Pratite nas

Linića treba uhapsiti, a Vladu smijenti

Objavljeno

na

“Kroz rad Porezne uprave reflektira se i rad Vlade”, riječi su premijera Zorana Milanovića na sjednici Vlade prije mjesec dana kada je na tapeti bila Marina Lovrić Merzel odnosno kada je DORH otvorio sumnju u koruptivnost rada Porezne uprave. Premijer je tada na sjednici Vlade rekao i kako povjerenje građana u rad Porezne uprave mora biti neupitno te da se nikako ne smije dovoditi u pitanje.

“Radi se o vjerodostojnosti Vlade i povjerenju građana u sustav”, naglasio je Milanović.

3pxlhinainx

S obzirom na današnje izjave sada već bivše ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec o paralelnoj liniji zapovijedanja te izravnoj optužbi na račun ministra financija Slavka Linića u opstruiranje rada Porezne uprave, nepovjerenje građana u rad Porezne uprave sada je dobilo i javnu i službenu potvrdu.

Tako je Milanović uskraćen za bilo kakvu reakciju. Nije na vrijeme smijenio Linića na čija vrata kuca DORH. I upravo zbog toga odgovornost je na cijeloj Vladi.

Milanović i njegovi ministri sada moraju odstupiti.

Krenulo je od predstečajnih nagodbi

No, kako je zapravo došlo do raspada sustava Milanovićeve Vlade? Prema informacijama Indexa sukob između ravnateljice Čavlović Smiljanec i ministra Linića krenuo je od trenutka kada stupa na snagu Linićev zakon o predstečajnim nagodbama u kojima navodno Čavlović Smiljanec nije htjela sudjelovati.

Iako je riječ o otpisu milijardi kuna poreznog duga, a cijeli institut predstečajnih nagodbi težak je 50 milijardi kuna, na gotovo niti jednom od dokumenata do danas nema potpisa ravnateljice Porezne uprave. Kada se već otpisuju milijarde kuna poreza bilo bi logično da u postupku sudjeluje i ravnateljica Porezne, no to ovdje nije bio slučaj.  

Šegon i Kralj glavni za otpis 50 milijardi kuna duga

U  postupcima predstečajnih nagodbi pojavljuju se potpisi Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra Linića, a danas ga je naslijedio Tihomir Kralj drugi čovjek Porezne uprave i pomoćnik ravnateljice Čavlović Smiljanec. Šegon i Kralj upravljaju predstečajnim nagodbama kao šefovi Savjetodavnog vijeća Ministarstva financija, a koje ima odlučujuću riječ u postupcima predstečajnih nagodbi u kojima upravo to ministarstvo bez jasnih kriterija ima diskrecijsko pravo odlučiti hoće li nekome oprostiti 30, 40, 70 posto ukupnog duga ili mu neće oprostiti ništa.

Vrlo brzo postalo je jasno kako u predstečajnim nagodbama najbolje prolaze Linićevi prijatelji, a ministru Liniću smetalo je i što ga na prozivke o pogodovanju žešće ne brani ravnateljica Porezne uprave koja je navodno i nekim drugim članovima SDP-a izrazila sumnju u Linićeve namjere oko predstečajnih nagodbi.

Linićeva obrana

Sukob na relaciji Milanović – Linić kulminirao je nakon afere s Linićevim Šegonom, a prava erupcija je uslijedila kada su mediji objavili, pozivajući se na izvore u Banskim dvorima, da će Vlada vrlo skoro ukinuti predstečajne nagodbe. Linić je to shvatio kao još jedan napad na sebe, a osim Milanovića držao je da je za to odgovorna i ravnateljica Porezne uprave.

Da postoji sukob između Linića, Kralja i Šegona s jedne i Čavlović Smiljanec s druge strane postalo je jasno nakon pisma koje je odaslano iz središta Porezne uprave, a stiglo je na adresu redakcije Indexa. Iz tog pisma postalo je jasno ne samo marginalizirana uloga glavne ravnateljice već da Porezna uprava radi po izravnim napucima Linića te njegovih posrednika Šegona i Kralja.

Inspektori su tako po nalogu tijekom godine zatvarali i pečatili ugostiteljske objekte i druge radnje i za najmanju sitnicu, a problem je nastao kada su, namjerno ili ne, zalutali u nadzor fiskalizacije i obračunavanja PDV-a u pizzeriji “Da Vinci” u vlasništvu tvrtke Tempore kada je utvrđen nepravilni obračun PDV-a. Ispostavilo se da je riječ o tvrtki obitelji Šegon.

U Poreznu dolazili “nekompetentni šefovi policijskih prijatelja!”

“U takvim slučajevima lokali su se odmah pečatili i išlo se u cjelokupni nadzor poslovanja gdje su se naplaćivale drakonske kazne. Kada se otkrilo da se radi o sinu našeg pomoćnika ministra Branka Šegona mladom Toniju Šegonu, odmah su uslijedili pritisci i divljanje njegovog poslušnika Tihomira Kralja koji je pravi Ravnatelj Porezne uprave. Ravnateljica Čavlović sasvim je marginalizirana od strane ministra Linića, Šegona i Kralja. Prijeti se smjenama i plaši sve koji su sudjelovali u nadzoru”, tvrdi se u pismu koje je odaslano iz zagrebačkog centra Porezne uprave.

Pismo je ukazivalo na punjenje kadra u Poreznoj upravi, odnosno punjenje ljudima koji su dolazili po izravnom nalogu Linića, Kralja i Šegona.

“Ovdje dolaze nekompetentni šefovi policijskih prijatelja koji danas rade nepopravljivu štetu na proračun RH”, stajalo je u pismu. Danas su te informacije i službeno potvrđene na konferenciji za medije s obzirom da je ravnateljica pred novinarima potvrdila paralelnu liniju zapovijedanja u Poreznoj upravi. 

Ravnateljica je trebala pasti zbog fiskalnih kasa

Prvi pravi Linićev pokušaj da smijeni Čavlović Smiljanec uslijedio je krajem 2012. godine kada se Porezna uprava pripremala za svoj najveći projekt uvođenje fiskalnih kasa. Ministarstvo financija, odnosno Linić otežavalo je posao na svaki mogući način. Iako se o tome govorilo već godinu dana Ministarstvo financija objavilo je Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom tek 28. prosinca kada je isti objavljen u Narodnim novinama. Svega tri dana prije uvođenja fiskalnih blagajni. Linić je otputovao u Dubai, nadajući se kolapsu Porezne uprave i ostavci Čavlović Smiljanec.

No, to se ipak nije dogodilo.

Isto tako bitno je za naglasiti da je Čavlović Smiljanec ostavku podnijela premijeru Milanoviću, a ne Liniću.

Čavlović Smiljanec, naime, nije Linićev već Milanovićev kadar. A Milanović i Linić već odavno ne razgovaraju. I ono malo ljubavi što je još postojalo između premijera i ministra financija definitivno je puklo kada je Milanović donio odluku o smjeni Branka Šegona, te tu svoju odluku Liniću i ostatku nacije priopćio putem televizijskog intervjua.

Ostavka Milanoviću, a ne Liniću

Sada već bivša šefica Porezne uprave i Linićeva pomoćnica očigledno smatra da je postala kolateralna žrtva hladnog rata između svojih šefova. To objašnjava i zbog čega je, kao što je posebno naglasila, ostavku predala direktno Milanoviću, a ne svom nadređenom Liniću.

To objašnjava i zbog čega je Milanović tako žestoko branio Čavlović Smiljanec, kada je DORH-u poručio da će im za optužnicu protiv nje trebati jako čvrsti dokazi. I kada je tumačio da se između slučajeva Šegon i Čavlović Smiljanec ne mogu povlačiti nikakve paralele.

Milanović vjeruje da joj Linić podmeće?

Zanimljivo je da je Linić, usprkos svemu, ipak javno ustao u zaštitu svoje sada već bivše pomoćnice. No, Ministarstvo financija reagiralo je tek u nedjelju, dva dana nakon što je objavljeno da je istraga proširena i na nju, i to navodno samo zato jer je Milanović na tome inzistirao. Milanović je, naime, vrlo žestoko reagirao kada je informacija o kaznenoj prijavi protiv Čavlović Smiljanec izašla u javnost, i to zato što sumnja da joj je policiju i Uskok na leđa navalio upravo Linić.

Milanoviću, što se čeka?

 

(tekst preuzet sa index.hr)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvoje Zekanović podnio prijavu za ugrožavanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvoje Zekanović, Hrastov zastupnik u Saboru, podnio je prije desetak dana prijavu Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) i Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti kroz sprječavanje i kontroliranje informacija, osobito na društvenim mrežama.

Zekanović tako u svojoj prijavi piše da su od 29. studenog, dakle od presude Hrvatskoj šestorci u Hagu, na društvenim mrežama u Hrvatskoj zabilježeni dosada najveći cyber napadi koji predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem.

Nakon donošenja presude ‘Hrvatskoj šestorki’ u Haagu gotovo sve objave koje su korisnici društvenih mreža postavili na svoje profile, a ticale su se gore navedenih, bile su na udaru nepoznatog/ih cyber napadača.

Teško je točno procijeniti koliko je korisnika društvenih mreža bilo na udaru cyber napadača, ali s obzirom na važnost događanja u Haagu i na broj korisnika društvenih mreža pretpostavljam da se radi o stotinama tisuća – istaknuo je Zekanović.

Uloga interneta, piše, danas postaje sve važnija u kreiranju društvenih i sigurnosnih procesa, s obzirom na ovisnost društava i pojedinaca o internetu i informacijskoj tehnologiji. Ovakvi napadi u kibernetičkom prostoru, bez obzira na motive, sve više ugrožavaju pojedince, organizacije i državu.

Republika Hrvatska je očito ovaj put bila izložena obliku hibridnog djelovanja koje sadrži elemente nekonvencionalnog, asimetričnog i kibernetičkog djelovanja s ciljem iskorištavanja ranjivosti, slabljenja hrvatskog suvereniteta i neovisnosti, potkopavanja demokratskih vrijednosti i sloboda.

Bitno je naglasiti da je ovo cyber djelovanje bilo isključivo usmjereno na objave i osobe koje su izražavale stav identičan ili sličan stavu predsjednice Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske pa tako ovi napadi imaju još veću opasnost po sigurnost Hrvatske. Svako ovakvo buduće djelovanje može eskalirati do razmjera koji mogu ozbiljno ugroziti sigurnost Republike Hrvatske – smatra Hrastov saborski zastupnik.

Nadalje, izražava ozbiljnu sumnju da se radi o hibridnom napadu kojim se ugrožava nacionalna sigurnost s obzirom da je svim građanima Republike Hrvatske Ustavom zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli koja obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa te se zabranjuje cenzura, te da je nužno detektirati njegova izvorišta.

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 73/2017) takvo djelovanje navodi kao iznimnu opasnost, te predlažem hitno postupanje, jer intezitet i broj napada sugeriraju da se radi o dobro organiziranim skupinama, zaključio je Hrvoje Zekanović

Željka Markić: Vlada bi trebala od Facebooka tražiti da poštuje hrvatske zakone

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari