Pratite nas

Politika

Lipanjske zore – svečanost obilježavanja 25. Obljetnice oslobodilačke operacije ‘Čagalj’ Hrvatskog Vijeća Obrane

Objavljeno

na

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Dragi prijatelji, dragi suborci, evo nas ovdje u ovo lijepo lipanjsko jutro, ponovno, okupljenih nakon 25 godina. Pozdravljamo se, pitamo jedni druge za zdravlje, gledamo tko nedostaje, no i pored briga današnjih što nas pritišću osjećamo onaj duh kojim bijasmo prožeti, onaj duh koji nam davaše snagu za boj koji se ovdje od rane zore 11. lipnja 1992. vodio s velikosrpskim okupatorom.

Bio je to težak i krvav boj, postrojbi HVO. Dobili smo ga. Zemlju Hrvatsku smo oslobodili.

Taj dan Kažnjenička bojna uz potporu topništva TRD „Širokobrijeških slavuja“ sukladno djelujući s ostalim postrojbama HVO na lijevom boku s četvrtom bojnom Tihomir Mišić i petom Ilićkom bojnom, a na desnom boku s Poskok bojnom, šestom bojnom Kruševo, drugom bojnom Široki Brijeg i devetom bojnom Rodoč-Jasenica i snagama u potpori 3. bojnom Široki Brijeg uz istovremeno djelovanje dragovolaca 4.gardijske brigade HV na pravcu Kruševo-Baćevići-Buna,  ovladala je Orlovcem, presjekla cestu Kruševo-Miljkovići-Varda-Mostar, zauzela kasarnu JNA heliodrom, vojnu industriju SOKO i ovladala avijatičarskim mostom te Aluminijskim kombinatom.

Nikada se boj bez žrtve nije dobio, nikada se sloboda nije rodila a da u nju nisu utkani životi vitezova!

Na spomenik pred kojim stojimo, na kojemu su uklesana imena dvojice naših prijatelja iz Kažnjeničke bojne, dvojice naših vitezova Stanislava Baje Kraljevića i Mije Babića,  položili smo vijenac i upalili svijeću za pokoj njihovih duša i duša svih Vitezova koji nam donesoše svijetlost slobode u lipanjskim zorama 1992.

Prijatelji, sjećamo li se Baje prije 25. godina, sjećamo li se Mije na današnji dan prije 25 godina, sjećamo li se Tihomira Mišića, Marija Hrkaća Ćikote, Božana Šimovića, Tvrtka Miloša, sjećamo li se sebe, o čemu  smo onih lipanjskih zora  i noći razmišljali prije 25 godina?

Jesmo li molili Boga i sv.Antu da nam osnaži duh, da ne pokleknemo, da nas ne obuzme ljudska slabost kukavičluka?

Jesmo li se pitali „Kako  sam baš ja odabran, kako je baš ova pogibelj stavljena pred mene?“

Pitali smo se, i te kako smo se pitali, no znali smo, nema nam slobode, nema nam opstanka, ako ne budemo odlučni i spremni žrtvu podnijeti, život dati!

Moramo se stoga prisjetiti tih presudnih bitaka za našu opstojnost.

Listopada 1991. srpski je agresor u svom velikosrpskom planu polako, ali tiho iz ove svoje kasarne JNA uzimao kotu po kotu u dolini Neretve.  JNA je velikim snagama osiguravala mostobran u području Mostarskog Polja, kako bi u povoljnom trenutku, uvođenjem značajnijih snaga svoja napadna djelovanja mogla ostvariti prema Brotnju, Širokom Brijegu, odnosno smjerovima koji se pružaju prema Tomislavgradu i Imotskome, i time se spojiti s Kninskim i Krajiškim korpusom.

Snage HVO do oslobodilačke operacije drže obrambenu crtu od Čapljine do Vrdi i Salakovca, u dužini do nekih 70 km, s velikim crtama bojišnice u Jablanici, Konjicu i južnim prilazima Sarajevu. U općinske stožere HVO ogranizirani su Mostar, Široki Brijeg, Čitluk, Čapljina, Ljubuški, Grude, Stolac, Neum, Ravno  a zasebne postrojbe bile su, Kažnjenička bojna, bojna Ludvig Pavlović,  i grupacija HOS-a.

Snage HV na južnom dijelu Hrvatske moraju izvoditi oslobađanje Dubrovnika i zaleđa na uskom prostoru, čime im osjetljivim postaje lijevi bok, odnosno mogućnost da ih neprijatelj nastavi napadati iz BiH, a u tu je svrhu srbokomunistički neprijatelj i organizirao crte bojišnice na rijeci Neretvi, porušio mostove, misleći da snage HVO nisu uvježbane i nemaju ratnu tehniku kako bi ih na tim pozicijama ugrozile.

U ovakvom stanju bojišnice, snage HVO organiziraju oslobodilačku operaciju širih razmjera u dolini rijeke Neretve kako bi neprijatelja odbacili od Neretve, oslobodile Dubravsku visoravan i grad Stolac, i time u potpunosti zaštitili lijevi ranjivi bok snaga HV-a u Hrvatskoj. S time se u daljnjem tijeku borbenih djelovanja otvora mogućnost potpunog oslobođanja Bišća Polja i grada Mostara.

U tu je svrhu isplanirana i uspješno izvedena operacija „Čagalj“ u pet faza:

  1. snage HVO razbijaju neprijatelja na lijevoj obali r. Neretve u području Čapljine, ovladavaju naseljenim Tasovčićima, Prebilovcima i Klepcima;
  2. napadno-oslobađajuća djelovanja usmjeriti k Stocu da bi ga se oslobodilo, i u isti mah rasteretilo lijevi bok snagama HV u Hrvatskoj;
  3. ovladati područjem Mostarskog Polja, osloboditi i zauzeti objekte aerodroma i helidroma;
  4. ovladati prostorom sjeverno od Mostara, čime se četničke snage u samom gradu dovode u poluokruženje, i stvoriti uvjete za oslobođenje grada Mostara;
  5. osloboditi istočne dijelove grada Mostara i Podveležje.

Ovako planirana operacija započinje u noći 6/7. lipnja 1992. iz smjera Čeljeva prema rijeci Bregavi i prelaskom postrojbi HVO preko rijeke Neretve u području Čapljine, ovladano je Ševaš Njivama, Klepcima, Tasovčićima i Prebilovcima, a 10. lipnja oslobođeni su Domanovići, i istovremeno započinje napad na Slipčiće i Orlovac na desnoj obali. Već sutra, tj. na današnji dan 11. lipnja oslobođena je cijela desna obala rijeke Neretve u području Mostarskog Polja, a 12. lipnja je oslobođen grad Stolac.

Veličanstvenim pohodima HVO-a sa sjevera, juga i bokova 17. i 18. lipnja oslobođen stolni hrvatski grad Mostar, 25. lipnja Kažnjenička bojna, uz potporu druge bojne Rudnik i treće Cimske bojne, ovladala je repetitorom na vrhu planine Velež, a borbena djelovanja tjeranja neprijatelja nastavljena su do 26. lipnja. Dostignuta crta tih lipanjskih dana 1992. s nekim manjim odstupanjima održana je u tijeku cijelog Domovinskog rata, i ove pobjede HVO u zorama lipnja 1992. temelj su Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, što operaciji „Čagalj“ daje sva obilježja jedne izuzetne povijesne bitke HVO za slobodu ovih hrvatskih prostora.

Uspješnost provedbe operacije „Čagalj“, kad su sve prednosti na strani neprijatelja u omjeru 1:8 zahtjevali su izuzetnu hrabrost bojovnika, njihovo domoljublje, te taktiku i radnje od kojih bih posebno istakao:

– napadna djelovanja izvode se grupama 25-30 bojovnika, naoružanih pretežno lakim pješačkim i prenosivim protuoklopnim oružjem, ojačane s 2-3 vojnika inženjerca;

– napad se provodi u više smjerova, najčešće bez topničke pripreme, čime se postiže potpuno iznenađenje i dezorganizacija neprijateljske obrane;

– prijelaz r. Neretve vrši se čamcima, kajacima, gumenjacima i priručnim sredstvima;

– kod proboja prednje crte obrane odmah se uvode svježe snage i nastavlja se s gonjenjem neprijatelja u dubinu, čime se povećava rasulo i nemogućnost pravilne uporabe eventualnih neprijateljskih pričuva.

Sudionici ovih napadnih djelovanja za oslobađanje hrvatskih prostora u dolini rijeke Neretve su vojnici bez značajnog ratnog iskustva, zapovijedna je struktura bez iskustva u vođenju i zapovijedanju napadnim djelovanjima. No, još jednom se iskazala ona stara i Hrvatima dobro poznata mudrost, da bitku ne dobija oružje, već srce i ljubav prema narodu i domu svom.

Danas nakon 25 godina, još jednom potvrđujemo, Hrvatski branitelji dobili su ovu slavnu bitku, ovaj dio Hercegovine smo oslobodili od srpskog agresora. No  25 godina neki uporno pokušavaju krivotvoriti povijest i zasluge pripisati sebi. Rade oni to koristeći se obmanama i lažima, podižući montirane optužnice. Njihove namjere postale su očite. Oni nas odavde, s naše zemlje, žele protjerati!

Mnogi su ljudi iz tih vremena vrijedni našeg spomena, no danas posebno pozdravljamo i zahvaljujemo na svemu učinjenom za slobodu svog naroda: pok. Mati Bobanu, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Valentinu Ćoriću, Jadranku Prliću, Berislavu Pušiću, Mladenu Naletiliću, Zlatanu Miji Jeliću, Nedjeljku Obradoviću, Miljenku Lasiću, Marku Radiću, Željku Šiljegu.

Hrvatskom stolnom Mostaru Herceg-Bosne, svim Vitezovima HVO grada i Herceg-Bosne neka je slava u vječnosti, laka im sveta zemlja Hrvatska, a tebi vječni grade i svima nama čestita i blagoslovljena svetkovina Slobode LIPANJSKIH ZORA!

Svim sudionicima Lipanjskih zora diljem cijele Herceg-Bosne, svim časnicima, dočasnicima, vojnicima, svima ranjenima, svima koji ste danas tu ili niste iskreno i vječno hvala!

Svi naši poginuli Lipanjski zora i Domovinskog rata „ S NAMA SU“, a mi smo trajno s vašim obiteljima,  zahvalni na vašoj Žrtvi!

Živjeli!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

U Banskim dvorima sastanak vladajuće većine, teme porezna reforma i proračun

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Banskim dvorima počeo je sastanak vladajuće većine na kojem će, potvrđeno je iz Vlade novinarima, ministar financija Zdravko Marić predstaviti detalje porezne reforme te rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za iduću godinu.

Potvrdio je to i predsjednik HDZ-ovog saborskog kluba Branko Bačić ulazeći u Vladu.

“Pred nama je rebalans proračuna, proračun, zakon o državnim blagdanima, koji smo već najavili, porezna reforma, koju ćemo danas još obraditi”, rekao je Bačić.

Novinari su ga upitali i što je s primjedbama Milana Bandića, koji smatra da će država gradovima uzeti velik novac.

“Vidjet ćemo u kojem će pravcu on to predložiti, ali raspraviti ćemo to”, kazao je Bačić dodavši kako još nije kasno za primjedbe jer zakon nije izglasan.

Saborski zastupnik i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić je u vezi sa štrajkom školskih sindikata poručio kako se o tome treba raspravljati za stolom.

“Trebamo sve probleme rješavati za stolom i razgovarati, i u sklopu s mogućnostima državnog proračuna dijeliti novce koje su nam na raspolaganju”, kazao je Brkić, dodavši kako o tome već raspravljaju resorni ministri.

Na pitanje o medijskim navodima kako su on i premijer Plenković “zakopali ratne sjekire”, rekao je: “Ja sam inače Hrvat porijeklom iz Hercegovine, kod nas nije bilo Indijanaca i nismo se igrali sjekirama”.

Pupovac o Penavinom bacanju statuta: Čin izrazite agresivnosti

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac nije htio komentirati navode čelnika Hrvatskoga generalskog zbora Pavla Miljavca, koji je poručio kako “još treba proći generacija da bi se u Vukovaru uvele dvojezične ploče”.

“Mislite da se to treba komentirati? Da prođe još jedna generacija da bi se počeo primjenjivati Ustav i zakon ove zemlje?”, odgovorio je Pupovac.

Komentirao je i čin vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, koji je na sjednici Gradske Skupštine bacio na pod Statut Grada Vukovara napisan na ćirilici, koji mu je uručio vijećnik SDSS-a.

“Čin izrazite agresivnosti, koja u društvo unosi agresivnost”, smatra Pupovac.

Manjinski predstavnik talijanske manjine Furio Radin kazao je kako ne zna dnevni red sastanka

“Iskreno, nemam pojma o čemu će se govoriti, tko će doći, tko neće, tko je u svađi s kime, sve ću saznati”

Kazimir Varda iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika također je rekao da ne zna teme sastanka. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ante Sanader: Velika koalicija ne dolazi u obzir

Objavljeno

na

Objavio

Ostalo je manje od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora, a prema raspoloženju birača, dvije vodeće stranke vlast bi u ovom trenutku mogle sastaviti samo zajedno, u takozvanoj velikoj koaliciji.

Oni koji još prelaze izborni prag sveukupno osvajaju manje od 12%. To su Neovisna lista Mislava Kolakušića koja je trenutačno na 6 i Most ispod 6%. U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora u kojem su i dalje troje prvoplasiranih: Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro. To su pokazatelji HRjetinga, najvećeg istraživanja raspoloženja biračkog tijela, koje se ekskluzivno provodi za HRT i koje su analizirali u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

– Velika koalicija ne dolazi u obzir, rekao je Ante Sanader. Mi smo, dodaje, zadovoljni s ovim rejtingom, jer ako pogledate kakav je rejting bio prošle Vlade SDP-a nakon treće godine mandata, onda možete vidjeti da su oni bili na nekih 18 posto. HDZ je sada skoro na 28 posto. 10 postotnih poena više ima HDZ-ova Vlada u trećoj godini mandata i to nam daje pravo da smo optimisti da ćemo dobiti izbore. A ovo je rejting za cijelu Hrvatsku – jedna izborna jedinica. Uglavnom ovo je rejting koji HDZ-u daje optimizam da su sutra izbori, istaknuo je politički tajnik HDZ-a Sanader.

– Interpretacija koju ste ovdje rekli je u mnogome kriva. Nezavisna lista Mislava Kolakušića može ići u samo jednoj izbornoj jedinici, u drugim izbornim jedinicama moraju biti neki drugi, to je onda 0,6 desetina od ovih šest. Tu nedostaje IDS, HSS, oni bi ako idu samostalno na izbore, prešli prag sigurno u jednoj izbornoj jedinici, a ako bi bili s nekim u koaliciji imali bi 5 do 6 zastupnika. Recimo kad bi bili s nama, onda bi mi bili čak i ispred HDZ-a. I zatim, ovih 5, 6 posto koliko ima Most, kada bi se to pretočilo u izborne jedinice bilo bi to 5 do 6 zastupnika, a Klub nacionalnih manjina ima 8. HDZ sam 60, mi sami 56, to je otprilike ono što su imali i prošli izbori, 61, 54 je bilo pa nema velike koalicije, tako da je neće biti nakon ovih izbora, u to sam potpuno siguran, rekao je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.

– Ovi rezultati govore o trendu u jednom trenutku, a to je sadašnji trenutak. Drugi razlog zašto ovi rezultati u ovome trenutku ne mogu ništa više biti od toga, jest i to da će to biti nekoliko tjedana pred parlamentarne izbore. Mi ćemo do tad imati jasniju sliku a dotad se još puno toga može dogoditi. Tim više što se mogu dogoditi i krupne promjene, ako se dogode, jer nitko ne može znati što će biti. Vjerojatnost je veća da će ostati situacija ovakva kakva je sada, a ne da će doći do nekakvih velikih lomova jer imali smo oduševljenje trećim opcijama, te opcije nisu artikulirale širi politički prostor i one su na neki način sada napuštene, rekao je politolog Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku.

– Ova anketa pokazuje traženje. Svaki ciklus nam je novo traženje. Ona ovakva neće ni postojati, bez obzira na rejtinge HDZ-a i SDP-a koji mogu biti pogođeni. Mi uopće ne znamo u kojem će paketu ići ono što će do predsjedničkih izbora donijeti Miroslav Škoro. Ako to bude zajednički paket, tada nemate Mosta, tada postoji neka druga koalicijska varijanta koja može biti drugačije raspoređena, ali tu se slažem s gospodinom Baukom. Mislav Kolakušić koji se ovdje vodi kao osoba i vidi se da mu se izjednačava rejting koji ima za predsjedničke izbore u odnosu na rejting koji vodimo kao da se radi o parlamentarnim izborima. Ovo neće biti na izborima, ovo je samo mali test, izrjavio je politički analitičar Ivica Relković.

– Što se tiče malih stranaka, ako ljudi vide u nekome nešto dobro, dobro je da mu daju povjerenje. Netko uvijek može biti iznenađenje, rekao je Sanader dok Bauk kaže, na nama je dogovornost kao najvećoj oporbenoj stranci da ne dozvolimo da ni jedan glas glasača koji žele promjene u ovoj zemlji tako da se klatno zaokrene prema centru i lijevo da ne ostane izgubljen, a koliko ćemo u tome uspjeti, ne ovisi samo o nama. To su, navodi dvostrani razgovori.

– Most je ušao u nešto što se zove kružni tok, smatra Relković. Troše gorivo ali ne padaju puno. Pristanak da idu s Miroslavom Škorom dao im je mali vjetar. Oni su se stabilizirali, no oni su možda Škoru ograničili, to se uvijek mora promatrati da li je tih dva, tri koje dobiješ stepenica za sljedećih dva, tri ili je to upravo limit.

U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora. Među prvoplasiranima su Kolinda Grabar-Kitarović 29,8%, Zoran Milanović 25,8%, Miroslav Škoro 19,1% i Mislav Kolakušić 7,1%.

– Mislim da nisu neizvjesni izbori. Vidimo jasne trendove kod predsjednice da ona drži dobar rejting, ima i porast u zadnjoj anketi, to je mjera optimizma da
će ti rezultati biti dobri. A i ovo što smo vidjeli jučer, i prvi i drugi krug je na njenoj strani i ništa nije napravila problematično što bi kompromitiralo njen mandat, istaknuo je Sanader.

– Statistički gledano još nisu neizvjesni ali će biti. Iz ovoga su vidljivi trendovi da se ne mijenja raspored koji ulaze u drugi krug, ali tu se pokazuje značajan pad rejtinga u drugom krugu. Ta je razlika sada dvostruko manje nego prošli mjesec i ako se ti trendovi nastave doći će do preokreta po pitanju drugog kruga, istaknuo je Bauk.

Gdje je iz javnosti nestao Mislav Kolakušić?

– Već nakon predsjedničkih izbora kada on ne bude ni treći, a kamo li drugi, onda će se pitati koja su bila obećanja. Mene više zanima radi li on ikakvu ekipu koja bi trebala izaći na parlamentarne izbore. Meni nije problem hoće li Kolakušić ići na predsjedničke izbore, mene više zanima stvara li tim kojeg mi ne vidimo i ne čujemo. To bi nas iznenadilo, ali ako sve ostane na ja, onda nas neće iznenaditi, rekao je Relković.

Ostali kandidati

– Ako su realistični, a mislim da jesu, onda su svi svjesni toga da su daleko od ikakve mogućnosti da budu realni kandidati s izgledima za predsjednika. Neki će to upotrijebiti za trenutak slave, a neki jednostavno imaju neke političke agende, smatra Maldini. Zaključuje kako će za birače biti ključno ono što će se događati dva do tri tjedna pred same izbore.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari