Pratite nas

Vijesti

Linić zadužio Hrvate za dodatnih 1,75 milijardi dolara

Objavljeno

na

Slavko Linić i dalje šalje dezinformacije jer je na godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu izjavio kako se Hrvatska ne namjerava ove godine više zaduživati na inozemnom tržištu.

Iako se planirao zadužiti u SAD-u za oko 2,5 milijardi dolara, ministar financija Slavko Linić uspio je skupiti milijardu i 750 milijuna dolara na rok od 10 godina.

Hrvatska je izdala 10-godišnju obveznicu u vrijednosti 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2 posto, niži od ciljanog zahvaljujući snažnom interesu ulagača, kazali su danas tržišni izvori za Reuters.

Podsjetimo kako je Hrvatska nedavno ušla u proceduru prekomjernog deficita i to zbog manjka opće države od 16,3 milijarde kuna. No, prema kriteriju iz Maastrichta i javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a. Bez ovog novog zaduživanja dug je na razini od 56,6 posto BDP-a.

Podsjetimo kako nas je Linić u manje dvije od dvije godine zadužio obveznicama na domaćem i stranom tržištu za više od 35,2 milijarde kuna.

Prinos od 6,2 posto niži je od ciljanih oko 6,375 posto. Početni je ciljani raspon određen na 6,5 do 6,625 posto, naveli su tržišni izvori za specijalizirani Reutersov servis IFR.

U ožujku Hrvatska je izdala 10-godišnju obveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara uz prinos od 5,625 posto. Današnje izdanje obveznica dospijeva na naplatu 26. siječnja 2024.

Aranžeri izdanja su Deutsche Bank, Barclays, BNP Paribas i JP Morgan. Snažan interes ulagača privuklo je i jučerašnje izdanje mađarskih 10-godišnjih obveznica u vrijednosti dvije milijarde dolara. Ukupna vrijednost ponuda također je bila oko pet puta veća od iznosa ponuđenog na upis a prinos je iznosio 5,93 posto.

Već za tri mjeseca slijedi naplata velikih rata duga uz golem deficit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori