Pratite nas

Kultura

Lipo ditinstvo moje

Objavljeno

na

Godine su prošle mnoge
Od ditinstva lipog moga,
Na dugme se danas živi
Došla neka čuda mnoga.

Živio sam ja u bajci
Život mi je sritan bio,
Nikad neću zaboravit
Kako mi je lipo bilo.

U ditinstvu mome tamo
Drugi svit je postojao,
Volili se ljudi tad su
I poštovali tako davno.

Gledam ljude kako idu
Pognute su glave doli,
Tipkajući neka dugmad
Kao da ih za sve boli.

Ne gledaju kuda idu
Al se uvik nekud žure,
Zapliću se sami sobom
Pa se onda čudom, čude.

Došlo neko ludo vrime
Ko roboti smo postali,
Niko niskim ne govori
Baš smo ljudi nisko pali.

Sjeda sad je moja glava
Al se dobro sićam svega,
Svog ditinstva te lipote
Zaboravit neću njega.

Zadovoljan bio sa malim
I sa kockom ja šećera,
Sada ljudi sveg imaju
Dok Ljubavi te im treba.

I dokle će ovaj život
Da potraje baš ko ludi,
Vratimo se u ditinstvo
I budimo opet ljudi.

Živio sam ja u bajci
Život mi je sritan bio,
Nikad neću zaboravit
Kako mi je lipo bilo!

Stihovi: Bojan Kožica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Vukovar za sva vremena’ – Pogledajte sjajan promotivni spot Grada Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Predstavili smo promotivni spot Grada Vukovara pod nazivom „Vukovar za sva vremena“ koji je izrađen u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom. Zadovoljstvo je još veće jer je na samom projektu radio Vukovarac Dario Matić, a spot obuhvaća sva godišnja doba, projekte i manifestacije koje se u Vukovaru odvijaju tijekom jedne godine. Namjera je bila približiti Vukovar, njegove posebnosti i ljepote budućim posjetiteljima, a sve na tragu povećanja turističke atraktivnosti i ostvarenja strategije razvoja turizma Grada Vukovara.

Iz prekrasnih kadrova promotivnog spota vidljivo je kako je Vukovar lijep grad pun događanja s velikim turističkim potencijalima koji se iz godine u godinu razvijaju sve više, a snimanju su se odazvali mnogi, poput našeg proslavljenog veslačkog reprezentativca Damira Martina, Mažoretkinje grada Vukovara, Konjogojska udruga Potkova te Aeroklub Borovo, a također su se uključile i sve ustanove i muzeji.

Spot je izrađen u duljoj i kraćoj verziji, a isti će putem kanala Hrvatske turističke zajednici biti distribuiran u svrhu promocije kontinentalnog dijela Hrvatske.

Važno je istaknuti kako je u 2018. godini turizam u Vukovaru zabilježio zapažene rezultate. U 2018. godini ostvareno je 73.506 noćenja, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 4,09%, a poglavito se radi o povećanju broja stranih turista. Kada govorimo o broju dolazaka riječnih kruzera, 2018. godine je ostvaren rekordni broj od 231 dolazak koji je u Vukovar doveo 31.972 putnika.

Iznimno nas veseli poduzetnička inicijativa pa tako brojimo 5 smještajnih kapaciteta više u odnosu na 2017. godinu te tako Vukovar raspolaže s 968 smještajnih jedinica. Naši poduzetnici prepoznali su potencijal Vukovara kao turističke destinacije te se nadamo kako će se i u budućnosti nastaviti razvijati u ovom smjeru, napisao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Neka sjaji sunce svima di još našeg roda ima

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir kuraja
foto Novkovic

PREDSTAVLJAMO: Vladimir Kuraja, folklorist, koreograf, umjetnik

Prvi ozbiljniji doticaj sa folklorom imao je  u rujnu 1971.godine,kada kao srednjoškolac pristupa podmladku Lada, odnosno amaterskoj grupi „Studio“, do koje je naš jedini profesionalni ansambl držao i podupirao njen rad.

Napunjen energijom, entuzijazmom dovoljnim znanjem uz nekolicinu kolega iz iste grupe, u proljeće 1973.pristupa ansamblu Lado. Prvi javni nastup imam u lipnju iste godine u programu Z MOJIH BREGOV, na velikoj sceni HNK-a u Zagrebu. Do studenog mjeseca 1994.godine, kada prestaje biti član ansambla Lado, imao je preko tisuću i pol koncerata za naš ugledni ansambl. Znanje, iskustvo i folklorni mentalitet sticao je od bardova scenske primjene folklora: prof. Zvonimira Ljevakovića i dr. Ivana Ivančana. Ali ne samo njih,sretna okolnost je što su mu kolege bili plesači-pjevači iz prve generacije Lada: Nevenka Šokčić, Ivan Šulina, Stjepan Poček…od kojh je učio i, stjecao vještinu plesa, pjesme, ladovski stil.

U zdravoj folklornoj atmosferi i izuzetno turbulentnom i produktivnom radu,stjecao je znanje, iskustvo i stav. Sadržajne probe, novi i različiti tematski programi,praizvedbe i premijere pod vodstvom dr. Ivana Ivančana u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća formirale su Vladimira Kuraju kao profesionalnog plesača – pjevača solistu, ali i njegovu  strast i ljubav za folklornom scenom.

– Od 1982. godine do 1986. godine vodio sam pomladak ansambla Lado i tada sam počeo primjenjivati znanja i vještine  kao stručni voditelj u folklornim skupinama  sa područja grada Zagreba. Prve koreografske uratke radim u KUD-u „Januševec“ iz Savskog Marofa,općina  Brdovac, ali ne samo to,ozbiljnije istražujem taj folklorni lokalitet koji pripada zaprešičkom prigorju i polju. U devedesetim godinama prošloga stoljeća radim u inozemstvu. Četiri godine zaredom boravim dulje vrijeme u Canadi, gdje u gradovima Winipeg, Calgary, Edmonton, Vancouver…i hrvatskim folklornim skupinama radim koreografije,kratke programe i cjelovečernje programe.2004.godine scenarist sam Festivala Zapadne Obale na kojem sudjeluju najbolje hrvatske folklorne skupine. Najkvalitetniji i najplodonosniji je boravak i rad u Australiji. Tijekom skoro godinu dana rada osniva dvije folklorne skupine: „Hrvatska Zora“ i „Zvonimir“ u Melbourne, kaže Vladimir  Kuraja, koji je autor sedam cjelovečernjih programa za boravka u Melbourne te interpret  sv. mise u obradi našeg poznatog glazbenog obrađivača Bože Potočnika, sa kojim je plodno radio u Australiji.

U razdoblju od 1999 godine do 2009 godine Kurajino je polodonosno razdoblje rada i

bavljenje hrvatskom folklornom baštinom i njenom scenskom primjenom. Uz spomenuti KUD „Januševec“ vrijedno je spomen  uti KUU „Prigorec“ iz Sesvetskog  Kraljevca, te KUD „Kraluš“ iz Gornjeg Stupnika. Zajedno sa Zoranom Jakunićem, kojeg smatra jednim od najkvalitetnijih glazbeno-folklornih obrađivača mlađe generacije,radi koreografije za  dječji uzrast i odrasle u gore navedenim folklornim skupinama.

Osobno drži važnim u njegovom stručnom obrazovanju, stručnom profiliranju, a pogotovo novim pogledima u poimanju koreografskih rješenja, suradnju sa Andrijom Ivančanom. Ovdje je nekoliko aspekata u pitanju a sve se tiču scenske primjene folklorne umjetnosti i koreografije kao važne kategorije. Na poziv Andrije Ivančana prof. priprema seminarski rad iz brdovečkog prigorja( zaprešičko prigorje), koji pripada Alpskoj plesnoj zoni.

2001.godine u Bizovačkim Toplicama u sklopu ljetne škole folklora Hrvatske matice iseljenika polaže seminarski rad pred komisijom u sastavu: dr. Ivan Ivančan, Branko Kostelac prof. i Andrija Ivančan prof.

Iste godine postaje asistent prof. Branka Kostelca, a redoviti je predavač najuglednije hrvatske škole folklora od 2004.godine,nakon prerane smrti g.Branka Kostelca.

Od 2004.godine počinje suradnju sa ZFA dr. Ivana Ivančana i preuzima podmladak i rekreativnu sekciju ovoga uglednog folklornog ansambla.

Njegov dolazak u, kazao bi,  naš ponajbolji folklorni ansambl ima svoj cilj i smisao;prije svega kao njegovu potvrdu i etabliranje kao voditelja i koreografa.Tijekom rada u ovom renomiranom ansamblu postavlja koreografije : „ Nema lipših u godini dana od Božića i sv.Stipana „ ( plesovi,pjesme i običaji Rame,BiH ); „ Lipa naša lipa stara „ ( plesovi i pjesme brdovečkog prigorja ); „ Zaigrali jedno kolo,jedno kolo naokolo „ ( plesovi i pjesme Gornjeg Stupnika sa okolicom, zagrebačko polje  ) i Linđo, poskočicu iz južne Hercegovine. Sa tim koreografijama Vladimir Kuraja u izvedbi ZFA dr.Ivana Ivančana osvajaja dva druga i dva treća mjesta na Festivalima folklorne koreografije HDFKiV. Posebno naglašava suradnju sa maestrom Marijanom Makarom,koji je kao obrađivač njegovih koreografija u ZFAdr. I.  Ivančana, dao tim djelima novu kvalitetu.

U FA Zagreb – Markovac postavlja dvije koreografije „ Oj Korano“ ( plesovi i pjesme karlovačkog pokuplja), a glazbenu obradu potpisuje Zoran Jakunić i Linđo, poskočicu iz južne Hercegovine.

Od 2010.godine pa sve do danas Vladimir Kuraja svoje znanje,vrijeme i energiju daje Folklornoj skupini Kolo koju je osnovao i registrirao. Ova zagrebačka folklorna skupina je tijekom proteklog razdoblja prepoznata ne samo  u gradu Zagrebu, nego i šire. Na prestižnim smotrama fag. Zagreba u organizaciji ZAFAZ – a prolazi na završne koncerte najboljih,2012.godine sa poskočicom iz južne Hercegovine Linđo i 2013. godine sa koreografijom „ Poigraj mi naše kolo „ ( plesovi i pjesme Guče Gore,BiH ).

Tijekom 40-godišnjeg bavljenja koreografijom,odnosno umjetnički oblikovanom scenskom  primjenom folklora, prema visokim standardima poznate zagrebačke škole Kuraja je postavio u Hrvatskoj i inozemstvu 37 koreografija. Za agenciju ZAMP prijavi je 25 svojih najkvalitetnijih koreografija. Vladimir Kuraja je autor 17 cjelovečernjih folklornih koncerata, a kao član ansambla Lado sudjeluje u kazališnim i filmskim produkcijama. Organizator je gostovanja ansambla Lado u Bosnu i Hercegovinu,a sa ZFA dr. Ivana Ivančana ima također dvije turneje po BiH. Scenarist je i redatelj projekata vezanih uz Ramu ( BiH ) i njenu folkornu, povijesnu i duhovnu kulturu. Ramska večer „ Vran planino ispod tebe Rama,tu me moja odgojila mama „ , KD V.Lisinskog u organizaciji Ramske zajednice Zagreb,2007. godine

Ramska večer „ Oj na Šćitu nema te na svitu,koše šarke što vas nose Ramke „ , Sportska dvorana u Bjelovaru u organizaciji Ramske zajednice Bjelovar, 2016.godine.

Vladimir Kuraja tijekom 25 godina sustavno istražuje ramski folklor u svim njegovim oblicima, tako izdaje 22 motiva ramske narodne nošnje na motivima razglednica,plakata. Vladimir Kuraja organizira 1991. godine mini gostovanje Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado u Bosnu i Hercegovinu. Te godine je bio veliki jubilej i obljetnica : Sedam stoljeća zagrljaja fratara i hrvatskog naroda u Bosni. Lado je na tom gostovanju imao folklorni koncert i pjevao sv.misu u Rami, a u Sarajevu u sklopu glavne proslave u dvorani Skenderija pjevao sv. misu, u organizaciji Franjevačke provincije Bosna Srebrna.

Tri cd – a ramske pjesme i svirke u izvedbi ponajboljih izvornih pjevača i svirača izlazi tijekom 2017.godine….

Vrhunac Vladimira Kuraje je suradnja sa Ansamblom narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Tijekom 2018.godine postavlja koreografiju Linđo, poskočicu iz južne Hercegovine.

U 2019.godini nastavlja suradnju sa našim renomiranim folklornim ansamblom i postavlja koreografiju „ Nema lipših u godini dana od Božića i Sv.Stipana „ ( plesovi,pjesme i običaji Hrvata Rame,BiH ).

Vladimir Kuraja je voditelj projekta „ Neka sjaji sunce svima di još našeg roda ima „.Program je satkan od folklornih običaja Hrvata izvan matice domovine.

Sa tim programom,povodom 70.obljetnice ansambl Lado gostuje u Bosni i Hercegovini tijekom lipnja 2109.godine.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari