Pratite nas

Linić prekida šutnju: Održat će presicu točno u podne?

Objavljeno

na

O aferi dodjeljivanja kredita HBOR-a premijerovoj šogorici Linić nema nikakvih saznanja, tvrde njemu bliski ljudi, niti je o tome uopće namjeravao govoriti.

Smijenjeni ministar financija Slavko Linić će, prema nepotvrđenim informacijama, danas točno u podne u Rijeci održati konferenciju za novinare na kojoj bi iznio svoje stavove o vrhu SDP-a i šefu stranke Zoranu Milanoviću, piše Novi list.

O aferi dodjeljivanja kredita HBOR-a premijerovoj šogorici Linić nema nikakvih saznanja, tvrde njemu bliski ljudi, niti je o tome uopće namjeravao govoriti.

“Slavko nam je rekao da nema nikakve veze s tom pričom i da se ne namjerava skrivati iza anonimnih izvora te da sve što ima reći o tome govori javno”, rekao je Novom listu izvor blizak Liniću.

[divide]

linić press konferencija

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je u utorak u Bruxellesu da je za njega slučaj s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem završen.

“Za mene je taj slučaj, ako ga mogu tako nazvati, gotov. Dakle, ja sam jasno postavio pravila ponašanja, djelovanja i etiku u svojoj vladi. Oni koji ih po meni ne zadovoljaju, dok sam ja predsjednik vlade, a danas jesam, a sutra ne moram biti, oni ne mogu biti članovi vlade i za mene je to gotovo. Sve drugo su spekulacije. Ako netko ima nešto konkretno neka to slobodno kaže. Malo mi je to zakašnjelo i ne djeluje baš uvjerljivo”, rekao je Milanović, zamoljen da komentira najave da će Linić javno istupiti protiv njega kao što je i najavio kada je smijenjen s dužnosti ministra financija.

Na pitanje strahuje li od turbulencija u stranci i Vladi, Milanović je odgovorio: “Sad sam doletio iz Sarajeva, bilo je turbulencija u letu, ali kažu da je let bio potpuno siguran”.

RH ne može biti predmet donatorske konferencije

Zoran Milanović izjavio je da pitanje konatorske konferencije, čije je sazivanje najavila slovenska premijerka Alenka Bratušek, nije tema večerašnjeg sastanka čelnika EU-a.

Bratušek je po dolasku na neformalni summita EU-a posvećen izborima za Europski parlament i njegovim rezultatima, najavila da će predložiti sazivanje donatorske konferencije za pomoć Srbiji, BiH i Hrvatskoj zbog golemih šteta od poplava.

“Ja ću to s dužnom pažnjom razmotriti, međutim, nisam siguran da je to tema današnjeg sastanka. Drugo, EU ima fondove za tu namjenu. Ako ih nema direktno za Bosnu i Hercegovinu, možda se može naći način da ih se nađe. Za Hrvatsku su pravila jasna, ona je članica EU-a i ne može biti predmet donatorske konferencije”, rekao je Milanović zamoljen da komentira najavu slovenske premijerke.

Najavio da će kada se utvrdi razmjer šteta tražiti određenu nadoknadu od Europskog fonda solidarnosti, ako se utvrdi da je šteta veća od 0,6 posto BDP-a, jer se samo u takvim slučajevima može dobiti pomoć iz toga fonda.

RTL/HINA

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari