Pratite nas

Reagiranja

Liječnici Cvitković i Tomasović pisali Plenkoviću: Premijeru, zaustavite ovo!

Objavljeno

na

Nakon iznošenja navodnih brojnih nepravilnosti od strane sadašnjeg vodstva, a na koje su ustrajno upozoravali kirurg dr. Hrvoje Tomasović iz zagrebačke Klinike za tumore i psihijatar dr. Herman Vukušić, s KBC Zagreb, sada im se pridružio još jedan kandidat za čelno mjesto, dr. Miran Cvitković, s Klinike za pedijatriju KBC Zagreb. Pismo kojim apeliraju na premijera Andreja Plenkovića, prenosimo u cijelosti:

”Poštovani gospodine Predsjedniče Vlade,

obraćamo Vam se ovim putem kao dvojica službenih kandidata za dužnost predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK; Komora) koji zajedno trenutno predstavljaju najmanje trećinu liječništva u Hrvatskoj.

Razlozi našeg obraćanja leže prvenstveno u činjenici kako su predstojeći izbori u Komori (predviđeni u roku od 20. do 26. svibnja ove godine) kompromitirani, nelegitimni i diskriminirajući te načinom svoje (dez)organizacije pogoduju isključivo sadašnjem v.d. predsjednika, Krešimiru Luetiću, koji tu funkciju od srpnja prošle godine obnaša nelegitimno i suprotno uputama nadležnih tijela državne uprave.

Prva činjenica koja govori u prilog prethodnoj tvrdnji jest nalaz upravnog nadzora koji Ministarstvo zdravstva (MIZ) provelo u HLK, 10. prosinca prošle godine, potaknuto opetovanim zahtjevima od strane članstva koje je upozoravalo na brojne nepravilnosti u Komori.

U spomenutom nalazu, a koji je Komori na postupanje upućen 20. prosinca prošle godine, jasno piše kako “Komora nije pravovremeno raspisala izvanredne izbore za predsjednika Komore”.

U tom smislu je od strane MIZ-a dan i rok Komori od 15 dana po primitku nalaza za donošenje odluke o raspisivanju izvanrednih izbora za predsjednika Komore.

To se do danas nije dogodilo, odnosno, Komora je u cijelosti ignorirala nalaz MIZ-a po pitanju izbora predsjednika HLK.

Umjesto toga izbori za predsjednika HLK održavaju se paralelno s izborima za tijela Komore u već spomenutom roku i pri tome se od strane aktualnog čelništva Komore nameće elektroničko glasovanje u čiju vjerodostojnost dvoji ogroman broj članova HLK.

Naime, čelni ljudi Komore u sredstvima javnog priopćavanja u ožujku ove godine izjavili su kako se sustav za elektroničko glasovanje u HLK radi i razvija za izbore na nacionalnoj razini, a Komora će taj sustav prva “testirati i provesti”.

Na stranu činjenica što HLK ovakav projekt ne može voditi bez suglasnosti Vlade RH i svojih članova, dodatnu otežavajuću okolnost po elektroničko glasovanje u Komori predstavlja i činjenica što su se u “pripremi” izbora osobni podaci članova koristili bez njihove prethodne privole sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (integracija baze podataka HLK s mirovinskim sustavom).

Uz elektroničko dopušteno je i dopisno glasovanje, ali isto je od strane sadašnjeg čelništva Komore protupravno i neustavno ograničeno rokovima fizičke dostave na adresu HLK, kako zahtjeva za dopisno glasovanje, tako i samih glasačkih listića.

Treba li Vas onda čuditi podatak da je od 19.196 članova Komore s pravom glasa njih 26 posto s današnjim danom već eliminirano iz izbornog procesa, a elektroničke iskaznice (koje su preduvjet e-glasovanja) nisu u posjedu skoro 40 posto članstva? U isto vrijeme dopisno glasovanje dopušteno je za svega 12 posto članova Komore. Vjerodostojnost ovakvih izbora, gospodine premijeru, bila bi upitna i u Sjevernoj Koreji.

Sve prethodno navedene činjenice posljedica su samovolje i bahatosti trenutnih vlastodržaca u Komori koji se ponašaju kao da su “država u državi zakoni RH, odnosno tumače ih isključivo sukladno svojim interesima.

Ovo potvrđuje i navod iz već spomenutog izvješća MIZ-a o provedenom nadzoru u Komori, a koji Vam ovdje citiramo u cijelosti: “PROIZVOLJNA TUMACENJA ODREDBI STATUTA I DRUGIH OPĆIH AKATA KOMORE STVARAJU PRAVNU NESIGURNOST I RAZLOG SU POGREŠNOG POSTUPANJA TIJELA KOMORE PO OPĆIM AKTIMA KOMORE”.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, proteklih dana došli smo do saznanja kako dr. Krešimir Luetić u svrhu svoje kampanje manipulira i aktivnostima Komore kroz “kvazi” stručne nadzore koji se preko MIZ-a izravno financiraju iz Državnog proračuna!

Poštovani gospodine Predsjedniče Vlade,

nedavno smo bili svjedoci Vaše brze reakcije na gorući i aktualni problem nasilja u obitelji. Kako je Hrvatska liječnička komora osnovana kao institucija s javnim ovlastima koja brani dignitet liječništva i bori se za njihovu poziciju i ulogu u društvu kao cjelini te je važan element u sustavu zdravstva, izuzetno je važno da proces izbora čelnih ljudi Komore ni po čemu ne bude upitan niti kompromitiran.

Stoga Vas molimo da ozbiljno razmotrite činjenice navedene u ovom našem pismu i postupite sukladno Vašim ovlastima te zaustavite ovakve diskriminirajuće i nelegitimne izbore te da podržite demokratske dopisne izbore kojima se jamči svim liječnicima mogućnost glasovanja i osigurava da novo vodstvo bude izabrano na čast hrvatskim liječnicima te sigurnost hrvatskih građana”.

S osobitim štovanjem,

U Zagrebu, 14. svibnja 2019. godine

dr. Miran Cvitković

kandidat za predsjednika Komore

KBC Zagreb, Klinika za pedijatriju

dr. Hrvoje Tomasović

kandidat za predsjednika Komore

KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za tumore

dr. Tomasović: Odmah zaustavite ovu lakrdiju od izbora!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ured predsjednice demantirao obavezu dostave informacija o financijskim transakcijama

Objavljeno

na

Objavio

Iz Ureda predsjednice u subotu su poručili da ih rješenje povjerenika za informiranje ne obvezuje da udruzi Futurist dostave informacije o novčanim transakcijama tog ureda u 2018. godini, već im se nalaže da u roku od 8 dana riješe zahtjev za pristup informacijama o tim transakcijama.

Ured predsjednice reagirao je na priopćenje udruge Futurist koja je izvijestila kako je u postupku građanskog nadzora nad tijelima javne vlasti 14. studenog zaprimila rješenje Povjerenika za informiranje kojim se Uredu predsjednice RH nalaže da u roku od 8 dana riješi zahtjev za pristup informacijama o novčanim transakcijama ureda prošle godine.

Iz Ureda ističu da rješenje povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana ne znači da Ured mora dostaviti svoje transakcije udruzi Futurist, već mora “riješiti predmet, što znači da zahtjev može prihvatiti, odbiti ili odbaciti”.

Riječ je o rješenju na žalbu predsjednika udruge Futurist Nenada Klapčića, koji se žalio povjereniku za informiranje jer mu Ured predsjednice, u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, nije u zakonskom roku riješio zahtjev za pristup informacijama od 5. svibnja, odnosno nije mu omogućen uvid u naloge (za 2018.) kojima Ured predsjednice nalaže isplate s jedinstvenog računa riznice.

Povjerenik za informiranje zaključio je da je zahtjev žalitelja osnovan jer njegov zahtjev prema Uredu predsjednice nije riješen u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

“Ne prejudicirajući postupak rješavanja zahtjeva za pristup informacijama”, povjerenik je naložio da se predmetni zahtjev riješi sukladno zakonskim odredbama. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Nažalost. Branitelji su sve više mrtvi brojevi, o kojima znamo malo ili ništa

Objavljeno

na

Mladen Pavković: Nažalost. Branitelji su sve više mrtvi brojevi, o kojima znamo malo ili ništa

Približavaju se dani bola, očaja, tuge i sjećanja. Tko ne pamti strahote Vukovara i Škabrnje? Na grobovima i spomen obilježjima gorjet će i gore mnoge svijeće. Živi će se zahvaljivati mrtvima, jer da nije bilo njih, ne bi možebitno bilo i nas.
U vrijeme prošlog, propalog režima znala su se mnoga imena palih u NOB-u, prije svega u borbi za Jugoslaviju. A danas? Tko zna tko su bili i kako se zovu oni recimo stradali u velikosrpskoj agresiji u Vukovaru i Škabrnji, ali i diljem Hrvatske?

Dr. Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva, neprestano podsjeća da je u agresiji ubijeno 7.263 civila. A u Vukovaru dosad se stiglo do popisa od 2.717 nevinih žrtava.
Imena su pretvorena u brojke.

O tim pretežno hrvatskim žrtvama nema filmova, o njima se ne uči u školama, po njima ne nose imena tvornice, kulturne i ine ustanove, škole, bolnice (svaka čast iznimkama).

Tko danas uopće zna jedno ime od onih koji su morali bježati ili su protjerani iz svojih domova, a takvih je bilo najmanje 260.000?
Srbi neprestano ističu da su Hrvati krivi što su njihovi zemljaci bježali „kao zečevi!“ iz Knina i okolice uoči „Oluje“, a zaboravlja se na zapovijed (br.2-3113-1/95 ratnog zločinca Mile Martića koji je tim ljudima naredio evakuaciju, jer da ne će živjeti u „ustaškoj državi“.
Brojke nisu dobile hrvatski obrambeni Domovinski rat, nisu ostvarile državu. To je djelo ljudi od imena i prezimena! I kad mladi čitaju brojna njihova imena, primjerice u dvorištu crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, što oni znaju, tko su bili ti ljudi, kako su i na koji način stradali, jesu li imali obitelj, jesu li bili stari ili mladi, muškarci ili žene i tome slično?

Nekakva Jelena Veljača svako malo dolazi iz Beograda u Zagreb i „bori“ se za žene „stradale od svojih muževa“. Zna li ona primjerice tko je bila Eva Šegarić, Marija Jović, Kata Šoljić, ali i na tisuće drugih žena koje su u vrijeme rata pale od srpskog metka?

Može li se ona recimo za njih boriti i u Beogradu, što tamo ne protestira protiv koljača koji su u vrijeme agresije ubili tako veliki broj nedužnih Hrvatica?

Zločin je ako muž „prebije“ ženu, a još je veći ako je ni krivu ni dužnu siluje, masakrira i ubije u vrijeme rata, kao što je to bio slučaj sa mnogim Hrvaticama čija su imena također pretvorena u brojke!

A da su pojedine žene u ratu znale biti opakije i krvoločnije od muškaraca govori i slučaj Zorane Banić, koja je 18. 11. 1991. u Škabrnji ubijala starije žene i djecu!
Takvih monstruma bilo je i u drugim gradovima i mjestima diljem Hrvatske, gdje se vodio rat.

Što se razne veljače ne bore i za prava tih nevino stradalih Hrvatica, što o tome ne pričaju na nekom mitingu u Beogradu, pa da i oni tamo znaju i tu priču?

Još uvijek nažalost nemamo ni točan podatak, koliko je djece stradalo u Domovinskome ratu, a kamoli da znamo nešto više o njima.
Brojke su jedno, a imena i prezimena drugo.
U Hrvatskoj postoje mnoge ulice i trgovi, ali koliko njih nosi naziv po nekoj nevinoj žrtvi iz hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata?
Ratna bolnica u Vukovaru već sada bi trebala nositi naziv po liječnicima Vesni Bosanac i Juraju Njavri.

U Zagrebu se objavljuje knjiga o „postolaru-državniku“ Miki Špiljku, ali ne i o Junakinji Domovinskoga rata – Kati Šoljić.
Mrvi branitelji i civili sve više ostaju i postaju –mrtvi brojevi na papiru!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari