je iz Hrvatske do sada već otišlo oko 12.000 medicinskih sestara ne računajući ovu godinu, dodavši kako ih ni povećanje plaće od 200-tinjak kuna od toga neće odvratiti.

Stoga bi ministar Kujundžić trebao podnijeti ostavku, smatra Strenja. Dodala je kako podržavaju sindikate u njihovim zahtjevima, jer zdravstvo ne može čekati još godinu dana nesposobnog vladanja, nove izbore i novog ministra da bi se u zdravstvu nešto pokrenulo.

Upitan za komentar izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović zatražio da više ne koristi termin velikosrpske agresije, Petrov je odgovorio da ako to nije bila velikosrpska agresija, a nije bio ni građanski rat, da mu netko objasni što je onda to zapravo bilo te dodao kako osobno nikad ne bi na to pristao.

Odgovarajući na pitanje kada će most odlučiti o svom predsjedničkom kandidatu, Petrov je najavio kako će to biti u rujnu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije

Objavljeno

na

Objavio

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije, objavio je premijer Andrej Plenković.

– Nakon internih konzultacija i razgovora s Ursulom von der Leyen, sutra ćemo na užem kabinetu donijeti odluku da u četvrtak predložimo Vladi i proslijedimo Odboru za Europske poslove Dubravku Šuicu – kazao je Plenković u Opatiji.

Na pitanje je li riječ o zaobilaženju hrvatskih institucija, posebno Sabora budući, da do sad nisu znali tko će biti hrvatski kandidat, a da je, primjerice, Ursula von der Leyen znala, Plenković je kazao kako “treba malo sofisticiranosti i poznavanja procedure”.

– Ovakvi razgovori trebaju biti dobro unaprijed pripremljeni. Kada predlažete budućeg člana ili članice EK iz svoje zemlje, poanta je da se unaprijed s predsjednicom Komisije dogovorite o kandidatkinji, da sve to dobro prođe. Tako rade i sve ostale zemlje. To  radimo na način koji je dobar za i koristan hrvatske interese i jačanje našeg položaja u EU – dodao je Plenković.

Buduća šefica Europske komisije Ursula von der Leyen još se jučer sastala s hrvatskom kandidatkinjom,  javio je portal Politico.
U kuloarima se već dulje vremena špekulirali da je najizglednija kandidatkinja Dubravka Šuica, iskusna HDZ-ovka koja je počela svoj drugi mandat europarlamentarke, i zbog iskustva, ali i zbog činjenice da je Ursula von der Leyen pozvala države da vode brigu o spolnoj zastupljenosti te imenuju žene.

Na sastanku u Zagrebu, premijer Andrej Plenković i buduća šefica Komisije razgovarali su i o toj temi i tad je, kako smo doznali, hrvatski premijer kazao kako “Hrvatska ima nekoliko dobrih kandidata” pa ne treba isključiti ni moguće iznenađenje. Zanimljiva je priča koju je prije nekog vremena također objavio Politico. Neslužbeno su doznali da je parlamentarna skupina Europske pučke stranke muku mučila s odabirom  10 potpredsjednika, budući da su htjeli zadovoljiti spolnu ravnotežu. Pronašli su tri žene, a Šuica je bila među njima, no “morali  su je moliti” da prihvati nominaciju. Je li Šuica znala da odlazi i da će njezino mjesto ostati ispražnjeno?

S druge strane, Hrvatska očekuje i nada se važnom resoru unutar EK. Dosadašnji hrvatski povjerenik Nenad Mimica je, podsjetimo, bio zadužen za Međunarodnu politiku i razvoj. Iako je i prije pet godina, kad je Jean-Claude Juncker sastavljao komisiju pozvao države članice da mu šalju dodatne prijedloge i to žene te nudio “jače” resore, Hrvatska je ostala samo na Mimici. No države same ne mogu birati koje će područje dobiti, one tek izražavaju želje. Procedura u Hrvatskoj kaže da, nakon što Vlada donese prijedlog, kandidat mora proći Odbor za europske poslove Sabora, a onda premijer šalje pismo predsjednici EK. Nakon te “legitimacije” (a nemaju sve države članice obvezu saslušanja pred odborima), druga “legitimacija” je saslušanje kandidata u Europskom parlamentu te dogovor resora.

Hrvatska ovog puta ima drukčiju poziciju i konkretne šanse za jači sektor, prije svega u kontekstu uloge koju je odradio Plenković pri imenovanju Ursule von der Leyen, i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans. Ursula van der Leyen javno je izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću na podršci. Usto, kako su glavne funkcije u EU “otišle” starim članicama, nove očekuju da se ravnoteža postigne jačim sektorima.

Može se čuti da je Hrvatska zainteresirana za niz resora, od regionalne politike, do financija i proširenja.

Nije nevažno koji će sektor dobiti Hrvatska, posebice u trenutku kad će se, velikim dijelom i za hrvatskog predsjedanja EU, dogovarati višegodišnji financijski okvir EU od  2021. do 2027., kad se treba “obraniti” kohezijska i poljoprivredna politika, ključna za bolji, ravnomjerniji regionalni razvoj, odnosno brže hvatanje koraka sa starijim članicama EU, a koje neke stare države žele srezati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari