Pratite nas

Politika

Linić: premijer je mislio da će me ušutkati naslovnicom u novinama

Objavljeno

na

Bivšeg ministra Slavka Linića u posljednje vrijeme od njegove smjene veže se uz predstečajne nagodbe, a tu temu je, među ostalima, komentirao u srijedu u emisiji ‘Bujica’ autora i voditelja Velimira Bujanca.

Linić je rekao kako je evidentirano 7200 predmeta onih koji su bili nelikvidni, od tih predmeta, nešto manje od 1600 je riješeno pozitivno, a gotovo pet tisuća predmeta negativno, odnosno, proglašen je stečaj. Od tih 1600 predmeta samo njih 60 posto će preživjeti.

Osvrnuo se bivši ministar i na svoju smjenu iz Vlade na što je rekao kako je premijer Zoran Milanović dobio lažne podatke od čelnog čovjeka iz PNUSKOK-a te je to iskoristio za osobni obračun s njim. ”Ja sam bio uključen u sve pore Vlade i to je mučilo Milanovića”, istaknuo je Linić. Kaže kako je Milanović htio iskoristiti te podatke i očekivao je da će jedna naslovnica u dnevnim novinama ušutkati bivšeg ministra.

Voditelj je zamolio Linića da prokometira stav da premijer nema radnih navika te je ovaj nabrojao nekoliko razloga zašto je to tako. ”Ne dolazi na osam sati rada, vrlo često, zatim ne okuplja timove za vrlo važne sastanke, ne sudjeluje u velikim reformama. To su razlozi zašto mogu reći da nema radnih navika. On neće trošiti vrijeme na to jer je to njemu ispod časti. On se bavi visokom politikom koju ne razumije”, objasnio je Linić.

Rekao je i kako je premijer osoba koja ima neku svoju istinu te on sam sebi postavlja čudne kriterije. Sam sebi postavlja ciljeve te na kraju ocjenjuje realizaciju tih ciljeva. Linić ističe kako Milanović smatra da je u redu potjerati ministra koji radi i koji zna. Ali zato u isto vrijeme, za ministra Vargu koji ode sa službenim automobilom na skijanje, smatra kako se ”čovjek nije snašao”. Dok drugima, to ne bi nikako palo na pamet otići na skijanje sa službenim automobilom. Kaže kako su to ti čudni kriteriji Zorana Milanovića.

Za bivšeg ministra Željka Jovanovića je rekao kako ga je izuzetno cijenio jer je radišan čovjek koji ima znanja, međutim, ušao je u rat sa svima. Nije našao zajednički jezik sa profesorima na visokim učilištima niti veleučilištima. Imao je problema i sa osnovnim obrazovanjem, i uz to je probijao proračune. Linić je rekao kako su to bili ipak veliki pritisci te su to sve bili razlozi za smjenu. Linić je objasnio kako je vjerojatno Milanović htio pokazati da može i svog prijatelja otpustiti.

Komentirao je Linić i slučaj Bandić te je istaknuo kako je Bandić još uvijek osoba koja ima veliku popularnost i to upravo zbog radnih navika. Dan i noć bio je na ulicama Zagreba i Hrvatske, objašnjava Linić te dodaje kako ono što je rekao to je nastojao i realizirati. Grad Zagreb je metropola koje se ne možemo postidjeti i to je zasluga Milana Bandića, a to ljudi vide. ”Ali uhapsiti deset ljudi iz kruga Bandića nije ono što sam očekivao i to je ništa drugo do obračuna Milanovića s Bandićem. Sramota je da se jedan premijer miješa u rad policije”, rekao je Linić.

Direktno.hr/Kamenjar.com

facebook komentari

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari