Pratite nas

BiH

LJETNI HIT – TITO KAO ZAVODNIK I ŠARMER, A ZABORAVLJEN KAO ‘CRVENI’ DIKTATOR

Objavljeno

na

[dropcap]Lj[/dropcap]eto je za medije oduvijek nezgodno vrijeme. Ljudi su na odmorima, politička sezona je zamrla, redovni sportski “proizvedeni događaji” uglavnom još nisu započeli, tako da je osnovni problem kako popuniti prostor, bilo da se radi o pola sata dnevnika, pedeset stranica novina ili stotinjak vijesti na portalu.

Tu “sezonu kiselih krastavaca” (izraz navodno dolazi od toga što su u nedostatku vijesti u Americi jednog ljeta izvještavali o nekakvom natjecanju tko će uzgojiti veći krastavac) mediji nastoje pokrpati napuhujući i rastežući rijetke političke događaje, izmišljajući nepostojeće, proširujući show-biz rubrike i milijarditi put dajući iste banalne savjete “kako preživjeti ljeto”.

Ove godine sezonu donekle spašavaju Egipat i Sirija, nekoliko estradnih razvoda i Linićeve inspekcije. Velikih požara nije bilo, no stoga smo dobili dramatičnu najavu oluje u Zagrebu, ukazao se i Pavle Kalinić, ali opći potop se na koncu nije dogodio. Uobičajen broj turista izgubio se na Biokovu, dogodio se prosječan broj nesreća s pedalinama, padobranima i bananama, od sportskih događaja, uz nogometna pretkola, imali smo samo atletsko prvenstvo u Moskvi.

Uglavnom, stanje nije bilo dobro, tako da se s dna tegle sezone kiselih krastavaca morao opet izvući drug Tito. Možemo samo pretpostaviti koliko je mlađe do trideset godina uopće briga za bilo kakvu “novost” o diktatoru iz, za njih, pretpotopnog vremena, jednako kao i što im je važna Sofia Loren, Richard Burton, Sandro Pertini, Ceausescu, Idi Amin i ostali Titovi frendovi. Ima nečeg otužnog u spoznaji kako nemamo boljeg kiselog krastavca od Josipa Broza.

Zadnji biser je tobožnji dokument CIA-e, koja je fonetskom analizom Titova govora iz 1977. zaključila kako taj čovjek nije izvorni govornik hrvatskog nego ga izgovara kao Rus ili Poljak. To bi kao trebala biti velika vijest.

No količina ljudi koji se pojavljuju i govore u javnosti, a koji fufljaju, mumljaju, trtljaju i smarlaču, tolika je da bi se moglo zaključiti kako je velik dio naše političke, crkvene i kulturne vrhuške ruskog, kineskog ili ugro-finskog porijekla. Sve da i jest tako, i da onaj koji je preko Romanije išao, jame punio, imovinu otimao, Goli otok otvarao, na Galebu se vozio, pokret nesvrstanih osnivao, u Bugojnu medvjeda ubijao i pod starost od Jovanke strepio nije Josip Broz, sin Franje i Marije iz Kumrovca, već nekakav kominternin agent koji je preuzeo identitet sirotog zagorskog muža, što bi to promijenilo na samoj stvari? Jesmo li na dobitku ili gubitku što taj lik etnički, zavičajno i jezično izvorno nije naš? Je li moguće podnijeti pomisao da su neki uglednici današnje Hrvatske svojevremeno trčali s komadom drveta u parareligijskoj ophodnji i predavali ga jedan drugom u ime nekakvog Rusa? Da se raja zaklinjala u Poljaka? Tetovirala mu ime, vezla goblene s njegovim likom, nazivali za života gradove po njemu, pješice mu hodočastili na grob, a on nije izvorno bio naš?

Odavno kruži i teza kako pravi Broz, Zagorec, nije imao mali prst na lijevoj ruci, jer ga je izgubio za kosidbe, što su tobože posvjedočili njegovi prijatelji iz djetinjstva. Je li moguće da mu je u Moskvi narastao novi prst? David Icke, teoretičar zavjere koji govori o ljudima-gmazovima koji vladaju svijetom, fenomen bi jednostavno objasnio time što se ista stvar događa kod guštera – kad ostane bez repa, izraste mu novi.

S druge strane, oni koji su uvjereni kako smo mi, metafizički, najbolji narod na svijetu, vole vjerovati u priče kako Tito nije etnički Hrvat, jer im činjenica da visoko deseto mjesto na rang-listi masovnih ubojica svih vremena zauzima netko potekao iz našeg naroda, ozbiljno remeti koncepciju.

Historiografski i politički se u svakom slučaju ništa bitno ne mijenja, jer nas ionako ne zanima Zagorec Josip Broz prije Prvog svjetskog rata, kada se navodna zamjena identiteta dogodila, već nas se tiče lik i djelo čovjeka koji se otkucavajući drugove za vrijeme Staljinovih čistki uspentrao na čelo Komunističke partije Jugoslavije, kasnije podigao komunistički gerilski ustanak nakon što mu je antifašistički poriv proradio tek kad su nacistički okupatori propale Jugoslavije napali dotadašnjeg saveznika u komadanju Poljske Sovjetski Savez.

Zanima nas lik koji je 1945. uveo jednopartijski režim temeljen na masovnim ubojstvima političkih neistomišljenika i etničkom čišćenju cijelih naroda, represivnom aparatu predvođenom službom koja je i nakon njegove smrti, sve do konca osamdesetih ubijala političke protivnike i izvan zemlje, pod čijom se slikom u školama ispirao mozak generacijama, uz bizarne masovne političke rituale kakve danas viđamo još samo u Sjevernoj Koreji. Pri tome se, unatoč deklariranom egalitarizmu, igralo i na fascinaciju radnog naroda raskošnim životom maharadže na Brijunima, koji je za potrebe režimskog propagandističkog treša masno plaćao tadašnje zapadne glumačke zvijezde, otprilike kao što danas srednjoazijski diktatori i narkobossovi ne žale platiti Beyonce par milijuna da im nastupi na rođendanu, kako bi impresionirali podanike.

I dandanas Broz ima dovoljno sljedbenika koji smatraju da mu je zadužbina vječna, unatoč tome što su tri stvari za koje se borio – komunizam, Jugoslavija i nesvrstani – neslavno propale. Zanimljivo je kako ima i jednako postojane fanove mrzitelje, koji se njegove fantazme ne mogu otarasiti pa su kao i titoisti uvijek spremni kupiti novinu ili kliknuti vijest kako bi vidjeli što je pio, na kakvom je krevetu ležao ili kojom je bojom kosu farbao. Pri tome se, kao kod svakog “kiselog krastavca”, ostaje na razini estrade i bavi isključivo likom, ne obazirući se na djelo i posljedice.

Nino Raspudić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari